Poslovni cilj ne mora uvijek biti usmjeren isključivo na profit

Nastojimo osobe koje su trenutačno nezaposlene inspirirati na jedan oblik poduzetništva za koji smatramo da je vrlo dobar za zajednicu, dakle društveno poduzetništvo, kako bi oni u budućnosti ukoliko se odluče za pokretanje vlastitog posla, bilo putem potpora od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ili na neki drugi način, bili usmjereni na ovaj put.

Specifično smo išli na aktivne tražitelje posla i na one osobe koje su aplicirale ili planiraju aplicirati na potpore HZZ-a za pokretanje vlastitog posla, kazala je danas dopredsjednica udruge Eko-Zadar Nives Rogoznica na predavanje pod nazivom “Društveno poduzetništvo: Je li to za mene i zašto?” koje je upriličeno u prostoriji udruge Prizma.

Predavanje je bilo namijenjeno trenutačno nezaposlenima koji aktivno traže posao, a svoje ideje žele pretočiti u stvarni posao. Održano je u sklopu projekta “AktiBiz – društveno poduzetništvo udruga za stabilnu zajednicu”, a organizirala ga je udruga “Eko-Zadar”, dok je suorganizator CISOK Zadar. Na predavanju je sudjelovalo petnaestak ljudi.

Unaprjeđenje zajednice

– Definicija pojma društveno poduzetništvo ima više, no za nekoga tko se nije susreo s ovim pojmom najjednostavnije bi društveno poduzetništvo bilo objasniti kroz razlike društvenog i običnog poduzeća. Obično poduzeće osniva se radi ostvarenja profita, to je svakom jasno, dok društvenom poduzeću nije cilj ostvarenje profita. Njemu je cilj ostvarenje određene dobiti za zajednicu.

Često među društvenim poduzećima imamo poduzeća koja zapošljavaju osobe s nekim oblikom invaliditeta koje dovodi do smanjene sposobnosti za rad. S druge strane, poduzeća jednostavno žele unaprijediti zajednicu na neki način, tako imamo primjerice eko-društvene poduzetnike koji je bave aktivnostima koji čuvaju i pomažu očuvanju okoliša i prirode, objasnila je Rogoznica.

Kao inspiraciju za eventualno buduće društvene poduzetnike na predavanju je i obrađena tema marketinške prednosti ovakvih poduzeća u odnosu na klasična.

– Kada primjerice ja ili neka druga osoba želi oglasiti nešto kroz klasično poduzeće, to je nešto što ja ili ta neka druga osoba mora platiti. Kod društvenog poduzeća praksa u Hrvatskoj i svijetu su aktivnosti koje su same po sebi, primjerice, medijski atraktivne i bit će objavljene bez obzira na to što osoba ne mora platiti oglas.

Najbolji primjer za tako nešto mogu navesti, iako sada više ne postoji, je Buba bar u Vinkovcima koji je zapošljavao osobe s invaliditetom i to je bila velika vijest u svim nacionalnim medijima, a da oni za to nisu platili niti lipe. Najlakše rečeno, radi se nešto dobro za društvenu zajednicu i automatski postoji pozitivan odgovor medija baš iz tog razloga, objašnjava dopredsjednica udruge Eko-Zadar.

Oznaka društvenog poduzetnika

Kako bi društveni poduzetnici mogli dobivati određenu povratnu informaciju provodi se i kompleksniji postupak koji se naziva mjerenje društvenog učinka poduzeća.

– Postoje matrica i postoje ljudi koji time bave, a u Hrvatskoj je to Zadruga za etično financiranje. Jednom kada poduzeće prođe kroz tu matricu, ono može dobiti oznaku u skladu s društvenim učinkom i koliko je jak društveni učinak tog poduzeća. Dobiva se posebna oznaka da se posluje u skladu s tim konceptom i nadalje se to poduzeće može na temelju toga oglašavati.

Svaka takva oznaka u biti je znak povjerenja. Kod nas u Hrvatskoj je to sve još u razvojnoj fazi, odnosno u povojima, no nadamo se kako će ubrzo podići na veću razinu jer će svoj društveni učinak morati početi mjeriti sva poduzeća u Europskoj uniji do 2027. godine.