Hrvatska ima sve više stanovnika, a razlog je neočekivan: 'Ne možemo očekivati okretanje procesa'

Procijenjeni broj stanovnika Hrvatske porastao je u 2025 godini za 0,2 posto i sada iznosi 3.874.993, prema podacima DZS-a. Ako gledamo dulje razdoblje, broj stanovnika u Hrvatskoj redovito je opadao od 2007. kada je u Hrvatskoj, prema procjeni DZS-a bilo 4,31 milijuna ljudi. Padao je sve do 2022. na 3,85 milijuna, da bi od 2023. broj stanovnika ipak rastao te u 2025. došao na spomenutih 3,87 milijuna ljudi.

Koliko možemo biti optimistični zbog trenda u protekle tri godine, koliko na rast broja stanovnika utječu migracije, a koliko natalitet, kao i o dobnoj strukturi stanovništva razgovarali smo s dr. sc. Sanjom Klempić Bogadi, voditeljicom Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija.

Doseljavanje radnika

Ona ističe da Hrvatska porast broja stanovnika bilježi isključivo zbog migracija i to prvenstveno kao rezultat doseljavanja stranih radnika u Hrvatsku, jer je prirodno kretanje stanovništva negativno još od 1990-ih godina.

– Intenzitet dolaska stranih radnika značajno se povećao nakon liberalizacije sustava zapošljavanja državljana trećih zemalja početkom 2021. godine. Nastavak pozitivnog trenda u kretanju ukupnog broja stanovnika Hrvatske prvenstveno će ovisiti o migracijama, s obzirom da se očekuje nastavak negativne prirodne promjene stanovništva.

Nepovoljne ekonomske i društvene prilike u državama Zapadne Europe mogle bi potaknuti dio hrvatskih iseljenika na povratak u Hrvatsku, dok će dolazak stranih radnika ovisiti o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj.

Ipak, projekcije UN i Eurostata za Hrvatsku, ali i za druge države članice Srednje i Istočne Europe dugoročno predviđaju najveće smanjenje broja stanovnika u EU zbog kombinacije niskih stopa fertiliteta, migracija i negativnog demografskog momentuma.

Za članice EU-a za koje se očekuje demografski porast migracija će biti najvažniji čimbenik u ukupnom povećanju broja stanovnika, kaže naša sugovornica.

Doseljenih je, prema procjenama DZS-a u Hrvatsku u 2025. ukupno 56.665, a odseljenih 37.485, što znači da je saldo migracije bio u plusu 19.180 stanovnika. U 2025. se iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 29,7% hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35% hrvatskih državljana i 65% stranaca.

Kad se gledaju konkretne brojke po državama, najviše se ljudi iz inozemstva u 2025. u Hrvatsku doselilo s državljanstvom Hrvatske (16.843), BiH (4915), Srbije (3705), Ukrajine (3167) te iz Azije, Filipini (4500) te Nepal (6264), no to i dalje udjel doseljenih državljana Hrvatske u 2025. godini drži na ukupno oko 30 posto, dok ukupno oko 70 posto doseljenih u Hrvatsku u 2025. čine strani državljani.

Do povećanja broja stranih državljana došlo je jer se Hrvatska zbog manjkova na tržištu rada otvorila zapošljavanju stranih radnika, prvo kroz značajno povećanje godišnjih kvota, a od 2021. kroz njihovo ukidanje i liberalizaciju sustava uvođenjem testa tržišta rada.

Što se tiče strukture, od 2018. u doseljeničkom kontingentu počinju dominirati strani državljani, uglavnom državljani trećih zemalja koji u Hrvatsku dolaze kao radni migranti, dok su nakon Domovinskog rata pa sve do 2017. među doseljenicima dominirali hrvatski državljani, koji su u velikoj mjeri doseljavali iz Bosne i Hercegovine.

– U početku su to uglavnom bili državljani zemalja nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije, najviše državljani BiH i Srbije. Posljednjih godina došlo je do značajne promjene u strukturi doseljenog stanovništva, prvenstveno zbog povećanja broja doseljenih državljana azijskih zemalja.

Zemlje podrijetla imigranata se diverzificiraju pri čemu se značajno povećava broj imigranata iz azijskih zemalja, najviše iz Nepala, Filipina i Indije. U doseljeničkim kontingentu nalaze se i hrvatski povratnici iz inozemstva, najviše iz Njemačke. Međutim, njihov broj među doseljenima znatno je manji od broja stranih državljana, kaže dr. sc. Sanja Klempić Bogadi.

Dobna struktura

Kad govorimo o dobnoj strukturi stanovništva Hrvatske, naša će sugovornica reći da je ona izrazito nepovoljna te da smo po razini ostarjelosti stanovništva u svjetskom vrhu. Prosječna starost je 44,7 godina i otprilike četvrtina stanovništva je stara 65 ili više godina.

– Pojačano iseljavanje nakon pristupanja EU-u još je dodatno intenziviralo sve nepovoljne demografske procese, među njima i demografsko starenje.

To se odrazilo na smanjenje broja osoba u radno aktivnoj dobi što je vidljivo na tržištu rada. Stope fertiliteta se sporo mijenjaju, pa čak i da značajno porastu trebaju im desetljeća da utječu na broj stanovnika u radno aktivnoj dobi, kaže.

Ističe da je Hrvatska u posljednje vrijeme donijela nekoliko kvalitetnih demografskih mjera u području koji se odnosi na fertilitet. no i da je nerealno očekivati da će Hrvatska dosegnuti totalnu stopu fertiliteta od 2,1 potrebnu za zamjenu generacija.

– Isto tako je nerealno očekivati da Hrvatska može preokrenuti proces i da dođe do pozitivne prirodne promjene s obzirom na dobnu strukturu. Dobna struktura stanovništva Hrvatske oblikovana je prošlim demografskim kretanjima koja su bila vrlo nepovoljna, te je došlo do negativnog demografskog momentuma koji značajno doprinosi budućem smanjenju broja stanovnika.

To znači da su današnje generacije malobrojnije nego prethodne te čak uz iste stope fertiliteta generiraju manji broj djece, te je za očekivat nastavak smanjenja broja rođenih.

Premda je u 2025. zabilježeno povećanje broja rođenih, teško da to možemo smatrati promjenom dugoročnog trenda, već vjerojatno tumačiti više kao neku kratkoročnu promjenu, kaže.

Ističe da su slični demografski procesi prisutni i na razini Europske unije.

– Ukupan porast broja stanovnika EU ostvaruje zbog pozitivnog migracijskog salda s obzirom na to da je prirodna promjena negativna od 2012. godine, govori Klempić Bogadi.

Radne dozvole

Prema podacima MUP-a, kroz cijelu 2025. izdano je oko 170 tisuća dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad oko 20 tisuća bilo je za sezonske radnike.

Ukupno je najviše dozvola za boravak i rad u 2025. izdano državljanima BiH (oko 32 tisuće), Nepala (oko 31 tisuća), Srbije (oko 24 tisuće), Filipina (oko 18 tisuća), Indije (oko 15 tisuća), Sjeverne Makedonije (oko 12 tisuća), Kosovo (oko 6 tisuća), Uzbekistan (oko 5.550) te Egipat (oko 5.500).

Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj boravi oko 30 tisuća Ukrajinaca koji imaju status stranca pod privremenom zaštitom i ne broje su u dozvolama za boravak i rad.

PGŽ prati trendove

U Primorsko-goranskoj županiji broj stanovnika također raste od 2022. te DZS procjenjuje da u 2025. iznosi 266.547. Jasno, velik je to pad od recimo 2006. kada je PGŽ imala skoro tristo tisuća stanovnika, 297.229, no pozitivan trend se ipak vidi – brojke od 2022. do 2025. su: 264.267, 264 572, 265 223 do spomenutih 266 547 u 2025. godini.

No, rast broja stanovnika u PGŽ-u također je primarno uvjetovan migracijama, budući da PGŽ ima 1.760 rođenih a 3.701 umrlih odnosno 1.941 više je umrlih nego rođenih u 2025. godini.

– Na razini PGŽ-a vidljivi su isti demografski procesi kao i za Hrvatsku u cijelosti. Hoće li se rast nastaviti, isključivo će ovisiti o migracijama, a to je sastavnica ukupnog kretanja koju je jako teško predvidjeti, kaže dr. sc. Sanja Klempić Bogadi.