Što se smjelo misliti i govoriti u komunističkoj Jugoslaviji? Odgovore donosi kolokvij u Zadru

Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest organizira znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem: Granice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. intelektualna opozicija u totalitarnom društvu (The Limits of (Un)Freedom: The Zadar Circle 1966. Intellectual Opposition in an Authoritarian Society). Znanstveni kolokvij će se održati u četvrtak 22. listopada u Velikoj dvorani Odjela za povijest Ruđera Boškovića 5 s početkom u 9:30 sati.

Kolokvij se održava povodom šezdesete obljetnice pokušaja osnivanja časopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, a posvećen je istraživanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mišljenja nasuprot službenoj ideologiji u komunističkoj Jugoslaviji.

Program kolokvija podijeljen je u dvije sesije, u kojima će domaći i međunarodni istraživači govoriti o različitim oblicima intelektualnog i političkog otpora komunističkom sustavu. Prva sesija, kojom će predsjedati Branko Kasalo bit će posvećena disidentstvu Mihajla Mihajlova, njegovim polemikama s drugim disidentima te sudskim procesima koji su se protiv njega vodili u Zadru 1965. i 1966. godine. O tim temama izlagat će Stipe Kljaić, Luka Knez i Marko Vučetić, dok će Ante Delić i Zlatko Begonja predstaviti manje poznate historiografske i političke poglede Nikole Čolaka. Maja Vasiljević govorit će o intelektualnom putu književnika i disidenta Borislava Pekića, od zatvora do emigracije.

U drugoj sesiji, kojom će predsjedati Stipe Kljaić, rasprava će se proširiti na različite oblike opozicijskog djelovanja i očuvanja osobne, političke i vjerske slobode. Dominik Neferanović analizirat će kako je pravosuđe tumačilo članak Mirka Vidovića o filmu Sirocco d’hiver i gdje se povlačila granica između kulturne kritike i političkog prijestupa. Hrvoje Njavro predstavit će položaj svećenika Dubrovačke biskupije u komunističkom sustavu, dok će Branko Kasalo govoriti o britanskom odnosu prema jugoslavenskim disidentima i političkoj opoziciji tijekom 1980-ih.

O kulturnoj disidenciji albanskoga katoličkog svećenstva u Barskoj nadbiskupiji, s posebnim osvrtom na ulogu Drugoga vatikanskog koncila i liturgije na albanskom jeziku u očuvanju identiteta, govorit će Albert Bikaj. Međunarodnu perspektivu donijet će i Mateusz Sokulski, koji će putem videoveze predstaviti poljska iskustva otpora komunizmu i njihov utjecaj na jugoslavenske disidente. Nakon izlaganja u obje sesije predviđena je rasprava, tijekom koje će sudionici i publika moći dodatno otvoriti pitanja granica slobode mišljenja, političkog neslaganja i odnosa pojedinca prema državnoj ideologiji.