Odakle zapravo potječu zadarski Arbanasi? Otkriveni detalji koji kompliciraju poznatu priču: 'Arbanaški identitet stvarao se u vrlo složenoj i zanimljivoj mješavini'

Na Sveučilištu u Zadru jutros je započeo znanstveni kolokvij „Arbanasi – identitet, kultura i doprinos zajednice”, posvećen trima stoljećima povijesti zadarskih Arbanasa, zajednice koja je doseljavanjem s područja današnje Crne Gore, odnosno nekadašnje mletačke pokrajine Albanije, postala važan dio identiteta Zadra.

Arbanasi su se u prvoj polovici 18. stoljeća, u tri velika migracijska vala, doselili na zadarsko područje na poticaj zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića. Sa sobom su donijeli jezik, običaje i kulturnu baštinu, koje su uspjeli sačuvati tijekom stoljeća, istodobno se integrirajući u hrvatsko društvo i pridonoseći razvoju grada. Cilj znanstvenog kolokvija jest istražiti povijest, jezik, kulturu i identitet ove zajednice, kao i doprinos njezinih istaknutih pojedinaca društvenom i kulturnom životu Zadra.

Serđo Dokoza: „Tu se formirao arbanaški identitet”

U ime organizacijskog odbora govorio je prof. dr. sc. Serđo Dokoza, umirovljeni profesor Sveučilišta u Zadru, član arbanaške zajednice i predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 300. obljetnice dolaska Arbanasa.

Istaknuo je kako je o Arbanasima mnogo toga već napisano, osobito o njihovoj povijesti, kulturi, glazbi i sportu, no da su daljnja istraživanja nužna za bolje razumijevanje njihova podrijetla i razvoja identiteta. Upozorio je da njihovo podrijetlo nije moguće svesti na nekoliko mjesta koja se najčešće spominju u povijesnim prikazima.

„Prije svega, kaže se da su Arbanasi doselili iz današnje Crne Gore, ondašnje Albanije, odnosno mletačke pokrajine Albanije, iz područja mjesta Šestani, Briska i Livara. Bilo ih je i iz okolnih mjesta, primjerice iz Pinčića, naselja u blizini Šestana, kao i s područja Kalmeta, koje se sastojalo od više zaselaka. Neki kažu da su se najprije nastanili u Zemuniku, a potom na području današnjih Arbanasa, dok drugi smatraju da je bilo obrnuto. Među njima nisu bili isključivo Albanci, nego i katoličko stanovništvo drugog podrijetla. Jelenkovići nisu Albanci, nego tamošnji katolički stanovnici. Arbanaški identitet stvarao se od svega što je pristiglo, u jednoj vrlo složenoj i zanimljivoj mješavini”, rekao je Dokoza.

Istaknuo je i bogatu literaturu o Arbanasima te njihovu povezanost s glazbom i pjevanjem.

„Arbanasi su rođeni glazbenici. Ovdje biti Arbanas znači znati pjevati”, rekao je Dokoza.

Ćurković: „Čovjek može znati odakle dolazi i jasno znati gdje pripada”

Zamjenik gradonačelnika Zadra Ante Ćurković istaknuo je da su doseljenici sa sobom donijeli jezik, običaje i način života, ne znajući kakva budućnost čeka njihove potomke.

„Prije gotovo 300 godina u Zadar su došli ljudi koji su sa sobom donijeli svoj jezik, običaje i način života. Nisu mogli znati ni da će se gotovo tri stoljeća poslije na jednom sveučilištu okupiti znanstvenici iz više zemalja kako bi razgovarali o njihovoj povijesti. Njihovi potomci postali su dio Zadra ne samo zato što su ovdje živjeli, nego i zato što su ga stvarali kroz kulturu, gospodarstvo, sport, javni život, ali i svakodnevni rad generacija običnih ljudi”, naglasio je Ćurković.

Arbanasi su sačuvali svijest o svojim korijenima, istodobno razvijajući identitet povezan sa Zadrom, Dalmacijom i Hrvatskom.

„To govori u prilog činjenici da čovjek može znati odakle dolazi i vrlo jasno znati gdje pripada. Identitet se ne stvara preko noći, nego ga oblikuju generacije, zajednički život i povijesna iskustva”, istaknuo je Ćurković.

Naglasio je i da odgovornost za očuvanje arbanaškoga govora i identiteta ne snosi samo zajednica, nego i znanstvene institucije, gradska uprava, škole i obitelji.

Pavić Pintarić: „Očuvanje arbanaške baštine odgovornost je cijele zajednice”

Prorektorica Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, istaknula je važnost Zadra kao grada čiju su povijest stoljećima oblikovali susreti različitih kultura, jezika, tradicija i identiteta.

„Zadar je grad čija se povijest stoljećima ispisuje susretima različitih kultura, jezika, tradicija i identiteta. Upravo je Zadar mjesto na kojem se osobito jasno vidi da povijest jednog grada nije samo povijest njegovih zidina, trgova i institucija, nego ponajprije povijest ljudi koji su u njemu živjeli, stvarali, čuvali svoje nasljeđe i ostavljali trag budućim naraštajima”, rekla je Pavić Pintarić.

Dolazak Arbanasa na zadarsko područje obogatio je društveni, jezični i kulturni život grada te dodatno pridonio njegovoj otvorenosti prema različitim tradicijama.

„Očuvanje arbanaškoga jezika i kulturnog nasljeđa odgovornost je koja nadilazi samu zajednicu. Posebno mi je drago što se u Zadru susreću stručnjaci iz Hrvatske, Albanije, Kosova, Vatikana, Sjeverne Makedonije i Austrije, čime se dodatno potvrđuje da proučavanje arbanaške baštine nije samo lokalno pitanje, nego tema širega znanstvenog i kulturnog značaja”, istaknula je prorektorica.

Berishaj: „Arbanasi su živi most između naših naroda”

Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Martin Berishaj, u svojem je izlaganju otvorio pitanje očuvanja identiteta u okolnostima u kojima ga ne štite državne granice, politička moć ili pripadnost većinskom narodu. Govoreći o povijesnim migracijama albanskog stanovništva, osvrnuo se na pritiske osmanske vlasti i nastojanja ljudi da sačuvaju svoju vjeru, jezik i način života. Spomenuo je i migracijske putove koji su obuhvaćali područja Boke kotorske, Zadra i Peroja.

„Iskustvo Arbanasa pokazuje da se identitet ne čuva zatvaranjem zajednice prema drugima, nego očuvanjem njezinih korijena i kolektivnog pamćenja. Arbanaški govor pripada sjevernom, gegijskom dijalektalnom području albanskoga jezika. Tijekom stoljeća života u Zadru taj se govor razvijao u dodiru s mletačkim talijanskim i hrvatskim jezikom, čime je stekao specifična obilježja. Rezultat je idiom kakav nigdje drugdje ne postoji, s arhaičnim slojevima koje je matični jezik djelomično izgubio i s posuđenicama koje svjedoče o svakom stoljeću zajedničkog života”, rekao je Berishaj.

Zaključno je istaknuo važnu ulogu Arbanasa u povezivanju hrvatskog i albanskog naroda.

„Arbanasi su jedan od živih mostova između naših naroda, zajednica koja je istodobno hrvatska, arbanaška, zadarska i albanska, a da nijedna od tih odrednica ne ukida druge”, poručio je Berishaj.

Baština koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost

Znanstveni kolokvij „Arbanasi – identitet, kultura i doprinos zajednice” ističe važnost daljnjeg istraživanja povijesti, jezika i kulturne baštine zadarskih Arbanasa. Tri stoljeća njihova života na zadarskom području svjedoče o mogućnosti očuvanja vlastite posebnosti uz istodobnu integraciju u širu društvenu zajednicu. Njihov primjer pokazuje da identitet nije nepromjenjiva kategorija, nego rezultat povijesnih iskustava, kulturnih susreta i zajedničkog života.

Arbanasi ostaju važan dio povijesti Zadra i Hrvatske, ali i živa poveznica hrvatske i albanske kulturne baštine – jedna je od ključnih poruka ovoga kolokvija.