ponedjeljak, 16. studenog 2026

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Denis Barić

MUKE ZADARSKIH OTOČANA Zimi nema pošte, ljeti nedostaje vode, a prijeti i ekološka bomba: 'To nije normalan život!'

Autor: Nikolina Lucić

16.11.2026. 07:35
MUKE ZADARSKIH OTOČANA Zimi nema pošte, ljeti nedostaje vode, a prijeti i ekološka bomba: 'To nije normalan život!'

Foto: Mate Komina/Arhiva ZL



Denis Barić, nezavisni vijećnik u zadarskom Gradskom vijeću i predsjednik Otočnog sabora, glas je otočana koji žive na pučinskim otocima, ali i svih bodula koji žive u županiji. Iznosi probleme specifične za otočne zajednice, a ima ih puno, od neujednačene zdravstvene skrbi, loše prometne povezanosti izvan turističke sezone i komunalnih problema pa do onih svakodnevnih, o kojima stanovnici na kopnu ne razmišljaju.


Nema poštara




Jedan takav problem potencirao je Barić na posljednjoj sjednici zadarskog Gradskog vijeća, a tiče se pošte. U vremenu kada su poštanske i kurirske službe zatrpane tisućama paketa koji se svaki dan šalju i dostavljaju, otočanima zimi na raspolaganju često nije takav »luksuz«.


Hrvatska pošta, kako ističe Barić, maćehinski se odnosi prema otočnim poštama. Zatvaraju poštanske urede na otocima dok njihovi djelatnici koriste godišnje odmore i slobodne dane, a ne omogućuju im zamjene i tako otočane puštaju na milost i nemilost.


– Bilo je slučajeva da su s jednog otoka morali na drugi, da se pošta vozi u katamaranu nekoliko dana jer je nema tko preuzeti. Trenutačno poštanski ured na Ravi ne radi i tako otočanima nema pošte ni mogućnosti dizanja mirovina i slično, ističe Barić dodajući kako je zima najteži period za život na otocima, posebno pučinskim.




Situacije je trenutačno ipak nešto jednostavnija, jer, kaže Barić, za komunikaciju su tu uvijek lokalni mjesni odbori.


– Mogu slobodno reći da je komunikacija odlična. Samo mjesni odbori imaju svoju koordinaciju, tj. sastaju se i međusobno donose neke prioritete za teme za razgovor s Gradskom upravom. Moramo znati da svi mjesni odbori nemaju istu problematiku. Gradonačelnik sa suradnicima obilazi otoke i direktno u komunikaciji s otočanima upoznaje se s njihovim problemima i prioritetima za realizaciju, navodi gradski vijećnik.




Što se tiče otoka koji administrativno pripadaju Gradu Zadru novost u komunalnom poslovanju i uređenju je koncesionar za komunalnu infrastrukturu, tj. za održavanje otočnih putova.


– No, najveći problem je voda i pražnjenje septičkih jama, jer još će neko vrijeme proteći dok kompletna vodno-komunalna infrastruktura, uključujući sustave odvodnje, ne stigne do svih naših pučinskih otoka, naglašava Barić.



Odvodnja


– Po novom Zakonu o otocima na županije prelazi obveza izrade planova za ulaganje na otoke. Tako je sad u Zadarskoj županiji i formiran Odbor za otoke kako bi se pratilo ravnomjerno otočna problematika i ravnomjerno ulaganje. Tako da Županija može više pomoći otočnim jedinicama lokalne samouprave kada je u pitanju ravnomjerni razvoje, smatra Barić, a kako bi se svi otoci mogli ravnomjerno razviti, čim prije se treba uhvatiti u koštac s projektima vodovodizacije i odvodnje.


– Danas, a to je pokazalo i ovo ljeto, jedan od gorućih problema ostaje i dalje pražnjenje septičkih jama, što predstavlja tinjajuću ekološku bombu. Po tom pitanju otočne jedinice lokalne samouprave i Grad Zadar zajedno sa Županijom, moraju se uhvatiti u koštac. Postoji studija odvodnje za otoke i po njoj se mora hitno krenuti u realizaciju, naglašava Barić te dodaje kako su ipak sve primjetnija ulaganja u u razvoj otoka u cilju bolje demografske slike na otocima.


– Stvaraju se polako uvjeti za mlade obitelji, od izgradnji vrtića do naknade za novorođene. Cilj svake otočne zajednice je da ima mladih obitelji i mladih ljudi, a da bi to i ostvarila potrebna je i učestalija veza s kopnom. Normalno da nije isto živjeti ljeti i zimi na otoku, a posebno na udaljenim pučinskim otocima kad su zimi odsječeni od kopna i po nekoliko dana. Ljeti je, pak, najveći problem nedostatak vode, upozorava Barić te ističe kako sve to utječe na kvalitetu života otočana, a time i na uspješnost demografskih mjera.


Društveni domovi


Još je jedna karakteristika otočne svakodnevice izrazito vidljiva zimi, a to je nedostatak kulturnih i društvenim programa, koji bi otočanima, posebice onima starije životne dobi, oplemenili dane.


– Situacija je različita od otoka do otoka, uglavnom se sve svodi na druženja po lokalnim kafićima i domovima kulture uz kartanje i lokalne ćakule. Na većim otocima ima nekih zimskih manifestacija u obliku Adventa, poklada i ribarske ćakule. No, svakako trebamo više programa, jer ne može se unedogled pričati o danas aktualnim otočnim temama – maslinarstvu i lignjolovu, smatra Barić te dodaje kako će neki pučinski otoci pod administrativnom upravom Grada dobiti nove društvene domove.


Na ostalima prostorije postoje, ali nisu u funkciji. Za Društveni dom na Molatu i zgradu područne etnografske zbirke u Velom Ižu Grad je već izradio projekte uređenja i rekonstrukcije te ih prijavio za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Sada slijedi izrada projekata opremanja.


Društveni dom na Molatu ranije je uređen izvana, dok je nastavak obnove unutrašnjosti predviđen kroz projekt Arhipelogos. Što se tiče Velog Iža, lokalna područna etnografska zbirka smještena je u nekadašnjem ljetnikovcu obitelji Fanfogna iz 18. stoljeća.


Stimulacije za ostanak


Upitali smo Barića koje će inicijative za poboljšanje uvjeta života na otocima u doglednom vremenu iznijeti pred Gradsku upravu i Vijeće.


– To su u prvom redu stimulacije za mlade obitelji da ostanu na otocima. Stimulacija medicinskog osoblja na otocima,


Naime, znamo da na otocima žive većinom starije osobe, pa moramo privući novo i zadržati postojeće medicinsko osoblje, otkriva Barić i dodaje kako od ove godine na nekim otocima postoje predškolske skupine djece, tako da valja nastaviti raditi u tom pravcu da se mladima osiguraju dobri uvjeti za ostanak na otoku.


– Ne smijemo zaboraviti ni starije otočane tako da želimo da se nastavi s programom njege i pomoći u kući. Inzistirat ću i na uređenju poljskih putova kao protupožarnoj zaštiti. Ono najbitnije pored vode, a na tomu ću inzistirati je odvodnja. Tu očekujem veći angažman otočnih mjesnih odbora oko prioriteta za svaki otok. Moram reći da moja aktivnost neće samo biti otoci nego i kopneno područje, a posebno socijalni segment i plan upravljanja na pomorskom dobru, zaključuje Barić.