Što ako ročniku pozli tijekom vojne obuke? MORH nakon prvih iskustava mijenja pravila

Što ako se ročniku tijekom dva mjeseca intenzivne vojne obuke promijeni zdravstveno stanje i više nije sigurno može li nastaviti osposobljavanje? Ministarstvo obrane želi jasnije urediti takve situacije, propisujući žurnu procjenu zdravstvene sposobnosti kako bi se što prije utvrdilo može li ročnik nastaviti obuku ili je mora prekinuti. Upravo su iskustva iz dosadašnje provedbe temeljnog vojnog osposobljavanja potaknula izmjene triju pravilnika koje su predstavljene u MORH-u.

Propusti pojedinaca

Prema riječima Ivana Jušića, ravnatelja Uprave za ljudske potencijale, u praksi su zabilježeni slučajevi u kojima je promjena zdravstvenog stanja tijekom obuke utjecala ili je mogla utjecati na sposobnost ročnika da je nastavi.

– Riječ je o fizički i psihički zahtjevnoj obuci. Ročnici tijekom 60 dana intenzivno borave u vojnim objektima, što nije njihovo uobičajeno životno okruženje, pa može doći i do promjena zdravstvenog stanja. U takvim slučajevima potrebno je utvrditi jesu li i dalje sposobni za obnašanje dužnosti u Hrvatskoj vojsci, pojasnio je Jušić.

Izmjenama Pravilnika o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika propisali bi se primjereni rokovi za zdravstvene preglede i psihologijska ispitivanja. Procjene bi se obavljale u nadležnim ustanovama Vojnog zdravstvenog središta, odnosno u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu i Zavodu za zrakoplovnu medicinu u Zagrebu.

Predlaže se i ukidanje mogućnosti evidentiranja statusa »neocijenjen«. Naime, budući da se odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja, u skladu sa Zakonom o obrani, može donijeti samo na temelju ocjene »nesposoban«, postupak bi trebao završiti jasnom procjenom zdravstvene sposobnosti.

Dosad oko 100 ročnika nije završilo obuku, no u MORH-u tu brojku ne smatraju zabrinjavajućom s obzirom na njezinu zahtjevnost. Jušić se osvrnuo i na slučajeve s početka provedbe, kada su roditelji morali doći po ročnike čije se zdravstveno stanje promijenilo.

– Bio je to prvi naraštaj i takve situacije nismo očekivali, premda se mogu dogoditi. Zbog propusta pojedinaca u sustavu roditeljima smo se ispričali i nadamo se da se to više neće ponavljati, rekao je.

Četvrti naraštaj, koji broji 1.000 ročnika, ulazi u vojarne, a od 2.700 mladih koji su dosad završili obuku njih 76 zatražilo je priziv savjesti, odnosno manje od dva posto. Prema Jušićevim podacima, do 400 ročnika odlučilo je ostati u sustavu Hrvatske vojske.

Složenost posla

Druga važna promjena odnosi se na pripadnike Hrvatske vojske koji neposredno provode obuku. Njima se predlaže povećanje dodatka na plaću s četiri na šest posto osnovice za obračun plaće. Povećanje bi obuhvatilo instruktore, više instruktore i vođe timova – više instruktore, za dane u kojima najmanje četiri sata neposredno sudjeluju u obuci ročnika. Razlog su složenost posla, povećanje broja ročnika i odgovornost za njihovu prilagodbu vojnom sustavu.

– Rad s ročnicima zahtjevniji je jer je riječ o mladim ljudima koje najprije treba socijalizirati i prilagoditi novom okruženju. Oni iz obiteljskog okruženja ulaze u sustav u kojem je sve strogo određeno – od vremena ustajanja i odlaska na spavanje do obroka i korištenja mobitela. Sve to netko mora kontinuirano nadzirati, objasnio je Jušić.

Dosadašnji godišnji izdaci za te dodatke iznosili su oko 1,6 milijuna eura, a nakon povećanja procjenjuju se na približno 2,2 milijuna eura.

Trećom skupinom izmjena nastoji se olakšati administrativni postupak vojnim obveznicima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Prema prijedlogu, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale mogao bi odrediti područni odjel za poslove obrane nadležan za pojedinog obveznika, vodeći računa o njegovoj povezanosti s određenim dijelom zemlje.

Tako bi, primjerice, hrvatski državljanin koji živi u Njemačkoj, a podrijetlom je iz Dalmacije, svoje obveze mogao rješavati u Splitu, Dubrovniku ili Zadru, umjesto da zbog administrativnih postupaka mora dolaziti u Zagreb.

Zakonska obveza pritom ostaje ista. Hrvatski državljani koji žive u inozemstvu trebaju se javiti diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dok se za osobe s hrvatskim i bosanskohercegovačkim državljanstvom primjenjuje međudržavni sporazum. Oni s prebivalištem u Hrvatskoj vojnu obvezu izvršavaju u Hrvatskoj, a oni s prebivalištem u BiH u toj državi.

Sve tri predložene izmjene upućuju se u javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanja. Savjetovanje o povećanju dodataka na plaću trajat će 15 dana, a o izmjenama pravilnika koji uređuju zdravstvenu sposobnost i izvršavanje vojne obveze 30 dana.