Iza kulisa europske prijestolnice: Posjetili smo grad koji je preživio podjele i ratove, a danas gleda prema budućnosti:

Pod staklenom kupolom Reichstaga posjetitelji se uspinju iznad dvorane njemačkog parlamenta, a pogled se pruža prema prostranstvima čarobnog Berlina. Nedaleko odande, u Futuriumu, razgledavanje počinje pitanjem – kako želimo živjeti. Između povijesne zgrade koja je preživjela požar, rat i podjelu grada te muzeja posvećenog mogućim budućnostima mnogo je toga što opisuje današnju njemačku prijestolnicu. Berlin čuva tragove svoje složene prošlosti, obnavlja se i otvara prostor novim idejama.

Upoznali smo ga tijekom studijskog putovanja zadarskih novinara koje je organizirala Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, u sklopu koje djeluje centar EUROPE DIRECT Zadar. Panoramska vožnja i upoznavanje gradske povijesti, posjet krovu i kupoli Reichstaga, obilazak Futuriuma te razgovor u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova pružili su nam uvid u život grada, ali i njemačko viđenje europske suradnje.

Milijun lica grada

Zašto je za ovogodišnje putovanje odabran upravo Berlin, objasnila je Marija Dušević iz ZADRE NOVE. Naime, agencija od 2021. godine organizira studijska putovanja kako bi novinarima olakšala praćenje europskih tema i njihovo približavanje čitateljima. Ovoga puta željeli su pokazati što članstvo znači državi koja u zajednički proračun uplaćuje više nego što iz njega izravno prima.

– Htjeli smo pokazati da su koristi od Europske unije za jednu državu puno veće od bespovratnih sredstava koja dobiva za različite projekte, od infrastrukturnih do socijalnih, od novih vrtića i bolnica do ulaganja u obrazovanje, jačanje vještina i poduzetništvo, istaknula je Dušević.

Program je zato povezao upoznavanje Berlina s razgovorom o današnjim europskim pitanjima. Panoramska vožnja dala nam je širu sliku grada čije se promjene mogu pratiti kroz izgled ulica, trgova i zgrada. Nekadašnja granica između Istoka i Zapada ostavila je dubok trag, no desetljeća nakon ujedinjenja donijela su obnovu i nove sadržaje.

Posebno mjesto u toj povijesti imaju Brandenburška vrata. Podignuta krajem 18. stoljeća prema projektu Carla Gottharda Langhansa, nadahnutom ulazom u atensku Akropolu, tijekom Hladnog rata našla su se u nedostupnom graničnom prostoru. Nakon pada Berlinskog zida 1989. postala su simbol ponovnog povezivanja grada i njemačkog ujedinjenja.

Koliko se Berlin promijenio, pokazuje i Potsdamer Platz. Nekadašnje živo gradsko središte rat i podjela pretvorili su u opustošen prostor između Istoka i Zapada. Nakon ujedinjenja ondje je izgrađena nova gradska četvrt s poslovnim zgradama, trgovinama i kulturnim sadržajima. Na mjestu dugogodišnjeg prekida u gradskom životu ponovno su se susreli stanovnici, zaposlenici i posjetitelji.

Sjećanje na podjelu čuvaju preostali dijelovi Zida, među kojima je najpoznatija East Side Gallery, gdje je nekadašnja prepreka postala podloga umjetničkim radovima. U središtu grada, nedaleko od Brandenburških vrata, Spomenik ubijenim Židovima Europe posvećen je žrtvama Holokausta. Polje betonskih blokova različitih visina, otvoreno 2005. prema projektu Petera Eisenmana, mjesto je sjećanja na stradanja koja su obilježila povijest Europe.

Znakovita kupola

Takva mjesta pomažu razumjeti Berlin i odnos njegovih stanovnika prema prošlosti. Povijest je prisutna u javnom prostoru, dostupna prolaznicima i uključena u svakodnevni život grada. Posebno se to osjeća u Reichstagu, čija je sudbina više puta pratila velike političke promjene u Njemačkoj.

Dovršen 1894. prema projektu arhitekta Paula Wallota, Reichstag je bio sjedište parlamenta Njemačkog Carstva. U studenome 1918., u vrijeme sloma monarhije, Philipp Scheidemann s njegova je zapadnog balkona proglasio republiku. U veljači 1933. zgradu je zahvatio požar koji su nacisti iskoristili za ukidanje temeljnih prava i progon političkih protivnika. Parlamentarna demokracija ubrzo je ugašena, a parlament više nije zasjedao u toj zgradi.

Tijekom Drugoga svjetskog rata Reichstag je služio različitim namjenama, pa je u njegovim podrumskim prostorima bilo smješteno i rodilište bolnice Charité. U završnim borbama za Berlin teško je oštećen. Sovjetski vojnici na zidovima su ostavljali imena i poruke, od kojih je dio sačuvan tijekom kasnije obnove kao svjedočanstvo 1945. godine.

Nakon rata zgrada se našla u Zapadnom Berlinu. Oštećena stara kupola uklonjena je 1954., a obnova je provedena tijekom šezdesetih godina. Povratak parlamenta uslijedio je nakon njemačkog ujedinjenja i odluke o preseljenju iz Bonna u Berlin. Preuređenje je povjereno britanskom arhitektu Normanu Fosteru, a Bundestag je obnovljenu zgradu počeo koristiti 1999. godine.

Najprepoznatljiviji dio Fosterova projekta staklena je kupola koju smo obišli nakon izlaska na krovnu terasu. Kroz nju vode dvije spiralne rampe, jedna za uspon, druga za silazak. Hodajući prema vrhu, posjetitelji dobivaju sve širi pogled na grad, dok se ispod njih nalazi plenarna dvorana njemačkog parlamenta.

Kupola je visoka približno 23 metra i široka 40 metara, a vidikovac se nalazi na visini od 40 metara iznad tla. U središtu konstrukcije smješten je stožac s 360 zrcala koja usmjeravaju dnevno svjetlo u sabornicu. Pokretni zaslon prati položaj sunca i sprječava zasljepljivanje, a konstrukcija omogućuje i odvođenje iskorištenog zraka iz parlamentarne dvorane prema otvoru na vrhu.

Moguće budućnosti

Posjet kupoli nedvojbeno pokazuje i koliko je pažnje posvećeno svakodnevnom funkcioniranju zgrade. Sačuvani povijesni dijelovi uklopljeni su u suvremeni parlament, a njegov krov otvoren je građanima. Njihov položaj iznad izabranih predstavnika može se razumjeti i kao arhitektonska poruka o demokratskoj odgovornosti.

O mogućnostima građanskog sudjelovanja na drukčiji se način razmišlja u obližnjem Futuriumu. Smješten uz rijeku Spree, između Reichstaga i glavnoga željezničkog kolodvora, otvoren je 2019. godine. Na više od 5.000 četvornih metara objedinjuje izložbu, laboratorij i forum za razgovore. Predstavlja se kao kuća mogućih budućnosti, s pitanjem kako želimo živjeti kao polazištem za sve svoje sadržaje.

Kako ćemo stanovati, što ćemo jesti, koliko ćemo raditi i koje ćemo poslove prepustiti strojevima? To su neke od tema o kojima posjetitelj ondje razmišlja. Postav povezuje čovjeka, prirodu i tehnologiju te pokazuje kako odluke koje donosimo danas mogu utjecati na život u sljedećim desetljećima. Budućnost je predstavljena kroz različite mogućnosti, o čijim prednostima i posljedicama vrijedi razgovarati.

Dio posvećen čovjeku bavi se pitanjima bliskima svakodnevnom životu. Koliko nam je stvari doista potrebno? Kako raspolažemo vremenom? Tko ima mogućnost putovati i sudjelovati u odlučivanju? Govoreći o potrošnji, izložba povezuje osobne navike s njihovim posljedicama za druge ljude i okoliš. Potiče i na razmišljanje o tome kako dobra i mogućnosti učiniti dostupnijima većem broju ljudi.

U cjelini posvećenoj prirodi pozornost se usmjerava na gradove, hranu, energiju i materijale. Razmatraju se povratak zelenila u urbana područja, uzgoj hrane u višekatnim vrtovima, održivija gradnja te popravak i ponovna uporaba predmeta. Među mogućim rješenjima su i novi načini korištenja biljnih ostataka i drugih sirovina. Objašnjava se da i energetska tranzicija ima svoje zahtjeve: proizvodnja solarnih panela i baterija ovisi o materijalima čije vađenje utječe na okoliš.

Tehnološki dio otvara pitanja o robotima, umjetnoj inteligenciji, novim načinima proizvodnje hrane i povezivanju ljudskog tijela i strojeva. Napredne proteze mogu nadomještati izgubljene tjelesne funkcije, a roboti preuzimati pojedine poslove u industriji i skrbi. Uz prikaz tih mogućnosti posjetitelje se potiče da razmisle tko treba odlučivati o primjeni tehnologije i pravilima njezine uporabe.

Proračunski okvir

Ideje se mogu i praktično istraživati u Futurium Labu. Njegovi programi uključuju izradu prototipova, upoznavanje s 3D ispisom i radionice na kojima posjetitelji iskušavaju vlastita rješenja. Eksperimentalna kuhinja bavi se mogućim načinima prehrane u budućnosti, a razgovor i zajednički rad prate te aktivnosti.

Teme postava odražavaju se i u izgledu zgrade koju je projektirao berlinski ured Richter Musikowski. Pročelje s više od 8.000 panela od stakla i metalnih reflektora mijenja se ovisno o svjetlu. Na krovu su fotonaponski i solarni toplinski sustavi, uz koje prolazi šetnica s pogledom prema rijeci i zgradi Saveznog kancelarstva.

Dušević je objasnila da je Futurium u program putovanja uključen upravo zbog pristupa koji posjetitelje potiče na razmišljanje i sudjelovanje.

– Ovaj muzej poručuje da budućnost kreiramo mi, da to nije nešto što će nam biti servirano, nego da svojim djelovanjem utječemo na nju. To je u skladu s politikama Europske unije koje pozivaju građane da se uključuju i sudjeluju u procesima donošenja javnih politika, kazala je.

O tome kojim će se potrebama dati prednost u godinama koje dolaze, razgovarali smo i u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova. Među glavnim temama bio je novi sedmogodišnji proračunski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Njemački predstavnici zagovaraju veća ulaganja u konkurentnost europskoga gospodarstva i sposobnost Unije da snažnije djeluje u svijetu. Poljoprivreda i razvoj slabije razvijenih područja i dalje su važni, no smatraju da raspodjela novca treba pratiti i nove gospodarske i sigurnosne potrebe. Među njima su razvoj vlastitih tehnologija, smanjenje ovisnosti o drugim državama u važnim proizvodima i sirovinama te učinkovitije zastupanje zajedničkih interesa.

Njemačka pritom mora voditi računa i o vlastitom proračunu. Povećanje europske potrošnje za nju znači veće uplate, za koje treba osigurati potporu kod kuće. Pregovori zato uključuju dva povezana pitanja: koliko su članice spremne izdvojiti i na što će se taj novac trošiti.

Spremnost na promjene

Dogovor zahtijeva usklađivanje različitih potreba svih država članica. Višegodišnji financijski okvir jednoglasno donosi Vijeće EU-a, uz suglasnost Europskog parlamenta. Pravodobno usvajanje omogućilo bi pripremu programa i nastavak financiranja bez prekida od siječnja 2028. godine.

Razgovor je ujedno približio ono na što je Dušević upozorila objašnjavajući cilj putovanja. Njemačka koristi članstva promatra i kroz pristup zajedničkom tržištu, suradnju te veći utjecaj u odnosima s drugim svjetskim gospodarstvima. Predstavnici Ministarstva istaknuli su da se ni njihova država sama ne može dovoljno snažno nositi sa svim izazovima. Potporu proširenju također povezuju s jačanjem Europe, uz potrebu da Unija i s većim brojem članica može učinkovito donositi odluke.

Za čitatelje koji europske teme najčešće susreću kroz izgradnju vrtića, škola, bolnica ili prometnica, takva perspektiva proširuje sliku članstva. Uz projekte koji neposredno poboljšavaju život u lokalnim sredinama, ono obuhvaća i mogućnosti koje državama pruža zajedničko djelovanje.

U Berlinu se na maloj udaljenosti susreću ostaci zida koji je razdvajao ljude, parlament otvoren posjetiteljima i muzej koji ih poziva da razmišljaju o tome kako žele živjeti. Grad koji je toliko puta mijenjao svoje lice danas pokazuje koliko su važni suradnja, otvorenost i spremnost na promjene. U tome je i odgovor na pitanje zbog kojeg smo došli: korist od Europske unije vidi se u obnovljenim zgradama i novim projektima, ali i u mogućnosti da države zajedno postignu ono za što pojedinačno nemaju dovoljno snage. Njemačka, premda u zajednički proračun uplaćuje više nego što iz njega prima, u toj suradnji vidi svoj interes. Za Hrvatsku je to vrijedan podsjetnik da uz pitanje koliko smo novca povukli treba postavljati i pitanje što njime, svojim odlukama i suradnjom s drugima želimo postići.