Ustavna sutkinja optužuje: 'Svrha tonskog snimanja nije zapisnik. Ne znam čemu to točno služi'

Prvo je u srijedu HDZ-ov saborski zastupnik Nikola Mažar, u kontekstu protivljenja troje ustavnih sudaca tonskom snimanju sjednica, govorio o opstrukciji SDP-a, a onda je nešto kasnije premijer Andrej Plenković otišao i korak dalje, tvrdeći da oni možda postupaju po političkom nalogu parlamentarne ljevice koja ih je predložila. Dakle, premijer sumnjiči Andreja Abramovića, Lovorku Kušan i Sanju Bezbradicu Jelavić da ne djeluju samostalno nego da ispunjavaju ono što od njih traže Siniša Hajdaš Dončić i Sandra Benčić.

Riječ je o zaista ozbiljnoj optužbi i stoga smo Sanju Bezbradicu Jelavić pitali je li to doista tako.

Neistiniti podaci

– Nije na meni kao sutkinji Ustavnog suda da komentiram izjave političara, ali ova je jako gruba i neistinita, kao i još neke koje su objavljene u novinama prethodnih dana. Političari snose odgovornost za izgovoreno i dužni su istinito informirati građane, što, nažalost, izostaje u ponašanju pojedinih osoba. U svakom slučaju, od trenutka kada sam izabrana za ustavnu sutkinju, a i ranije, nikakve veze s politikom ja nemam, uopće ne kontaktiram s političarima. To je ono što mogu za sebe reći. A, slušaju li možda neki drugi u Ustavnom sud političke naloge, to se mora njih pitati. Vjerujem da će biti iskreni kao kada su jednom dnevnom listu govorili da suci ne dolaze na posao, iako nadzorne kamere bilježe naš dolazak. Iznosili su, znači, neistinite podatke. Jesu li to činili u sprezi s politikom ili ne, ja to ne znam. Isključivo sam posvećena ustavnosudskim predmetima građana i trudim se opravdati povjerenje Hrvatskog sabora, kazala nam je Sanja Bezbradica Jelavić.

Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić priopćio je da se s tonskim snimanjem sjednica i stručnih sastanaka, uz pristanak svih sudaca, krenulo samo zbog lakšeg sastavljanja vjerodostojnih zapisnika, budući da je jednom ranije izbio spor oko sadržaja zapisnika. No, Sanja Bezbradica Jelavić to negira.

– Tonsko snimanje je samovoljno uveo predsjednik Suda, a da pritom nije imao konsenzus svih sudaca niti je o tome donesena formalna odluka. Ja, primjerice, nisam znala da je počelo snimanje, a nisu ni još neki suci i sudski savjetnici. Predsjednik Ustavnog suda nam je rekao da samo on ima pristup snimkama, da one služe za njegove potrebe, ne za vjerodostojnije zapisnike. Mora postojati pravni temelj tonskog snimanja, a Ustavni sud nema takav akt. Nužno je strogo propisati svrhu snimanja, nadzor nad snimkama, tko im može pristupiti, općenito kompletno postupanje s njima. Suci nemaju pristup snimkama, a niti osobe, stručne službe, koje pišu zapisnik, ne mogu ih dobiti. Iz toga je jasno da zapisnik nije svrha tonskog snimanja. Za što točno te snimke služe predsjedniku Ustavnog suda, ja stvarno ne znam, naglašava Sanja Bezbradica Jelavić.

Uvjeti za nastavak

Ona je u četvrtak trebala predsjedati šesteročlanim Prvim sudskim vijećem, koje je na dnevnom redu imalo 14 predmeta građana, ali ta sjednica na koncu nije održana. Razlog je neslaganje u vezi tonskog snimanja.

– Nisam kao predsjednica Vijeća uspjela održati sjednicu, premda mi naš Poslovnik, člankom 29., daje ovlast za njezino sazivanje i vođenje. Zatražila sam od službenice suda koja vodi zapisnik da prestane snimati sjednicu Vijeća, s obzirom na to da je u ovom trenutku to neovlašten postupak po neovlaštenom nalogu koji nema bazu u odluci svih sudaca. Službenica je odbila nalog mene kao predsjednice Vijeća, objašnjavajući da ne može ugasiti snimanje jer da ima nalog predsjednika Suda da mora snimati. Na taj način je predsjednik Suda izravno umiješan u rad Vijeća kojem nije član, uskratio je potporu stručnih službi predsjednici Vijeća, meni. Zamolila sam nakon toga sve suce koji su članovi Prvog vijeća, sudske savjetnike, dakle i tu gospođu, da izađu iz ozvučene prostorije prijeđu u neozvučenu. Suci Miroslav Šumanović, Dražen Bošnjaković, Ante Galić i Maša Marochini Zrinski odbili su to i nismo mogli raspravljati o predmetima 14 građana. Prekinula sam sjednicu i od predsjednika Ustavnog suda zatražila da stvori uvjete za njezin nastavak, za pružanje ustavnosudske zaštite građana, ispričala nam je Sanja Bezbradica Jelavić najnoviji razvoj događaja u Ustavnom sudu.

Benčić: Što ako povjerljivi podaci dođu u krive ruke?

– Rad Ustavnog suda je javan, tako stoji u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu. No, sjednice Ustavnog suda već godinama nisu javne. Tražili su to novinari, civilno društvo, tražili smo i mi iz parlamenta ali nijedan predsjednik Ustavnog suda, ni Šeparović niti sada Staničić, tu javnost nije osigurao. Što se tiče uvođenja snimanja sjednica, postoji cijeli niz nepoznanica koje cijeli proces dovode u sumnju. Je li to način osiguravanja javnosti rada suda? Hoće li te snimke biti dostupne javnosti i objavljene na stranicama suda, pa da ih građani mogu gledati? Mogu li drugi suci dobiti snimke koje predsjednik posjeduje ili je to ekskluzivno pravo predsjednika Ustavnog suda? Što se događa sa snimkama koje sadrže povjerljive ili tajne informacije? Kako se te snimke tretiraju, kako se čuvaju i koliko dugo? Tko garantira da se klasificirani podaci iz nacionalne sigurnosti neće objaviti ili da neće doći u krive ruke. Nedopustivo je da protokoli i odluke o tome nisu donesene, komentirala je jučer predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Sandra Benčić.