Hoće li specijalisti postati dostupniji građanima? Ministarstvo predlaže i do 30 posto više timova

Ministarstvo zdravstva u utorak je, uoči javnog savjetovanja, predstavilo nacrt izmjene i dopuna Mreže javne zdravstvene službe. Čiji je cilj ravnomjernija dostupnost zaštite u cijeloj Hrvatskoj. Ili, kako je to među ostalim kazala ministrica zdravstva Irena Hrstić, Mreža će ovim izmjenama biti fleksibilnija, a izmjene Mreže jednostavnije te kreirane sukladno potrebama pojedinih područja, a cilj je i specijalistiku dovesti najbliže mjestu stanovanja pacijenata zbog čega će se omogućiti da se specijalistika može ugovarati na razini domova zdravlja, odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite.

Susjedne lokacije

Nacrt su uz ministricu predstavili ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Zvonimir Ante Korda, savjetnica ministrice Danica Kramarić i pomoćnik ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaštitu Hrvoje Šušković. Kako je kazala Kramarić nekoliko je razloga za ove promjene.

– Želimo postići što bolju ravnomjernu dostupnost zdravstvenih usluga svim građanima, odrediti broj ugovornih timova i ustanova kojima HZZO može pokriti ugovor i spriječiti nedostatak ili prekomjernu koncentraciju pojedinih usluga u nekim mjestima, kazala je Kramarić.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti Nacrt omogućuje ugovaranje jednog tima obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žene ili dentalne zdravstvene zaštite za rad na više lokacija, na svakoj u nepunom, a ukupno u punom radnom vremenu. Štoviše, HZZO će rad timova moći ugovoriti i na dvije, u pravilu susjedne, lokacije pa i onda kada za pojedinu lokaciju Mrežom nije utvrđen tim. Druga velika skupina izmjena tiče se specijalističko-konzilijarne djelatnosti u kojoj je broj pregleda s 8,4 milijuna u 2021. porastao na više od 10 milijuna u 2024. godini. Kako bi mreža pratila taj rast, uz standardni broj timova uvodi se mogućnost utvrđivanja do 30 posto dodatnih timova i to prema stvarnim potrebama, istaknuo je Šušković. Ugovarat će se na temelju analize HZZO-a i uz suglasnost Ministarstva, u pravilu na godinu dana. Iznimno, kada se standardni broj timova ne može osigurati u redovitom postupku ugovaranja ili postojeći kapaciteti nisu dostatni, HZZO će ih moći ugovarati i s drugim ovlaštenim pružateljima zdravstvene djelatnosti.

Bolnička zaštita

Nacrt predviđa i jačanje bolničke zaštite, ciljano se povećava broj postelja osobito stolaca i postelje dnevne bolnice. Posebno mjesto u nacrtu ima palijativna skrb čija se Mreža prvi put pokazuje objedinjeno uz mogućnost uvećanja do 20 posto u županiji, odnosno 35 posto u Gradu Zagrebu. Palijativnih postelja biti će više u bolnicama, a u stacionarima i domovima zdravlja 166 umjesto sadašnjih 130. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, koji ih dosada nije imao, dobiva ih 22, a domovi zdravlja u Požeško-slavonskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ih udvostručuju s osam na 16 i sa šest na 12. Novost je i rad mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb kako bi teško bolesno dijete i njegova obitelj imali oslonac u sustavu.

– Javno zdravstvo temelj je hrvatskog zdravstvenog sustav i tako će i ostati. Svaki građanin u velikom gradu, malom mjestu ili otoku, zaslužuje jednako dostupnu zdravstvenu skrb. Na izazov nedostatka liječnika odgovaramo fleksibilnijom organizacijom rada. Riječ je o korištenju svih kapaciteta sustava u interesu pacijenata, poručila je ministrica.

Sva predložena rješenja biti će 30 dana otvorena za prijedloge na portalu e-savjetovanje, nakon čega će izmjene i dopune Mreže biti donijete sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.