Hrvatska dobila modernu seizmološku mrežu, ali bez mladih stručnjaka sve može biti uzalud

Uspostava moderne seizmološke mreže velik je iskorak za sigurnost građana, no posao time nije završen. Upravo suprotno, njezino održavanje, daljnji razvoj i zadržavanje stručnjaka koji su je izgradili tek su pravi test uspješnosti projekta CROSSNET, vrijednog 13,6 milijuna eura. Ako država ne osigura uvjete za nastavak rada, postoji opasnost da se izgubi sve što je dosad postignuto, uključujući i teško stečeno znanje mladih stručnjaka.

Na to je upozorio seizmolog Tomislav Fiket na konferenciji za medije Seizmološke službe RH, održanoj u povodu 146. obljetnice velikog zagrebačkog potresa, istaknuvši kako Hrvatska prvi put u povijesti ima seizmološke postaje raspoređene od Iloka do Cavtata.

– Prvi put u povijesti pokriveni smo seizmološkim postajama od Iloka do Cavtata. Jako nam je važno da svaki građanin, gdje god živio, ima jednako kvalitetnu informaciju, rekao je Fiket.

Na današnji dan 1880. godine Zagreb je pogodio razoran potres magnitude 6,3 prema Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Poginule su dvije osobe, gotovo sve zgrade u gradu bile su oštećene, a više od 12 posto građevina pretrpjelo je teška oštećenja. Iako nas od tog događaja dijeli gotovo stoljeće i pol, potresi koji su posljednjih godina pogodili Zagreb i Banovinu ponovno su pokazali koliko su važni razumijevanje seizmičke aktivnosti i spremnost na takve događaje.

Projekt CROSSNET obuhvaća postavljanje 95 novih seizmoloških postaja, a dugoročni je cilj dosegnuti mrežu od približno 180 postaja. Od ukupne vrijednosti projekta 75 posto financirano je sredstvima Europske unije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a 25 posto iz državnog proračuna.

Gusta mreža omogućuje kvalitetnije praćenje potresa i razvoj sustava ranog upozoravanja. Iako potrese nije moguće predvidjeti, postaje mogu registrirati prvi, slabiji val potresa i omogućiti slanje upozorenja prije dolaska drugog, razornijeg vala.

– Ako imamo dovoljno vremena u sustavu upozoravanja, možemo smanjiti štete i žrtve, naglasio je Fiket.

Nova infrastruktura omogućuje i prikupljanje detaljnijih podataka o karakteristikama tla na pojedinim lokacijama, što je važno za građevinski sektor, prostorno planiranje i procjenu sigurnosti objekata. U sklopu projekta razvijene su i tri internetske platforme: live.potres.hr, za praćenje potresa, zapisi24.potres.hr, s prikazom zapisa potresa zabilježenih u posljednja 24 sata, te hazard.potres.hr, s kartom potresne opasnosti Hrvatske.

Iako je tehnološki dio projekta donio značajne rezultate, njegova budućnost sada ovisi o rješavanju problema zapošljavanja devetero mladih stručnjaka koji su sudjelovali u postavljanju mreže, razvoju novih rješenja i uspostavi sustava praćenja potresa.

Projekt je započeo u studenome 2021. godine, a prvotno je trebao završiti krajem lipnja 2026. Produljen je za šest mjeseci, do 31. prosinca, jer nije osigurano devet radnih mjesta za mlade stručnjake, što je jedan od uvjeta projekta. Prema Fiketovim riječima, razmatra se i dodatno produljenje, no pitanje njihova zapošljavanja još nije riješeno.

Problem je nastao nakon što je financiranje Seizmološke službe krajem prošle godine izašlo iz sustava državnog proračuna i prešlo na programske ugovore Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Devet radnih mjesta nije uključeno u pregovore o programskim ugovorima, zbog čega stručnjaci koji su sudjelovali u realizaciji projekta još nemaju osigurano zaposlenje.

Fiket je upozorio da bi bilo pogubno izgubiti ljude koji su stekli znanja i iskustva potrebna za održavanje i daljnji razvoj nove mreže.

– Oni su naša najjača snaga. Omogućili smo im vrhunsku edukaciju, sudjelovali su u postavljanju mreže i razvoju novih tehnoloških rješenja. Znanje je ono što ovu mrežu mora održati, a to mogu osigurati samo ljudi koji će je nastaviti razvijati, poručio je.

Koliko je neizvjesna njihova budućnost, potvrdio je i mladi geolog Antonio Brcković, koji je na projektu od samog početka. Istaknuo je da je riječ o usko specijaliziranom poslu za koji su članovi tima posebno educirani te da je vrlo malo stručnjaka osposobljenih za upravljanje seizmološkim instrumentima.

– Od početka smo na projektu, jedni smo od rijetkih koji su za sve ovo obučeni. Rijetki smo i po tome što smo svi školovani za ovaj posao i znamo upravljati instrumentima. Nitko od nas nije očekivao da ćemo po drugi put u godinu dana strepiti za svoje radno mjesto. Projekt traje do kraja godine, rekao je Brcković.

Fiket je pritom podsjetio na iskustvo bivše Jugoslavije, koja je nakon potresa u Skoplju raspolagala vrlo kvalitetnom seizmološkom opremom i znanjem o seizmičkim obilježjima tla, ali je velik dio infrastrukture nakon 1990-ih propao.

– Bila bi tragedija da nam se dogodi isto. Ne smijemo dopustiti da ova mreža propadne, da mladi ljudi odu u potrazi za poslom i da sve što smo napravili ostane samo jedna kratka i lijepa priča, umjesto da postane nešto dugoročno korisno za državu i građane, upozorio je.

Osim zapošljavanja stručnjaka, za budućnost Seizmološke službe nužno je osigurati stabilno i trajno financiranje te odgovarajući prostor za rad. Fiket je zahvalio lokalnim jedinicama i privatnim vlasnicima zemljišta koji su omogućili postavljanje novih postaja, istaknuvši kako su mladi stručnjaci tijekom projekta ishodili čak 95 potrebnih dozvola.

CROSSNET je tako Hrvatskoj osigurao modernu infrastrukturu kakvu dosad nije imala, ali postavljanje seizmoloških postaja ne može biti kraj priče. Da bi milijunska investicija doista služila građanima, potrebno je nastaviti ulagati u njezin razvoj i osigurati ljude koji će je održavati i unapređivati. U protivnom bi Hrvatska mogla ponoviti pogreške iz prošlosti i ponovno izgubiti ono što je godinama gradila.

– Ova investicija mora ostati u službi građana. Ako sve ostane samo na razini početnog ulaganja, nismo postigli njezin pravi cilj. Moramo nastaviti napredovati, zaključio je Fiket.