Nakon desetljeća čekanja počinje gradnja dječje bolnice u Blatu, evo što će sve imati i kada će biti gotova

Gradnja Nacionalne dječje bolnice u Blatu započinje u ponedjeljak, svečanim polaganjem kamena temeljca kojem će nazočiti premijer Plenković i ministrica zdravstva, Irena Hrstić. Bolnica bi trebala biti dovršena do kraja 2029. godine, a predstavlja dosad najveću investiciju u javno zdravstvo.

U buduću zgradu prvo će se preseliti Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, a onda i druge zagrebačke bolnice namjenjene liječenju djece te rodilište iz Vinogradske. Bit će to ujedno i prva »carbon zero neutral« bolnica u Hrvatskoj i Europi s do 80 posto energije iz obnovljivih izvora, solarnih i geotermalnih, koji postoje na lokaciji u Blatu.

Europska sredstva

Prije polaganja temeljnog kamena potpisat će se ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za prvu fazu projekta, ukupne vrijednosti 237,5 milijuna eura, od čega gotovo 218 milijuna eura čine bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovor će potpisati ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Dragan Jelić i državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić.

U prvoj fazi gradnje, koja bi trebala biti dovršena do kraja 2029. godine, u naselju Blato, uz nedovršenu Sveučilišnu bolnicu, niknut će suvremena dječja bolnica čije se osnivanje najavljuje već posljednjih nekoliko godina. Faza 1 uključuje rekonstrukciju postojećeg tehničkog bloka i izgradnju nove zgrade Nacionalne dječje bolnice (NDB) koja će imati ukupnu površinu 53.040 četvornih metara, a objedinit će djelatnosti opće pedijatrije, dječje kirurgije i dječje onkologije Klinike za dječje bolesti Zagreb.

U konačnici, odnosno u Fazi 2, u nju će biti smješteno i rodilište s neonatologijom, i to po principu »bolnica majka-dijete«, i to preseljenjem odjela opstetricije i ginekologije iz KBC-a Sestara milosrdnica i KB Merkura, a u Nacionalnu dječju bolnicu preselit će se i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Kukuljevićeva i Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak.

Grad duhova

Prelazak u novu bolničku zgradu bit će veliki iskorak za dječje bolnice koje se danas nalaze u centru grada, u starim zgradama koje imaju lošu infrastrukturu, oronule su, izložene vlazi, i odavno spremne za obnovu.

Prema idejnoj studiji nove bolnice, postojeći građevinski objekt Sveučilišne bolnice u Blatu koji će se rekonstruirati bit će odvojeni objekt za opskrbu bolnice gdje će biti smještena logistika, ljekarna, kuhinja, služba za čišćenje te odlaganje i odvoz otpada, a taj će dio s novim objektom bolnice biti povezan podzemnim tunelom. Tim će se tunelom uz pomoć robota, odnosno automatiziranih vozila, odvijati promet lijekova, hrane, posteljine, odjeće, sterilnih instrumenata i drugog materijala.

Dok je gradnja nove dječje bolnice postala realnost, ukupna sudbina nekadašnje Sveučilišne bolnice koja već desetljećima egzistira kao nedovršeni građevinski kostur još uvijek je neizvjesna. Ovaj bi projekt trebao iskoristiti samo manji dio tog kompleksa, čija je gradnja počela davnih 80-tih godina 20. stoljeća, a velikim se dijelom oslanjala na samodoprinos građana. Bolnica je trebala imati više od tisuću kreveta, 23 operacijske dvorane, više od 3.000 zaposlenih te kapacitet za dnevni prijem više tisuća pacijenata. Ogroman je projekt zapeo zbog problema s financiranjem, a 90-tih godina i dalje bio je više puta temom političkih obećanja da bi se naizgled propala investicija u koju je uložen veliki novac na kraju ipak mogla privesti svrsi. Više je ministara zdravstva, od Milana Kujundžića pa nadalje, izvlačilo ovaj objekt kao temu kojom bi se trebalo baviti, no do danas je to pitanje ostalo otvorenim.