Čak 84 posto geodeta ocjenjuje ugled svoje struke nižim od ugleda drugih tehničkih struka, a 74,5 posto smatra da građani ne razumiju dovoljno njihov posao. Da je struka nedovoljno zastupljena u medijima i javnosti, misli 76,7 posto geodeta i 60,6 posto građana.


Mišljenja se razilaze oko cijena, pokazalo je istraživanje. Gotovo 30 posto građana koji su koristili geodetske usluge smatra ih previsokima, dok ih 40,9 posto geodeta ocjenjuje povoljnima, a 37,6 posto primjerenima.


Kao najveće izazove geodeti navode administrativno opterećenje, zakonski okvir, nedostatak kadra, slabu vidljivost struke i niske cijene usluga. U Komori ističu i neažurnost zemljišnih knjiga i katastra, čiji podaci sežu još iz Austro-Ugarske, cijenu umjesto kvalitete kao kriterij u javnoj nabavi te odgovorno upravljanje prostorom.




Povod za istraživanje bio je širi pogled na razumijevanje struke, koja je u upravljanju nekretninama često zapostavljena, istaknuo je predsjednik Komore Vedran Car.


– Pogrešno upisana granica, netočno evidentirano vlasništvo, zgrada koja nikad nije upisana u službene evidencije, takva pogreška ne nestaje sama od sebe. Desetljećima se prenosi s vlasnika na vlasnika, kroz kupoprodaje i nasljeđivanja, i najčešće izađe na vidjelo tek kad netko želi graditi, prodati ili dijeliti, a tada se rješava na sudu, generaciju poslije, upozorio je Car.


Tržište geodetskih usluga u pet godina naraslo 81 posto




Uz istraživanje je napravljena i prva analiza poslovanja cijele djelatnosti, u suradnji Komore, Hrvatske udruge poslodavaca i DGU-a, na temelju financijskih izvještaja više od 500 tvrtki. Prema riječima jedne od autorica, Željke Plužarić iz DGU-a, tržište geodetskih usluga naraslo je u pet godina za 81 posto i danas vrijedi oko 128 milijuna eura, a u godinu dana ovjereno je gotovo 64.000 geodetskih elaborata.


– Provedene analize i istraživanja jasno su pokazala kako struka povjerenje javnosti ima, ali i geodeti sami traže podizanje profesionalnih standarda, transparentnost i primjereno vrednovanje geodetskog rada, rekla je Plužarić na nedavnom Simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije, na kojem se okupilo više od 600 stručnjaka.


Stotine tisuća građana susrele su se ili će se susresti s geodetskom izmjerom kroz Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja od 2021. do 2030., navodi se u priopćenju. Iz DGU-a navode da je odaziv građana na izmjeru parcela u sklopu Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja od 2021. do 2030. oko 80 posto.


Vrijeme izmjere i uređenja zemljišnih knjiga tako je u posljednje četiri godine skraćeno s prosječnih sedam na 2,5 godine. Iz Komore ističu da geodeti sve više koriste laserske skenere koji prostor snimaju u pokretu i bespilotne letjelice, no što su alati moćniji, to više vrijedi stručnjak koji zna protumačiti i provjeriti njihov rezultat i iza njega stati svojim potpisom.