KAKAV ZRAK UDIŠEMO U ZADRU? Evo što su pokazala prva mjerenja na kritičnim točkama

U organizaciji Lučke uprave Zadar, održana je konferencija projekta »Praćenje kvalitete zraka u lukama otvorenima za javni promet«, posvećena predstavljanju rezultata mjerenja kvalitete zraka, suvremenih tehnoloških rješenja i mjera za smanjenje utjecaja lučkih aktivnosti na okoliš.

Projekt je ukupne vrijednosti 713.974 eura, od čega je 600.000 eura osigurano iz fondova Europske unije, a usmjeren je na sustavno praćenje kvalitete zraka, jačanje zaštite okoliša te stvaranje preduvjeta za održiviji razvoj lučkog sustava. Tijekom konferencije predstavljeni su dosadašnji rezultati šestomjesečnog mjerenja kvalitete zraka, kao i inovativna tehnološka i infrastrukturna rješenja koja mogu pridonijeti smanjenju negativnih utjecaja lučkih aktivnosti na okoliš.

Utjecaj na okoliš

Među sudionicima koji su predstavili projekt i njegova postignuća bili su ravnatelj Lučke uprave Zadar Željko Knežević, pomoćnik ravnatelja Đoni Štambuk, Elvira Horvatić-Viduka i Tomislav Ivanček iz Ekonerga, Nikica Mikulandra iz Končara te prof. Dino Županović sa Sveučilišta u Zadru.

Pozdravljajući uzvanike, ravnatelj Knežević je istaknuo kako je praćenje kvalitete zraka jedan od projekata koje provodi Lučka uprava Zadar, a kojem je cilj projekta osigurati održivo upravljanje lučkim aktivnostima i smanjiti njihov utjecaj na okoliš.

– Svjesni smo izazova i primjedbi vezanih uz emisije iz kruzerskog prometa, zbog čega smo uspostavili sustav za kontinuirano praćenje kvalitete zraka. Projekt praćenja kvalitete zraka završava 2028. godine kada ćemo raspolagati s konkretnim rezultatima i mogućnostima praćenja koji će nam omogućiti pravodobno reagiranje i donošenje odgovarajućih mjera kako bi sve skupa bilo bolje, kazao je Knežević dok je Štambuk istaknuo kako su u sklopu projekta na području zadarskih luka postavljene dvije referentne mjerne postaje i pet dodatnih senzorskih stanica.

– Želimo raspolagati dovoljno dugim nizom mjerenja kako bismo mogli dobiti što jasniju sliku stvarnog stanja, prepoznati izvore onečišćenja i pravodobno planirati odgovarajuće mjere. To je osobito važno uoči 2030. godine, kada na snagu stupaju stroži europski zahtjevi za kvalitetu zraka, kazao je Štambuk istaknuvši kako je jedna od važnijih mogućnosti u lučkim područjima uvođenje sustava opskrbe brodova električnom energijom s kopna, poznatog kao OPS. Takav sustav omogućuje brodovima da tijekom boravka u luci isključe motore koji bi inače proizvodili električnu energiju, čime se mogu značajno smanjiti emisije na području luke.

Najvažniji dio ove konferencije, koji su okupljeni iščekivali, odnosio se na predstavljanje rezultata šestomjesečnih podataka za što je zadužena tvrtka Ekonerg, ovlaštena za postavljanje mjernih uređaja, provedbu mjerenja i interpretaciju rezultata na području Lučke uprave Zadar.

Ploveći gradovi

Preliminarne rezultate predstavila je Elvira Horvatić-Viduka koja je istaknula kako je riječ o prvim mjerenjima takve vrste na području zadarskih luka, a koja se provode u staroj gradskoj luci na Poluotoku i u putničkoj luci Gaženica.

– Kruzeri su, slikovito rečeno, mali gradovi koji plove morem. Njihovi su motori vrlo snažni i pritom nastaju velike količine dušikovih oksida, dok su emisije nekih drugih onečišćujućih tvari niže, među ostalim zahvaljujući suvremenijim motorima i tehnologijama. Međutim, kao i kod drugih oblika prometa, problem emisija dušikovih oksida i dalje je prisutan, istaknula je Horvatić-Viduka i upozorila kako su mjerenja i rezultati koji su provedeni tijekom posljednjih šest mjeseci privremeni i još nisu prošli postupak provjere i validacije.

Kako objašnjava, rezultati mjerenja omogućuju procjenu kvalitete zraka na svakoj mjernoj postaji zasebno i za svaku onečišćujuću tvar zasebno. Zbog toga se kvaliteta zraka na području grada ne može opisati samo jednim podatkom, nego je potrebno uzeti u obzir lokaciju mjerenja i vrstu onečišćujuće tvari. Naglasila je kako senzorske stanice mjere iste glavne onečišćujuće tvari kao i referentne postaje, a to su dušikov dioksid, sumporov dioksid, ugljikov monoksid i lebdeće čestice.

Stroža kontrola

Uz to prate meteorološke parametre, uključujući temperaturu, vlažnost zraka, smjer i brzinu vjetra, a ti su podaci važni jer meteorološki uvjeti utječu na širenje i zadržavanje onečišćujućih tvari u atmosferi.

– Prema preliminarnim rezultatima mjerenja na postajama Zadar 1 i Zadar 2, kvaliteta zraka prema trenutačno važećim standardima pripada 1. kategoriji za sve praćene onečišćujuće tvari. To znači da izmjerene koncentracije ne prelaze postojeće granične vrijednosti. Međutim, primjena novih, strožih standarda kvalitete zraka od 1. siječnja 2030. godine mogla bi dovesti do drukčije procjene stanja, osobito za dušikov dioksid i lebdeće čestice. Takva situacija ne znači nužno da je riječ o specifičnom problemu Zadra ili luke, nego odražava činjenicu da će novi europski standardi zahtijevati znatno strožu kontrolu onečišćenja u urbanim područjima, upozorila je Horvatić-Viduka.

Podaci o dnevnim koncentracijama dušikova dioksida na postajama Zadar 1 i Zadar 2 uspoređeni su s podacima s mjerne postaje u Ravnim kotarima, a rezultati pokazuju da su pozadinske koncentracije dušikova dioksida vrlo niske, na razini od nekoliko mikrograma po kubičnom metru. Zbog toga se može zaključiti, naglašava Horvatić-Viduka da je povećanje koncentracija u urbanom području uglavnom povezano s prometom, pri čemu uz cestovni promet određeni doprinos ima i lučki promet.

OPS sustav

– Kod lebdećih čestica razlika između koncentracija izmjerenih u Zadru i pozadinskih koncentracija na postajama u Ravnim kotarima i na Dugom otoku razmjerno je mala. Takav je rezultat očekivan za primorski dio Hrvatske, gdje pozadinske koncentracije čestica mogu biti niže nego u kontinentalnim dijelovima zemlje. Na izmjerenim podacima vidljivi su i povremeni porasti koncentracija povezani s pojedinim epizodama onečišćenja, osobito tijekom ožujka, travnja i kolovoza. Ti su porasti povezani s epizodama prijenosa saharskog pijeska, koje su zabilježene i na pozadinskim mjernim postajama, istaknula je Horvatić-Viduka.

Dakle, kako je objašnjeno, prvi rezultati upućuju na potrebu daljnjeg smanjenja emisija iz prometa kako bismo zadovoljili nove, strože granične vrijednosti, a potrebno je nastaviti raditi na smanjenju emisija iz cestovnog prometa i iz pomorskog prometa, koji je jedan od važnih izvora emisija na području luka.

Ono što bi predstavljalo velik iskorak u poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju emisija, naglasila je Horvatić-Viduka jest napajanje brodova s kopna, točnije OPS sustav poznat kao onshore power supply, o kojem je također bilo riječi. Bilo je govora i o elektrifikaciji u lukama o čemu je govorio Nikica Mikulandra koji je istaknuo kako je elektrifikacija i dalje je daleko najučinkovitije rješenje kada je riječ o emisijama, što je pokazano analizama.

Program konferencije obuhvatio je i uloge OPS-a i projekta CIRASIM o čemu je govorio prof. Županović dok je Ivanček okupljenima približio digitalnu transformacija Lučke uprave Zadar.