Hrvatsko filatelističko društvo Zadar obilježilo 80 godina djelovanja objavom 40. broja časopisa "Zadarski filatelist"

Četiri međunarodna priznanja, osam desetljeća djelovanja i jubilarni, 40. broj časopisa – Hrvatsko filatelističko društvo Zadar ima mnogo razloga za slavlje. Godinu u kojoj obilježava 80. obljetnicu osnutka (1946. – 2026.) zadarsko je društvo zaokružilo novim izdanjem »Zadarskog filatelista«, koje donosi zanimljive priče iz svijeta filatelije, ali i podsjeća koliko se povijesti, umjetnosti i osobnih sudbina može sačuvati na maloj poštanskoj marki.

Časopis, koji se ove godine s međunarodnih izložbi vratio s čak četiri medalje, u jubilarnom broju donosi i osvježen dizajn korica.

Umjetnost na markama

Među temama novog izdanja ističe se izložba »Umjetnička sinergija na poštanskim markama i likovnim djelima«, o kojoj piše Igor Černigoj, ujedno i glavni urednik časopisa. Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatskog filatelističkog društva Zadar i Likovne udruge Art Forum Zadar, koji je u travnju privukao brojnu publiku u Gradsku ložu, spojivši filateliju i slikarstvo na nesvakidašnji način.

Zadarski filatelisti Igor Černigoj i Ivica Ivković predstavili su zbirku posvećenu hrvatskoj likovnoj umjetnosti, koja na 85 izložbenih listova obuhvaća 104 poštanske marke i drugi vrijedan filatelistički materijal. Motivi zbirke obuhvaćaju čak dva stoljeća hrvatskog slikarstva, dok je predstavljeni materijal nastajao tijekom 82 godine.

Likovna udruga Art Forum Zadar izložila je 35 radova, uglavnom slikara sa zadarskog područja, predvođenih poznatim hrvatskim akademskim slikarom Mariom Tomasom. Kako je u izložbenom katalogu istaknuo Boris Žuža, profesor, likovni umjetnik i predsjednik udruge, cilj je bio ostvariti umjetničku sinergiju koja omogućuje uvid u remek-djela hrvatskog slikarstva prikazana na poštanskim markama, ali i u stvaralaštvo suvremenih umjetnika.

Saljski vizionar

Posebno mjesto u novom broju zauzima i Petar Lorini, istaknuti hrvatski stručnjak za morsko ribarstvo i jedan od utemeljitelja modernog ribarstva na Jadranu. O njemu piše Mauricij Frka Petešić, rođeni Saljanin koji je godinama istraživao Lorinijev život i rad te naposljetku sastavio njegovu biografiju.

Upravo je Petešić Hrvatskoj pošti predložio da se ovaj saljski vizionar ovjekovječi na poštanskoj marki. Prijedlog je prihvaćen, pa je 29. travnja ove godine u promet puštena nova serija prigodnih maraka »Znameniti Hrvati«, posvećena četvorici velikana koji su svojim djelovanjem pridonijeli ugledu Hrvatske. Među njima se našao i Petar Lorini, o čijem su životu i doprinosu pisali brojni poznavatelji njegova djela.

Filatelija je svoje mjesto pronašla i u književnosti, o čemu svjedoči članak Ante Murna »Šjor Frane plemeniti mandalin – filatelija i balunjeri«. Autor se osvrće na pripovijest »Balkon« Ranka Marinkovića, objavljenu 1946. godine u zagrebačkom časopisu »Republika«.

U središtu priče nalaze se »balunjeri«, regionalni naziv za starije muškarce ustaljenih, staromodnih životnih navika. Kroz lik šjor Frane Marinković portretira i čovjeka koji se tijekom života bavio filatelijom, a Murn upravo tu poveznicu između književnosti i sakupljanja poštanskih maraka obrađuje u svojem članku.

Pisma iz rata

Povijesnim temama posvećen je nastavak istraživanja Igora Černigoja o njemačkoj vojnoj poštanskoj službi Feldpost tijekom Drugog svjetskog rata, s posebnim osvrtom na Zadar 1943. i 1944. godine.

Uvodni dio donosi prikaz golemog poštanskog sustava koji je povezivao vojnike na bojištima Europe, Sjeverne Afrike i dijelova Azije s njihovim obiteljima. Procjenjuje se da je Feldpost tijekom rata prenio između 30 i 40 milijardi pisama, dopisnica i paketa.

Kako ističe Černigoj, njemačka vojna pošta iz Drugog svjetskog rata ima iznimnu povijesnu i filatelističku vrijednost. Poštanski žigovi, marke, cenzurne oznake i sačuvana pisma danas pružaju jedinstven uvid ne samo u ratna zbivanja, nego i u svakodnevicu te osobne živote tadašnjih vojnika. U sljedećem broju časopisa autor će se detaljnije posvetiti djelovanju Feldposta u Zadru i njegovoj okolici.

Zanimljiv pogled u poslijeratno razdoblje donosi i Darijo Filjar, koji istražuje kontrolu uvoza, izvoza i razmjene filatelističkog materijala. Nakon što je u prethodnim nastavcima obradio stanje u SSSR-u, Španjolskoj i Velikoj Britaniji, ovog se puta usredotočio na Jugoslaviju.

Organizirana razmjena poštanskih maraka s inozemnim filatelistima započela je 5. ožujka 1949. godine, ali uz strogo propisana pravila. Svaki član filatelističke udruge mogao je imati najviše 20 inozemnih partnera, a svakome od njih materijal je smio slati samo jednom mjesečno. Razmjenu su nadzirala filatelistička društva i državna pošta, a postojala su i ograničenja za slanje pojedinih maraka.

Zanimljivo je da je postojao i svojevrstan sustav zaštite domaćih sakupljača. Ako inozemni filatelist ne bi uzvratio pošiljku, oštećeni član morao je slučaj prijaviti Savezu, koji bi nepouzdanog partnera stavio na crnu listu. Filjar će u sljedećem broju nastaviti priču osvrtom na razdoblje od 1950. do 1965. godine.

Jubilarno izdanje nije zaobišlo ni dvije važne obljetnice iz zadarske povijesti – 300 godina Arbanasa u Zadru i 170 godina Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar, u suradnji sa Znanstvenom knjižnicom i Organizacijskim odborom, ove je jubileje obilježilo prigodnim filatelističkim izdanjima. Obljetnici Arbanasa pridružila se i Hrvatska pošta izdavanjem prigodne dopisnice, čime je još jedan važan dio zadarske povijesti dobio svoje mjesto u filateliji.

Četiri međunarodne medalje

Posebno poglavlje novog broja posvećeno je uspjesima »Zadarskog filatelista« na međunarodnim i svjetskim natjecateljskim izložbama. Časopis se već godinama, u organizaciji Saveza hrvatskih filatelista, predstavlja u kategoriji filatelističke literature, odnosno periodike, a ova mu je godina donijela čak četiri vrijedna priznanja.

Prvo je stiglo u veljači na Svjetskoj filatelističkoj izložbi DUBAI 2026, gdje je »Zadarski filatelist« osvojio veliku srebrnu medalju. Izložba je okupila sudionike iz 76 država, a bila je i prva svjetska filatelistička izložba održana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno u arapskoj regiji i zapadnoj Aziji.

U kategoriji periodike, uz Hrvatsku, sudjelovali su izlagači iz Kuvajta, Italije, Makaa, Kine, Mjanmara i Perua, što zadarskom priznanju daje dodatnu težinu.

U travnju je uslijedila međunarodna filatelistička izložba u Poreču, na kojoj je časopis nagrađen pozlaćenom medaljom. Tradicionalna manifestacija okupila je filateliste iz zemalja članica grupacije »Alpe Adria« – Austrije, Njemačke, Švicarske, Mađarske, Italije, Slovenije i Hrvatske, uz goste iz Portugala.

Još jedna pozlaćena medalja stigla je potkraj istog mjeseca s XXI. međunarodne filatelističke izložbe Balkanphila u bugarskom Perniku, na kojoj su sudjelovali filatelisti iz 13 država.

Niz uspjeha nastavljen je u svibnju na Svjetskoj filatelističkoj izložbi BOSTON 2026, održanoj povodom 250. obljetnice američke neovisnosti. U konkurenciji 34 naslova iz 11 država »Zadarski filatelist« osvojio je još jednu veliku srebrnu medalju. Hrvatsku je na toj izložbi predstavljalo ukupno osam izlagača u nekoliko kategorija.

Četiri medalje osvojene u samo nekoliko mjeseci tako su postale dodatna potvrda vrijednosti zadarskog filatelističkog izdavaštva, koje već četiri desetljeća brojeva časopisa bilježi i čuva zanimljive dijelove povijesti. Za Hrvatsko filatelističko društvo Zadar, koje ove godine obilježava osam desetljeća djelovanja, teško je zamisliti prikladniji način za proslavu velikog jubileja.