Selo od 80 kuća u Zadarskoj županiji moglo bi završiti okruženo sa 75 vjetrenjača: 'Dočekali smo ih raširenih ruku, a na kraju smo prevareni!'

S namjerom da mirovinu provedu u rodnom kraju, Nada i Nikola Lukić prije 13 su se godina vratili u Veliku Popinu. Dok su donosili odluku o povratku, nisu mogli ni pomisliti da će o kretanju vjetrova ovisiti hoće li u obnovljenoj kući, okruženoj ličkom prirodom, uopće moći zaspati. Još manje da će dio penzionerskih dana posvetiti doslovnoj borbi s vjetrenjačama.

– Kad pirne bura ili kakav drugi vjetar, nastane neizdrživa buka. Tu u kuhinji se toliko čuje da je to sačuvaj bože, a u jednoj od soba, okrenutoj prema vjetrenjačama, nema šanse da sklopimo oka, objašnjava Nada, iznad čije se kuće prostire vjetroelektrana. Od najbliže vjetroturbine, tumači Nikola ekipi tjednika Novosti, dijeli ih manje od 300 metara.

Uz dvije postojeće vjetroelektrane s ukupno 17 vjetroagregata, puštene u rad 2010., odnosno 2017. godine, na području Velike Popine, koja pripada općini Gračac, planira se izgradnja još triju: VE Ljut, VE Otrić i VE Vučipolje I. Njihovih 58 novih vjetroagregata s postojećima bi činilo prsten od ukupno 75 turbina oko sela, u kojem je za stalno ili sezonski nastanjeno oko 80 kuća. Na tom području energetsko odobrenje izdano je za još 14 projekata.

“Gluha” upozorenja

Unatoč upozorenjima lokalnog stanovništva, ekoloških aktivista i znanstvenika kako bi njihova izgradnja mogla izmijeniti prirodne tokove podzemnih voda i ugroziti postojeće sustave vodoopskrbe te utjecati na biljni i životinjski svijet, savjetodavno stručno povjerenstvo, oformljeno pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, 19. listopada donijelo je mišljenje kako je zahvat VE Ljut prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu. Protiv je bila samo predstavnica općine Gračac. Nakon što su se tada pobunili, izgradnja u Velikoj Popini bila je obustavljena na dvije godine. A onda je ponovno počelo. Nada kaže da im s vremena na vrijeme iz Pule stižu ljudi zaduženi za mjerenje razine buke. No s rezultatima mjerenja, tvrdi, nisu upoznati.

Iza dviju postojećih vjetroelektrana u Velikoj Popini stoje tvrtke povezane s poduzetnikom Iljkom Ćurićem, zetom Ante Ćurkovića, nekadašnjeg direktora u HEP-u koji je poslije ušao u biznis s obnovljivim izvorima energije. Prvu je gradila tvrtka Velika Popina d.o.o., danas u suvlasništvu Ćurića, preko njegove tvrtke Korita, i Professio Energije. Investitor druge, VE Poštak, bila je istoimena tvrtka u Ćurićevu vlasništvu. Poštak d.o.o. sada planira gradnju vjetroelektrane Ljut s 37 agregata visine 225 metara i ukupne snage do 300 MW. Iza projekta VE Otrić, kojim je predviđeno postavljanje devet vjetroagregata, nalazi se Professio Energia, u vlasništvu Erste mirovinskog fonda, mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja te Adris grupe d.d. Gradnju VE Vučipolje I, s 12 agregata, planira pak wpd Adria, regionalna podružnica njemačke kompanije wpd.

Posljedice po životinje

Na javnim raspravama o studijama utjecaja na okoliš, održanima prošle jeseni u sklopu postupka koji vodi Ministarstvo zaštite okoliša, svoje su primjedbe iznijeli stanovnici Popine, lokalne udruge i stručnjaci. Upozorili su, među ostalim, na nedostatnu procjenu utjecaja planiranih zahvata na vode i hidrogeologiju. Dok se u studiji za VE Ljut, koju je izradila firma Oikon, navodi da na području zahvata nema stalnih površinskih vodotokova, mještani tvrde da ondje postoje potoci kojima voda teče tokom cijele godine. Problem je i što se u studiji netočno navodi kako na području zahvata nema izgrađenog sustava vodoopskrbe.

Na moguće posljedice za životinjski svijet upozorilo je pak četvero znanstvenika sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, koji smatraju neprimjerenim to što su za tri prostorno povezana zahvata izrađene zasebne studije. Ukazali su da bi se njihov utjecaj na okoliš trebao sagledati kumulativno te da bi kompleks vjetroelektrana mogao prekinuti kontinuitet postojećih staništa i onemogućiti kretanje divljih životinja.

Zaštićeno područje

Stanovnici Velike Popine u međuvremenu su protiv izrađivača studije podnijeli kaznenu prijavu te zatražili od policije da izađe na teren i izvrši očevid, odnosno snimi stvarno stanje stvari. Posebno ih brine, kaže Đorđe Stojsavljević, što jedan od vodovoda, izgrađen samodoprinosima, nije uknjižen. Nedavno su se obratili i ustanovi Natura Jadera povodom najave da će se na području zaseoka Gornji Labusi, koje se također nalazi unutar Nature 2000, vršiti bušenje tla. Aktivisti okupljeni oko “Čuvarkuće “u međuvremenu su preko novinara saznali da se struja proizvedena na njihovom području izvozi van granice Hrvatske. Dio informacija i sami su prikupili u inozemstvu. Marijana Jurišić, koja živi ispod brda na kojem je planirana izgradnja VE Ljut, potvrđuje nam da su mještani Popine za nedavno mišljenje stručnog povjerenstva ministarstva saznali iz medija.

– Normalno bi bilo da mi kao stanovnici znamo kada će se održati sjednica povjerenstva, da možemo čuti što se tamo govori i da se netko osvrne na ono na što smo ukazali, na značajne institucionalne propuste koji se zaista ne bi smjeli zanemariti.  Mi smo kao zajednica potpuno isključeni iz čitavog procesa. Investitor je dolazio u selo, snimao i označavao lokalni put koji vodi do privatnih kuća, a dijelom prelazi i preko naših čestica. Neki su pitali općinu i policiju tko je to označavao, zašto i na temelju čega. Nitko ništa ne zna. Ili doista ne znaju ili nam ne žele reći. Ljudi se u toj situaciji osjećaju loše jer ne znamo kuda sve to vodi, govori ona.

Deblji kraj

Članovi stručnog povjerenstva su naposljetku, nakon provedene javne rasprave i evaluacije studije o utjecaju na okoliš, donijeli mišljenje kojim je zahvat VE Ljut prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu, uz, kako se navodi, “primjenu zakonom predloženih mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže”. Resorno ministarstvo, kao i Zadarska županija, zadužena za donošenje prostornih planova u koje su ucrtane postojeće i buduće vjetroelektrane, ranije su se oglušili i na upozorenja dostavljena od strane saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Kluba SDSS-a i pučke pravobraniteljice.

Na području općine Gračac već se okreće preko 30 vjetroagregata, a realiziraju li se postojeći planovi, njihov broj bi se mogao popeti na 163, potvrđuje nam načelnik Goran Đekić (SDSS). Kako se radi o jednoj od siromašnijih općina, govori on, lokalne su vlasti prve investitore dočekale raširenih ruku.

– Stalno smo molili Vladu za jednokratne pomoći. Htjeli smo nešto napraviti, a nismo imali od čega. Kada se pojavio prvi veći investitor, izašli smo mu u susret u svemu, ali smo na kraju prevareni, govori Đekić. Investitori su im, kaže, najavljivali prihode od tri do pet posto, dok naknada naposljetku iznosi jednu lipu po kilovatsatu isporučene struje. Zbog toga mu je, nastavlja, povećanje naknade prioritet otkad se prošle godine, nakon 12-godišnje HDZ-ove vladavine, vratio na čelo općine.

Jedan cent

Tim je povodom okupio predstavnike drugih jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojima su također izgrađene vjetroelektrane, nakon čega su uputili zajednički zahtjev premijeru Plenkoviću i ministru gospodarstva Šušnjaru: da se naknada Vladinom uredbom poveća na jedan cent po kilovatsatu. U zahtjevu ističu da bi taj iznos lokalnim zajednicama donio značajnije prihode.

– Kada bismo imali taj jedan cent, od vjetroelektrana bismo mjesečno prihodovali sto tisućaeura. Mogli bismo ulagati u infrastrukturu, graditi vodovode i puteve, a sada nemamo ni 25.000 eura koliko nam treba za projektnu dokumentaciju projekta vrijednog 500 tisućaeura. Djeci smo sredstva za školski pribor uspjeli isplatiti tek nakon dva mjeseca, govori Đekić. Dok se načelnici već godinu dana bore za povećanje naknade, pojavljuju se novi projekti. Gorana Đekića posebno brine blizina izvora Une i Zrmanje te mogućnost da se zahvatima naruši osjetljiv teren. Zbog toga se, kaže, predstavnica općine Gračac nedavno usprotivila donošenju pozitivnog mišljenja za realizaciju VE Ljut.

– Nismo protiv investitora ni protiv vjetroelektrana kao takvih, ali jesmo protiv toga da se grade na lokacijama na kojima je to trenutno planirano jer su one već preopterećene. Uostalom, grade ih u našoj kući, pa bi valjda i mi od svega trebali imati neke koristi, poručuje Đekić.