Jedna mačka može imati i 20 mačića godišnje! Prijatelji životinja upozorili na problem u Zadru

Udruga Prijatelji životinja uputila je Gradu Zadru zahtjev da se u proračunu za 2027. godinu osiguraju sredstva za sufinanciranje kastracije vlasničkih pasa i mačaka te pokretanje programa Uhvati-kastriraj-vrati za slobodnoživuće mačke. Upozoravaju da izostanak sustavnih mjera pridonosi nekontroliranom razmnožavanju životinja, dok se velik dio odgovornosti za njihovo zbrinjavanje prepušta udrugama i građanima.

Kako su objavili na svojoj Facebook stranici, Prijatelji životinja reagirali su nakon što su na službenim stranicama Grada Zadra uočili informaciju da Grad ne provodi kastraciju skrbničkih, odnosno vlasničkih pasa i mačaka, niti program Uhvati-kastriraj-vrati (UKV) za slobodnoživuće mačke.

U dopisu upućenom gradonačelniku i ostalim nadležnima u Gradu Zadru upozorili su da takvo stanje ne bi trebalo predstavljati razlog za ponos, već poticaj za uvođenje konkretnih mjera zaštite životinja.

Upozoravaju na nekontrolirano razmnožavanje mačaka

Iz udruge ističu kako jedna nekastrirana mačka godišnje može na svijet donijeti i do 20 mačića. Bez sustavnog pristupa kastraciji, upozoravaju, broj slobodnoživućih mačaka može brzo rasti, a s njim i broj neželjenih legla, bolesti i stradavanja životinja.

Istodobno, skloništa nemaju neograničene kapacitete za zbrinjavanje mačaka i mačića, dok udruge i građani koji ih hrane, liječe i spašavaju teško mogu sami podnijeti teret njihova nekontroliranog razmnožavanja.

– Ne možemo očekivati da će volonteri i građani vlastitim novcem i trudom trajno rješavati problem koji zahtijeva sustavno djelovanje lokalne vlasti – poručuju iz udruge.

Traže sredstva u proračunu za 2027. godinu

Prijatelji životinja predlažu da Grad Zadar osigura sredstva za sufinanciranje kastracije vlasničkih pasa i mačaka te pokrene kontinuirani program Uhvati-kastriraj-vrati za slobodnoživuće mačke.

Riječ je o programu u sklopu kojeg se mačke hvataju, kastriraju i nakon oporavka vraćaju na područje na kojem žive. Cilj je na human način dugoročno smanjiti njihovo nekontrolirano razmnožavanje i spriječiti nastanak novih neželjenih legla.

Iz udruge naglašavaju da kastraciju treba promatrati i kao ulaganje u prevenciju patnje životinja, ali i kao način odgovornijeg upravljanja javnim novcem. Sprječavanjem neželjenih legla, navode, smanjuju se i buduće potrebe za zbrinjavanjem napuštenih životinja.

Dodaju da su brojni gradovi već prepoznali važnost takvih mjera te smatraju da bi i Zadar trebao preuzeti odgovornost za njihovu provedbu. Pritom se pozivaju i na zakonske obveze jedinica lokalne samouprave u području zaštite životinja.

Udruga je od Grada zatražila odgovor na pitanje je li spreman uvrstiti sredstva za predložene mjere u proračun za 2027. godinu.

Smatraju da životinjama nisu dovoljni deklarativna podrška i povremena pomoć građana, već su potrebna konkretna, kontinuirana i sustavna rješenja.