Šef splitske policije: 'Huligan je 2015. zapalio policijski auto. Presuđen je tek 2024. i to uvjetno'

Zbog govora mržnje i izvikivanja neprimjerenih poruka tijekom tzv. kortea prije utakmice Hajduka i Ajaxa prijavljena su dosad 23 počinitelja, dio ih je priveden, za nekima se još traga. Ukupno, 23-ojica prijavljenih već imaju evidentirana 202 kaznena djela i 436 prekršajna.

Marko Serdarević, načelnik PU Splitsko-dalmatinske u emisiji Otvoreno HTV-a upitan je kako je moguće da takvi počinitelji i dalje imaju pristup utakmicama.

“Mi već neko vrijeme iz Ministarstva unutarnjih poslova i policije upozoravamo da imamo problem u društvu s recidivistima kaznenih djela i prekršaja. Naime, kazneni postupak u takvim slučajevima, posebno kod nasilnih kaznenih djela, pa čak i onih kaznenih djela zlouporabe droga, traje jako dugo. Teško mi je nekad kao načelniku policijske uprave objasniti neke stvari. Navest ću dva primjera iz prakse. 2015. je jedna osoba sudjelovala u neredima protiv policajaca na dan utakmice Hajduk-Dinamo. Pritom je razbila prozor policijskog automobila i zapalila ga bakljom. To je bilo u ožujku 2015., a osoba je pravomoćno presuđena tek u prosincu 2024. i to na uvjetnu kaznu. Druga situacija. Napad na Rivi na tri vaterpolista Crvene zvezde. Napala su ih četiri huligana. To je bilo 2019., mi smo ih uhitili, podignuta je optužnica. Sad je 2026., a napadači još nisu presuđeni”, rekao je Serdarević.

Kolinda Kolar, zamjenica predsjednika Udruge hrvatskih sudaca navodi kako je pitanje za Državno odvjetništvo zašto ponekad prođe jako puno vremena dok optužnica stigne na sud.

“Sudovi ne bježe od toga da postupci dugo traju, ali doista imaju jako puno posla. 22 suca Općinskog prekršajnog suda u Splitu ove godine su riješila više od 14. 000 predmeta i još ih toliko imaju. Podnošenje prijave ne znači nužno presudu, a s druge strane, neće svaka presuda nužno biti osuđujuća”, odgovorila je.

Objasnila je da policija ima važnu ulogu procijeniti među svim tim ljudima za koga misli da postoji sumnja da je počinio prekršajno ili kazneno djelo i to policija radi, dok je uloga sudova drugačija.

“Naš zadatak je potpuno drugačiji. Naš zadatak je provesti zakoniti postupak. I radi pravne države i radi svih standarda, i naših i međunarodnih, mi smo dužni taj postupak provesti zakonito. Ja razumijem tu ljudsku potrebu da mi sad sve te ljude negdje sklonimo, osudimo što je brže moguće. Ali mi nismo prijeki sud, naglasila je zamjenica predsjednika Udruge hrvatskih sudaca.

Profesoru Ivanu Perkovu bilo je upućeno pitanje zašto u navijačkim skupinama dolazi do nasilja i kako je moguće da u 2026. godini netko zaziva Adolfa Hitlera. Kazao je kako je to civilizacijski neprihvatljivo i da cijeli taj fenomen trebamo rješavati na obrazovnoj razini, počevši od predškolske.

Objasnio je da su navijačke skupine nastale prvenstveno radi bodrenja svojeg kluba, a uvijek su bile usko povezane sa svekolikim identitetima svoga kraja. Velika komercijalizacija u sportu dovela je, kaže, do toga da su svi klubovi postali slični, pa su navijačke skupine kako bi se razlikovale, u fokus stavile nešto drugo.

“Zapravo više sport nije u fokusu, u fokusu su neke druge stvari. I tu se stvara ultras pokret i pokret protiv modernog nogometa, protiv te komercijalizacije, protiv činjenice da nogomet bude samo biznis, a ne pitanje identiteta kao što je nekad bio. I tu se zapravo stvar razdvaja na neka dva osnovna segmenta, u kojem ultras pokret postaje jedna, recimo, unutar skupina radikalnija struja, rekao je.

“Sad imamo situaciju da se, kad je konkretno u pitanju Hajduk, Torcida, svima je poznato što Hajduk znači u okvirima Hrvatske, ali u europskim okvirima on već duže vremena ne znači puno. A Torcida u okvirima ultras pokreta znači jako puno. Torcidi je zapravo bitnije da budu važni u tom segmentu kojim se oni bave, nego što je to sportski uspjeh Hajduka”, objasnio je sociolog.