Subota, 21. studenog 2026

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

knjiga "ne moram pitati muža"

Ercegović u Zadru: "Žene se često odriču nasljedstva u korist braće"

Autor: Đurđa Baljak

21.11.2026. 13:14
Ercegović u Zadru:

Foto: Mate Komina



Žena koja ima vlastiti novac može birati. Ostati u braku zato što to želi, a ne zato što mora. Otići s posla na kojem je šef maltretira ili odbiti suradnju s klijentom koji je loše tretira. Iza tih naizgled jednostavnih odluka krije se pitanje financijske neovisnosti, kojim se poduzetnica i autorica Kristina Ercegović bavi u svojoj sedmoj knjizi »Ne moram pitati muža«. O knjizi, naslijeđenim uvjerenjima, osobnim pogreškama i cijeni ekonomske ovisnosti govorilo se na njezinu predstavljanju u Gradskoj knjižnici Zadar, uz sudjelovanje psihoterapeutkinje Irene Jurjević, edukatorice Izabele Laure te enologinje i vlasnice Vinarije Dragona Dragane Gagić.




Iako naslov knjige na prvu može djelovati provokativno, Ercegović ističe da je njezina temeljna poruka mnogo šira od partnerskih odnosa. Riječ je, prije svega, o slobodi odlučivanja o vlastitom životu.



– Žena koja ima vlastiti novac, ima veću slobodu izbora. Može ostati u odnosu zato što to želi, a ne zato što mora. Isto vrijedi i za posao. Ako si može priuštiti dati otkaz jer je šef maltretira, onda je to lakše. I kao poduzetnica može odbiti suradnju s klijentima koji je loše tretiraju, kazala je autorica istaknuvši kako financijska ovisnost stvara veliku prepreku koja potom utječe na zdravlje, kvalitetu života i sve ostale odluke koje donosimo.




No, odnos žena prema novcu ne oblikuje se tek s prvom plaćom. Njegovi korijeni često sežu mnogo dublje, u obiteljski odgoj, društvena očekivanja i obrasce koji se prenose generacijama. Ercegović pritom upozorava na teret koji žene nose i izvan radnog mjesta.


– Djevojčice odgajamo da budu dobre, a vrijednost žene često se određuje kroz njezin odnos s muškarcem. Na ženama i dalje ostaje najveći dio kućanskih poslova i brige o djeci i starijima. Tu je i mentalno opterećenje, ono nevidljivo. Primjerice, kad muškarac kaže da mu žena napiše popis za trgovinu, netko i dalje mora razmišljati o tome što nedostaje. To je rad koji se ne vidi, ali oduzima vrijeme i energiju, objašnjava poduzetnica.


Pogreške se skupo plaćaju




Da visoka primanja sama po sebi nisu jamstvo financijske sigurnosti, Ercegović je naučila i na primjeru vlastite obitelji. Njezina majka radila je u banci, dobro zarađivala i poznavala financije, no iza sebe je ipak ostavila dugove. Upravo zato autorica naglašava važnost upravljanja novcem i poznavanja vlastitih prava.


– Moja majka je radila u banci, bila je financijski pismena i dobro je zarađivala, ali je umrla u dugovima. Nije sve u tome koliko zarađujemo, nego kako upravljamo novcem. Mnoge žene govore da nisu dobre s brojkama i prepuštaju financijske odluke drugima. Onda ulažu u tuđu imovinu ili ne vode računa o svojim pravima, što kasnije može imati ozbiljne posljedice, govori Ercegović dodajući kako se treba otvoreno razgovarati o novcu, informirati se i postati financijski i pravno pismeniji.


Koliko takve odluke mogu biti skupe, pokazale su i osobne priče sudionica zadarskog predstavljanja. Iza svake od njih stoji drukčije iskustvo, ali i pouka o tome koliko se financijska sigurnost lako može poljuljati.


– Izabela je govorila o tome kako je doživjela »burnout« i tijekom razdoblja u kojem nije mogla raditi potrošila financijsku zalihu te se morala dodatno zadužiti. To je pokazatelj koliko je važno imati više izvora prihoda. Dragana je govorila o pogreškama vezanim uz povjerenje u privatnim i poslovnim odnosima, odnosno dogovorima koje nije stavila na papir. Irena je iz iskustva rada s klijentima upozorila da mnoge žene zbog financijske ovisnosti ostaju u odnosima koji im ne odgovaraju i narušavaju zdravlje, govori autorica.


Ni više od dva desetljeća poduzetničkog iskustva Ercegović nije poštedjelo pogrešaka. Danas, osvrćući se na vlastite odluke, posebno izdvaja dvije koje bi, kada bi mogla vratiti vrijeme, donijela drukčije. Jedna se odnosi na ulaganje, a druga na nekretninu naslijeđenu od bake.


– Žao mi je što nisam ranije počela investirati. Važno je krenuti čim počnemo raditi, makar s deset eura, jer se dugoročno ostvaruje efekt kamate na kamatu. Druga je pogreška što sam mali stan naslijeđen od bake prodala i novac uložila u bračnu stečevinu. Danas bih taj stan zadržala na svoje ime i iznajmljivala ga. Kroz 24 godine poduzetništva bilo je puno uspona i padova, ali najveće pogreške često radimo kad ne slušamo vlastitu intuiciju, napominje Ercegović koja u svojoj najnovijoj knjizi donosi petnaest najčešćih pogrešaka u kontekstu financijske (ne)ovisnosti.


(Ne)mir u kući


Posebno mjesto među njima zauzimaju odluke koje žene donose kako bi izbjegle sukobe u obitelji. Odricanje od imovine i vlastitih prava nerijetko se opravdava željom da se sačuva »mir u kući«, no cijena takvog mira može biti dugoročna financijska nesigurnost.



– Žene se često odriču nasljedstva u korist braće, bračne stečevine radi takozvanog »mira u kući«, a nerijetko pristaju i na minimalne iznose alimentacije koja pripada djeci. Taj mir zapravo nije mir, nego još veći nemir, upozorava autorica.


Posljedice takvih odluka ne moraju biti vidljive odmah. Ponekad se njihov puni teret osjeti tek u starijoj dobi, kada se godine nižih primanja, prekida karijere zbog majčinstva i brige o obitelji pretoče u manje mirovine. Budući da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, financijska nesigurnost tada postaje još izraženija.


– Sve se to godinama akumulira i povećava rizik od siromaštva. Danas imamo mogućnost ulaganja u treći mirovinski stup i na tržištu kapitala. Nitko nam to ne brani, ali moramo se informirati, koristiti mogućnosti koje imamo, ističe Ercegović koja vjeruje da osnaživanje žena mora početi otvorenim razgovorom, edukacijom i međusobnom podrškom, neovisno o tome gdje žene žive.


A upravo sredina u kojoj žena živi može oblikovati njezin odnos prema financijama. Razlike između velikih gradova, manjih mjesta i ruralnih sredina postoje, no Ercegović se ponovno vraća na ono što smatra ključnim, na znanje, navike i uvjerenja s kojima odrastamo.


Postoji razlika između velikih i manjih gradova te ruralnih sredina. Međutim, nije sve u tome koliko zarađujemo, nego kako upravljamo novcem. Na to utječu naša iskustva, uvjerenja koja smo stekli u djetinjstvu od roditelja, ali i ona koja se prenose generacijama, od baka i djedova, zaključuje autorica.