Bravo, rekorderi smo! U Zadarskoj županiji odloženo pola milijuna tona smeća

Zadarska županija hrvatski je rekorder za 2025. godinu po količini, na njenom području, odloženih svih vrsta otpada na aktivnim odlagalištima. U našoj županiji ga je odloženo čak 562.155 tona, što čini vrtoglavih 37 posto ukupnih nacionalnih količina odloženog otpada, 1.514.946 tona, na aktivnim odlagalištima. Ovi i drugi podaci objavljeni su u novom dokumentu, Pregled podataka o odlaganju i odlagalištima otpada za 2025. godinu, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

U 2025. se otpad odlagao na 83 odlagališta otpada, od čega se komunalni otpad (KO) mogao odlagati na 77 odlagališta, a na šest odlagališta isključivo proizvodni otpad. Ukupna nacionalna odložena količina svih vrsta otpada na aktivnim odlagalištima u 2025. predstavlja smanjenje od šest posto u odnosu na 2024. Iako je komunalnog otpada odloženo nešto više nego tijekom 2024., oko 6.000 tona, kod ostalog otpada, koji nije komunalni, bilježi se smanjenje u odloženoj količini većoj od 100.000 tona. Najveći doprinos smanjenju zabilježen je na Odlagalištu Diklo gdje je, u odnosu na prethodno razdoblje, odloženo gotovo 60.000 tona manje otpada koji nije komunalni. Razlog tome je, dakako, preusmjeravanje odvoza otpada u Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje.

Informiranje građana

– Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja otpada, potrebno je u narednom razdoblju intenzivirati postojeće mjere provođenja izobrazno-informativnih aktivnosti građana usmjerenih na smanjenje nastanka otpada, ponovnu uporabu otpada i odvojeno sakupljanje te na opremanje i izgradnju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, napominju iz Ministarstva zaštite okoliša.

Od ovih količina na miješani komunalni otpad (MKO) otpada 743.670 tona. Najveće količine MKO-a odložene su na odlagalištima u gradu Zagrebu, 149.506 tona, što je udio od 20 posto, i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 140.044 tona, udio od 19 posto, dok je Zadarska županija treća sa 68.500 tona, što je udio od devet posto.

Priobalne županije imaju problem s velikim udjelom količine komunalnog otpada koji nastaje u turizmu koja stalno raste, od 2022. do 2024. taj udio u ukupnoj nacionalnoj količini komunalnog otpada iznosio je 9,9 posto. U Zadarskoj županiji je udio količine otpada nastalog u turizmu u 2024. iznosio 22,8 posto, a radi se o godišnjoj količini od 27.967 tona. Samo je Istarska županija imala veći udio s 32,7 posto.

Biorazgradivi otpad

Gleda li se količina otpada po stanovniku u 2024., za Zadarsku županiju je iznosila 752 kg/stanovniku, što je bitno više od nacionalne količine po stanovniku, 486 kg/stanovniku. Samo je Primorsko-goranska županija u 2024. imala veću količinu otpada po stanovniku.

U ovom izvješću objavljena je i ukupno prijavljena količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u 2025. koja je iznosila 509.649 tona. U odnosu na prethodnu godinu bilježi se povećanje količine biorazgradivog komunalnog otpada za 1,4 posto. Radi se o biološki razgradivom otpadu iz vrtova i parkova, hrani i kuhinjskom otpadu iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sličnog otpada iz prehrambene industrije. Najveće količine ovog otpada prijavljene su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 102.146 tone, što je udio od 20 posto i gradu Zagrebu, 82.924 tone, dok su u Zadarskoj županiji odložene 50.776 tone ovog otpada, što je svrstava na četvrto mjesto.

Prema ovom dokumentu, do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto. Uz ovo izvješće u Ministarstvu pripremaju i izvješće o komunalnom otpadu za 2025. godinu čija objava se očekuje sljedećeg mjeseca.

Traje sanacija 13 odlagališta

Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša o provedbi postupaka sanacije na odlagalištima na koja se odlagao komunalni otpad, njih 77, u 2025. godini priprema sanacije se provodila na sedam odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 13 odlagališta, a status saniranih imalo je ukupno 55 odlagališta. Za preostala dva aktivna odlagališta koja se nalaze u sklopu CGO-a, status sanacije nije primjenjiv.

Na većini odlagališta, 96 posto, koja su bila aktivna tijekom 2025. provode se mjere zaštite okoliša, ravnanje, zbijanje i prekrivanja, 81 posto aktivnih odlagališta raspolaže sustavom odvodnje procjednih voda, dok nešto više od 72 posto ima sustav otplinjavanja.

Odlagalište Diklo zatvara se za sav otpad

Miješani komunalni otpad na Diklo se ne odvozi od studenoga prošle godine, a nakon više od 60 godina odlagalište se u potpunosti zatvara za sav otpad. Godinu dana nakon što je i najavljeno, iz Gradske uprave stiže vijest o zatvaranju odlagališta Diklo. Slijedi kompletna sanacija Dikla, čija se projektno-tehnička dokumentacija financira na teret Fonda za zaštitu okoliša i resornog Ministarstva.

– Preuzeli smo zakonsku obvezu, a to je da u roku od godinu dana otkako smo pustili CGO u rad, kompletno zatvorimo odlagalište Diklo. Od 1. studenoga na odlagalište Diklo više se neće odlagati nikakav otpad. Ostat će jedino u funkciji reciklažno dvorište koje je fizički odvojeno od odlagališta. Temeljem ove odluke, u fokus stavljamo sanaciju Dikla. Izrađeno je idejno rješenje projekta sanacije, ugovara se izrada ostale potrebne dokumentacije, zajedno s elaboratom o sanaciji Dikla, istaknuo je na gradonačelnik Šime Erlić na Kolegiju gradonačelnika.

Gradonačelnik Erlić ističe kako je Zadar među prvim gradovima u Hrvatskoj koji nakon otvorenja CGO-a, u potpunosti zatvara za sav otpad odlagalište na Diklu.

– To nas svrstava u sam vrh u Republici Hrvatskoj po pitanju gospodarenja otpadom, govori Erlić te ističe kako je pred tvrtkom Čistoća i dalje izazov, od podzemnih kontejnera u kvartovima do izgradnje reciklažnih dvorišta.

No, napominje, ključ svega je u razvrstavanju otpada. Sanacija Dikla uključuje i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Javno savjetovanje

– Velik dio toga je iza nas, rješavamo još manji broj otvorenih pitanja što se tiče imovinsko-pravnih odnosa. U kontaktu smo i s resornim Ministarstvom i s Fondom vezano za sanaciju i naš elaborat utjecaja na okoliš čeka zeleno svjetlo u Ministarstvu, istaknuo je Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika te dodao da se, na prijedlog gradonačelnika, čeka i skorašnji sastanak na kojem bi se razgovaralo o tome kako osigurati sredstva za sanaciju što je prioritet u 2027. godini.

Procedura je jasna, nakon glavnog projekta i dozvole, kreće početak sanacije. U sklopu priprema za zatvaranje odlagališta Diklo, Grad Zadar je otvorio javno savjetovanje o dopuni Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Savjetovanje traje od 12. listopada do 11. studenoga 2026. godine. Građani i ostala zainteresirana javnost mogu dostaviti mišljenja, primjedbe i prijedloge putem Obrasca sudjelovanja javnosti ili izravno na adresu [email protected].

Nacrt odluke, obrazloženje i obrazac dostupni su u rubrici »Savjetovanja s javnošću« na mrežnoj stranici Grada Zadra. Nakon završetka savjetovanja razmotrit će se zaprimljene primjedbe i prijedlozi. Prijedlog odluke potom će biti upućen Gradskom vijeću Grada Zadra na raspravu i donošenje.