U Providurovoj palači održat će se predavanje na temu Velegrad u Kraljevićevom slikarstvu

U nastavku ciklusa predavanja vezanih uz postav Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti „Jedan svijet “ u prostoru II Palače, u četvrtak 16. 3. u 18 h, u Koncertnoj dvorani, Željko Marcijuš, muzejski savjetnik NMMU održat će predavanje na temu Velegrad u Kraljevićevom slikarstvu.

Važan segment cjelokupnog stvaralaštva Miroslava Kraljevića (1885. – 1913.) tema je i motiv velegrada, Pariza (1911. – 1912.) impersionističkog i postimperisonističkog izvorišta cjelokupne urbane vizualnosti: prirodnog okruženja i fizionomije grada, koje utječe i na Kraljevićevu složenu urbanu tipologiju i društvenu stratigrafiju.

Upravo izborom tema i motiva: ulice, mostovi, parkovi, šetnje izleti u prirodu, music-hallovi, barovi, kavane i krčme, saloni i stanovi, sobe i bordeli…, umjetnik svjedoči vrsnom realizacijom u mediju (slika, crtež, grafika) modrenu egzistenciju i modernog slikara: grada u čovjeku i u čovjeka u gradu razapetog između Erosa i Thanatosa, što je u Kraljevića prožimanjem temeljnih nagona raspoznatljivo.

Tipološkom prezentacijom: opisati će se motive, teme i sadržaje, a idejnom interpretacijom rasvijetliti duh grada i epohe karakterističnog pariškog perioda, do tada u nas bogatstvom vizualizacija neviđenog, te utvrditi važnost Kraljeviće utjecaja na stvaralaštvo Marijana Trepšea, Miroslava Uzelca i Vilka Gecana, kao i usporednosti sa Josipom Račićem.

Urbana geografija Pariza rasprostire se od eksterijera (Pantheon, Most na Seini, Luksemburški parkovi), do ulaska u spomenute interijere grada (U Pariškoj kavani, U kavani, Muškarac s nagom ženom, Kokote, Tučnjava, Milovanje, Zagrljaj, Parovi u plesu).

Za Kraljevića velegrad je vizualno polje znakova i izložaka u kojem su svi društveni parametri naizgled isti – iluzija složene slike velegrada – što postupnim razotkrivanjem života iza fasada postaje mješavina vrijednosnih identifikacija o gradu i čovjeku: muškarcu i ženi, promatraču i promatranom, nervoznim, modernim, brzim, erotičnim i smrtnim karakterom prikaza i umjetnika.

Iz tipologije proizlaze i stilske odrednice, kao i utjecaji ponajviše iz razdoblja impresionizma i postimpresionizma. Izgorjevši mlad od kronične bolesti 1913. u Zagrebu u dobi od navršenih 27 godina, u kratkom vremenskom razdoblju Miroslav Kraljević ostvario je djelo koje kao kulturno nasljeđe sjaji žarom što izvire ispod muzejske patine i konvencije prema nama i onima koji dolaze iza nas.

Program je u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar, a uz potporu Grada Zadra. Ulaz na predavanje je besplatan.