Rezidba je prilika za oblikovanje krošnje prije nego krene vegetacija

Nakon izuzetno toplog vremena prošlog vikenda meteorološke prilike priredile su nam iznenađenje. Prodor hladne fronte prouzročio je obilje snijega u kontinentalnim, a pogotovo u planinskim krajevima. U nedjelju je zabijelila Bukovica, a po koja pahulja zalepršala je u Ravnim kotarima. Naravno sve uz orkansku buru i temperaturu primjerenu vremenu.

Brojni poljoprivrednici strahovali su da će se ponoviti početak ožujka 2015. godine kada je olujna bura čupala stabla maslina ili kada su se krajem veljače 2018. godine temperature iznenada spustile ispod minus 10 stupnjeva Celzijusa i oštetile masline koje su krenule s vegetacijom. Na sreću ovih dana minimalne temperature ostale su u plusu, a dnevne su malo iznad minimalnih.

Kiša je ovih dana obradovala poljoprivrednike, iako je prekinula brojne poljoprivredne radove koji se trebaju obaviti u ovom razdoblju. Sve je manje obradivih površina u Ravnim kotarima, a sve više neobrađenog zemljišta koje snalažljivi poljoprivrednici zovu ugar i pašnjaci, jer na ugar i pašnjake se dobiju poticaji.

Kad netko daje novac zašto ga ne uzeti. Povrća je iz godine u godinu sve manje na ravnokotarskim poljima, a svi vole domaću hranu.

Dvije kategorije vinogradara

Ipak, dvije poljoprivredne kulture opstaju bez obzira na sve promašaje u poljoprivrednoj politici. To su vinova loza i maslina. Doduše onih malih obiteljskih vinograda je sve manje. Ostale su dvije kategorije vinogradara. Prva je ona koji imaju dovoljno čokota za proizvodnju vina za vlastite potrebe, a eventualno neki manji višak grožđa prodaju samo da podmire barem dio troškova.

Druga kategorija su vinogradari koji proizvode grožđe na respektabilnim površinama, ulagali su u vinarije i pokušavaju se pozicionirati na zahtjevnom vinskom tržištu. Njima posao i trud nije lagan, ali sada kada se u taj program krenulo nema odustajanja.

Maslina se na naše prostore vratila nakon Domovinskog rata na velika vrata. Godinama zanemarena i zapostavljana u socijalističkoj poljoprivredi, kada se smatralo da je to kultura za zabavu otočanima, pronašla je mjesto koje joj i pripada. Podignuti su brojni suvremeni maslinici koji su sada u punom rodu.

U tim godinama falilo je znanja i iskustva. Učili su kako maslinari tako i stručnjaci. Sortiment maslina bio je najveći problem. U to vrijeme na gotovo 70 posto površina je zasađena autohtona sorta oblica koja je gubila bitku s introduciranim sortama. Tako je u posljednjih pet godina glavni posao postalo precjepljivanje sorte oblica na druge sorte.

Rezidba maslina

Osim izbora sorti, problem je rezidba maslina. Brojna predavanja i radionice dali su osnovno znanje maslinarima oko rezidbe i formiranja uzgojnog oblika. Okruglasta krošnja ili kako je maslinari vole zvati obrnuta otvorena umbrela postala je osnova u uzgojnom obliku maslina. To je i opravdano jer sorta oblica koja je i najzastupljenija, u svojem prirodnom obliku je grm u obliku kugle.

Starenjem maslina prirodi su drastično porasli, a ruku za berbu sve je manje. Brojna pomagala, prvenstveno ručni akumulatorski tresači postali su glavno pomagalo da se pobere bogati urod kakav je bio prošle jeseni. Ali u berbi nastali su problemi. Prvo, većina stabala je previsoka, tako da tresač nije mogao dohvatiti vrh krošnje, a na vrhu su najkrupniji plodovi s najvećim postotkom ulja. Drugi problem je gustoća krošnje i raspored grana tako da tresač otežano radi često puta lomeći grane.

Zbog toga maslinari se sve više okreću uzgojnom obliku polikonična vaza. Ovaj uzgojni oblik se sastoji od debla visine jedan metar na kojoj se visini izdvajaju tri skeletne grane prvog reda pod kutom od 40 do 50 stupnjeva, da bi na kraju formiranja svaka od njih poprimila oblik stošca ili piramide.

Masline koje su na rodu vrlo teško je prevesti iz jednog uzgojnog oblika u drugi bez drastičnih rezova. Zbog toga kod podizanja maslinika treba se odlučiti za uzgojni oblik. Kod polikonične vaze na visini od približno jednog metra izabiru se najbolje razvijene grane s idealnim položajem.

Na početku se puste da slobodno rastu uspravno, a počinju se otklanjati kasnije. Istovremeno rezidbom se odstranjuju konkurentne grane. Otklonjene ili nagnute grane puštamo da rastu do određene širine da bi ih kasnije usmjerili uspravno.

Vrhovi narednih skeletnih grana se prorjeđuju radi ograničavanja razvoja vegetacije u tom dijelu krošnje i radi lakšeg razvoja osnovnih skeletnih grana u bazi. Kada skeletne grane dosegnu željenu visinu do četiri metra, razvijenost provodnica vraćamo na nižu slabije razvijenu postranu granu koja tada poprima ulogu provodnice.

Sekundarne grane

Sekundarne grane koje se razvijaju na primarnim granama u donjem dijelu trebaju na vanjskoj strani biti razvijenije i nalaziti se na odgovarajućoj udaljenosti jedna od druge da se ne zasjenjuju.

Na unutarnjoj strani skeletnih grana prvog reda razvode se skeletne grane drugog i trećeg reda grananja nešto kraće nego na vanjskom dijelu kako bi sredina krošnje bila bolje osvijetljena. Svaka grana mora biti garnirana prema navedenom opisu ne samo radi postizanja najboljih priroda, nego i ravnomjernog rasta i sklada u razvijenosti krošnje.

Najvažnije kod ovog uzgojnog oblika je održati uspravan rast mladice radi osiguranja jednolične ravnoteže između osnovnih i drugih grana, vodeći računa da se međusobno ne zasjenjuju.

Rezidbom se uvijek odstranjuju izrođene grane i izbojci. Na taj se način utječe na obnavljanje jednogodišnjih izbojaka, a taj se rez u narodu zove »rez na povrat«. Radi mehanizirane berbe valja nastojati da se ojačaju i sekundarne skeletne i tercijarne skeletne grane, a da se odstrane grane visećeg položaja.

Možda ovo sve izgleda komplicirano, ali brojne radionice koje se tijekom ožujka organiziraju na našem maslinarskom području prilika su da se s teorije krene u praksu.