Promjena zakona posvojenja iz zemalja trećeg svijeta: Evo kako će izgledati

Slučaj osmero hrvatskih državljana u Zambiji koje tamošnje vlasti terete da su u namjeri da posvoje djecu iz DR Konga zapravo sudjelovali u trgovini djecom »natjerao« je Vladu da promijeni, odnosno regulira posvojenja djece iz trećih zemlja, onih koje nisu potpisnice Haške konvencije, koja regulira i međunarodna posvojenja.

Uhićenje četiri hrvatska para koja su u Zambiju otišla po djecu iz DR Konga, države koja nije potpisnica Konvencije, pokazao je da su proteklih desetak godina, otkad je DR Kongo zabranio međunarodna posvojenja, deseci parova ipak posvojili djecu iz te države te da su domaći sudovi bez ikakve provjere potvrđivali odluke sudova iz Konga.

Domaći općinski sudovi samo su, pozivajući se na Zakon o međunarodnom privatnom pravu, priznavali strane sudske odluke, nisi kontaktirali socijalnu skrb, pa posvojenja iz DR Konga nisu ni bila pod nazorom socijalne skrbi kao što je to u slučaju domaćeg posvojenja.

Registar posvojitelja

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najavio je jučer u intervjuu za N1 televiziju da će se to promijeniti i da će se i u slučajeve posvojenja iz trećih zemlja uključiti socijalna skrb. Uz to posvojitelji će, kao i u slučaju domaćeg posvojenja, morati biti upisani u registar posvojitelja.

– Želimo posvojenja iz trećih zemalja u potpunosti izjednačiti s posvojenjima unutar RH i unutar zemalja potpisnica Haške konvencije.

Propisali smo, i to uskoro ide u saborsku proceduru kroz izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu gdje je dosad bilo regulirano priznanje stranih sudskih odluka, da sud koji dobije stranu odluku, neovisno o zemlji, mora provjeriti jesu li posvojitelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Ako jesu i sud prizna stranu sudsku odluku da pravomoćno rješenje dostavi i nama u Ministarstvo, a Zavod za socijalni rad, bivši centri imali bi mogućnost mentoriranja, podrške obitelji kao što to čine šest mjeseci nakon domaćih posvojenja, kazao je Marin Piletić na N1 televiziji.

Piletić nam je pojasnio i da će posvojitelji imati obvezu dostavljanja dokaza o legalnosti sudske odluke iz zemalja iz kojih posvajaju djecu, te da će tek nakon toga, i provjere jesu li upisani u registar posvojitelja, sudovi donijeti odluku o posvojenju.

Do toga da su nužne izmjene došlo se, objasnio je Piletić, jer su u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave detektirali da postoji praznina kad su u pitanju posvojenja iz trećih zemlja, i da u te postupke nisu bili uključeni centri za socijalnu skrb.

Nema revizije

Ističe da nije cilj zaustaviti posvojenja iz trećih zemlja, nego ih bolje regulirati jer država ne smije imati dvostruke kriterije za posvojenja neovisno o tome od kuda djeca dolaze.

Što se tiče dosadašnjih posvojenja iz DR Konga, u koja nisu bili uključeni centri socijalne skrbi, ministar je još jednom poručio da nema govora o reviziji tih slučajeva niti za nju postoje pravni temelji, da nema razloga sumnjati da su sva posvojena djeca dobro, te da su u evidencijama koja postoje u Hrvatskoj i uživaju sva prava.

Osim što će regulirati posvojenja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije, ministar je najavio i da će država poboljšati položaj roditelja njegovatelja koji prema aktualnom zakonskom rješenju nakon smrti djeteta gubi pravo i mora se zaposliti ili ići na burzu.

Piletić je objasnio da će se već u ovoj godini u sklopu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi riješiti i to pitanje, te otkriva da je lani u rujnu to najavio roditeljima njegovateljima i udrugama koje ih predstavljaju.

Nije Piletić kazao koliko bi još nakon smrti djeteta roditelji imali prava kao njegovatelji, ali je kazao da će se to razdoblje regulirati u razgovorima s roditeljima njegovateljima i da će Vlada tek onda izići s prijedlogom oko kojeg će se moći raspravljati.

Pitali smo ministra znači li to da će roditelji njegovatelji nakon smrti djeteta imati barem nekoliko mjeseci u kojima neće morati tražiti posao ili ići na burzu, a on nam je kazao da će to biti barem nekoliko mjeseci.