U Zadru se grade dva nova, a planira se još pet rotora: 'Podižu protočnost prometa i smanjuju broj nesreća više od 60 posto!'

Uz 13 kružnih raskrižja koja su trenutačno u funkciji, u Zadru se grade dva nova, a još pet je u fazi projektiranja, pokazuju podaci Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo. Iz Grada navode da je nakon izgradnje rotora broj prometnih nezgoda na tim lokacijama smanjen za više od 60 posto, dok je za šest realiziranih cestovnih i infrastrukturnih zahvata koji su uključivali kružna raskrižja utrošeno ukupno 1,38 milijuna eura.

U sklopu projekta

Troškove pritom treba promatrati u kontekstu opsega radova jer pojedini projekti, osim samog raskrižja, obuhvaćaju obnovu prometnica i pripadajuće infrastrukture, a vrijednost izgradnje rotora nije u svim slučajevima zasebno iskazana. Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko Kasap objašnjava prema kojim se kriterijima Grad odlučuje za takve zahvate.

– Kružna raskrižja izvode se tamo gdje prometni i prostorni uvjeti pokazuju da takvo rješenje može pridonijeti većoj sigurnosti, smirenju prometa i boljoj protočnosti. Zahvati se u pravilu ne svode samo na izgradnju samog rotora, nego uključuju i rekonstrukciju prometnica, pješačkih površina, javne rasvjete te vodovodne, odvodne, elektroenergetske, telekomunikacijske i druge pripadajuće infrastrukture. Time se, uz rješavanje pojedinačnih prometnih točaka, postupno podiže kvaliteta i funkcionalnost šire gradske prometne mreže, ističe Kasap.

Jedno od dvaju novih kružnih raskrižja gradi se na spoju Puta Nina, Ulice Stanka Vraza i Ulice Jerolima Mirkovića, u sklopu šire rekonstrukcije Ulice Stanka Vraza, čiji je završetak predviđen za kraj listopada. Riječ je o manjem kružnom raskrižju za koje trošak izgradnje nije izdvojen iz ukupne vrijednosti projekta.

Dio šire prometne politike

Pročelnik Darko Kasap se osvrnuo i na mogućnosti ublažavanja prometnih gužvi, koje opterećuju grad tijekom turističke sezone, ali su prisutne i u ostalim dijelovima godine.

– Prometne gužve koje se pojavljuju tijekom turističke sezone, ali i izvan nje, nije moguće dugoročno riješiti samo točkastom rekonstrukcijom pojedinih raskrižja. Zbog toga Grad Zadar ulaganja u kružna raskrižja promatra kao dio šire politike unaprjeđenja prometne infrastrukture, koja uključuje razvoj novih prometnih pravaca, rekonstrukciju i proširenje postojećih prometnica gdje to prostorne mogućnosti dopuštaju te stvaranje kvalitetnijih uvjeta za javni prijevoz, pješake i biciklistički promet, kazao je Kasap.

Izmještanje trafostanice

Drugo kružno raskrižje gradi se na Plovaniji, na spoju Ulice Nikole Tesle, Puta Plovanije, Pakleničke ulice, Ulice Ive Kordića i Kožinskog prilaza.

– U sklopu rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle izvode se radovi na izgradnji kružnog raskrižja navedenih prometnica. Radovi obuhvaćaju i rekonstrukciju pripadajuće komunalne infrastrukture, a preduvjet za izvedbu kružnog raskrižja je izmještanje postojeće trafostanice. Vrijednost ugovorenih radova na rekonstrukciji Ulice Nikole Tesle iznosi 2.327.993,42 eura s PDV-om, pri čemu se navedeni iznos odnosi na cjelokupni ugovoreni zahvat, a ne samo na izgradnju kružnog raskrižja. Riječ je o jednom od značajnijih aktualnih prometno-komunalnih zahvata kojim se istodobno uređuje raskrižje i obnavlja infrastruktura šireg područja, napominje Kasap.

U pripremi su i projekti za pet novih kružnih raskrižja, od kojih su tri predviđena na Putu Nina, na spojevima s Putom Petrića, Ulicom Milke Trnine i Ulicom Asje Petričić. Preostala dva planiraju se na raskrižju Ulice Ivana Zajca i Puta Petrića te na spoju Ulice Đure Sudete, Puta Dikla i Ulice Ivana Gundulića, za koji je projekt trenutačno u pripremnoj fazi.

Realizirani zahvati

Od 13 postojećih kružnih raskrižja, Grad u pregled zahvata od 2015. godine nadalje uključuje njih osam, dok je preostalih pet izgrađeno ranije. Dva rotora iz tog pregleda, na spojevima Ulice Hrvoja Ćustića i Puta Murvice te Ulice Bleiburških žrtava i Trogirske ulice, fizički su izvedena još 2014., a radovi na širim cestovnim zahvatima nastavljeni su tijekom 2015., odnosno 2015. i 2016. godine. Za prvi je zahvat realizirano 141.886,65 eura, a za drugi 191.452,02 eura.

Kružno raskrižje Ulice Stjepana Radića i Ulice Andrije Hebranga izvedeno je tijekom 2016. i 2017. godine, uz realiziranu vrijednost radova od 167.749,85 eura. Godine 2017. rotor je dobila i Melada, na spoju Ulice dr. Franje Tuđmana i Ulice Ivana Meštrovića, gdje je prvotno uvedeno privremeno prometno rješenje koje je zadržano u funkciji, ali za njega u dostavljenom pregledu nije navedena vrijednost radova.

Na spoju Ulice braće Miroslava i Janka Perice i Gaženičke ceste kružno raskrižje izvedeno je 2021. godine u sklopu rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, a vrijednost zahvata iznosila je 218.249,80 eura. Sljedeće godine izgrađeno je raskrižje Ulice bana Josipa Jelačića i Ulice Andrije Hebranga, za koje je realizirano 80.480,03 eura.

Najveći iznos među šest zahvata odnosi se na spoj Puta Biliga i Puta Pudarice, dovršen i pušten u promet 2024. godine. U taj je projekt utrošeno 584.395,04 eura, a radovi su, uz kružno raskrižje, obuhvatili rekonstrukciju prometnice i pripadajuće infrastrukture.

Mogućnost izvedbe

Najnovije kružno raskrižje iz gradskog pregleda izvedeno je 2025. godine na spoju Ulice admirala Jakova Šubića od Cezana, Kožinskog prilaza i Privlačke ulice. Izgrađeno je u sklopu šire rekonstrukcije koja je uključivala prometnicu, pješačke površine, javnu rasvjetu i drugu infrastrukturu, pri čemu vrijednost samog raskrižja nije zasebno iskazana.

Raspoloživi prostor i raspodjela prometa pritom mogu ograničiti mogućnost izgradnje rotora ili dati prednost drukčijem načinu regulacije, osobito na glavnim gradskim prometnicama.

– Kružni tok zahtijeva veću površinu unutar samog raskrižja, što u gusto izgrađenim dijelovima grada može zahtijevati dodatne zahvate ili onemogućiti njegovu izvedbu. Na glavnim gradskim prometnicama, posebice kada prometno opterećenje pojedinih privoza nije ujednačeno, opravdano je planirati semaforizirana raskrižja. Ona omogućuju koordinaciju prometnih tokova i uspostavu zelenih valova, upravljanje prometom te davanje prednosti pojedinim skupinama vozila, primjerice, javnom prijevozu i interventnim službama, ističe Kasap.

Primjenjuju se najbolja rješenja

O učinku dosadašnjih zahvata Darko Kasap govori ponajprije kroz podatke o sigurnosti, ističući i razliku između prijašnjeg načina regulacije prometa i uvjeta nakon izgradnje kružnih raskrižja.

– Kružna raskrižja na području Grada Zadra u pravilu su izvedena na lokacijama na kojima se promet prethodno regulirao prometnim znakovima, odnosno na raskrižjima koja nisu bila semaforizirana. Prema raspoloživim podacima, nakon izgradnje kružnih raskrižja broj prometnih nezgoda na tim lokacijama smanjio se za više od 60 posto. Prometne nezgode koje se događaju unutar kružnih raskrižja uglavnom su s manjom materijalnom štetom, što je povezano sa smanjenim brzinama i smirenijim prometnim tokom unutar rotora, kazao je Kasap i dodao da se pri planiranju posebna pozornost posvećuje sigurnosti pješaka i biciklista, dok se kružna raskrižja u pravilu predviđaju ondje gdje je prometno opterećenje iz različitih privoza približno ujednačeno.

– Upravo zato Grad Zadar pri planiranju novih zahvata ne primjenjuje jedno prometno rješenje na svim lokacijama, nego se za svako raskrižje posebno procjenjuje koje će rješenje dati najbolji rezultat u pogledu sigurnosti, protočnosti i kvalitete javnog prostora, kazao je Kasap.