Hrebak otkrio zašto ne želi zajedničku listu s HDZ-om i Domovinskim pokretom: 'To nije dobitna kombinacija'

U Bjelovaru su otvorene najveće hrvatske toplice. Čini se da se bjelovarskom gradonačelniku Dariju Hrebaku, predsjedniku HSLS-a, isplatilo deset godina podržavati Vladu Andreja Plenkovića. No, on to ne shvaća tako.

– Novac smo dobili iz Europske unije, temeljem raspisanih programa i odličnog projekta.

Da, ali za vaš projekt nije bilo dovoljno novca iz NPOO-a, ostali ste ispod crte i Vlada je odlučila za Wellovar, kao i za još neke toplice, iz državnog proračuna izdvojiti 17 milijuna eura.

– To naprosto nije istina.

Kvalitetni projekti

Kako nije istina? Pa, Vlada je to sama objavila.

– U međuvremenu se od dosta projekata ili odustalo ili nisu uspjeli na vrijeme nešto odraditi. Mi smo morali u strogo propisanoj proceduri sve SAFU-u dostaviti kako bismo opravdali EU sredstva u iznosu od 17 milijuna eura i na kraju projekta dobili uporabnu dozvolu.

Sredstva smo pravdali Europskoj komisiji. Stoga, da su naše toplice financirane iz državnog proračuna, sigurno u nadzor ne bi došla i delegacija Europske komisije jer ovaj projekt je bio jedan od najatraktivnijih financiranih iz NPOO-a i jedini koji je napravljen kao »greenfield«, na pustoj livadi. Ostale su toplice obnovljene.

Želite reći da Vlada zapravo ništa nema s bjelovarskim toplicama?

– Itekako ima i zahvaljujem se Vladi na dobroj suradnji. Vlada, u suradnji s općinama, gradovima i županijama, slaže dobre programe sukladno našim potrebama te potom distribuira novac iz europskih fondova koji pripada Hrvatskoj, na način da raspisuje natječaje, programe na koje se možemo javiti.

Mi smo pronašli i izbušili toplu vodu od 83 stupnja, javili se na natječaj i dobili sufinanciranje iz EU fondova 45 posto, 17 milijuna eura, i zajedno s 24 milijuna eura kredita koji je podignuo Grad, izgradili smo toplice.

Ako Vlada nije ni cent iz proračuna izdvojila za Wellovar, zašto ga je premijer Andrej Plenković svečano otvorio?

– Zato što je premijer, a Vlada je postavile okvire za distribuciju europskog novca. Otvorio je i Varaždinske toplice i Daruvarske toplice i Terme Topusko.

Bjelovar bi danas imao najveće toplice u Hrvatskoj i da je HSLS prethodnih deset godina bio u oporbi?

– Realiziraju se i projekti Krapinskih i Stubičkih toplica, također financirani iz EU fondova, a župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je u SDP-u.

Premijer Plenković često javno hvali Kolara, tvrdi da je puno bolji političar nego predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

– Slažem se da je Kolar dobar župan. No, ono što je bitno je da su prošli svi kvalitetni projekti toplica. Mislim da od 13 prijavljenih projekata toplica, jedino nije prošao projekt bazena u zagrebačkom Španskom, ali to nisu toplice jer nemaju bušotinu i vlastiti izvor tople vode.

Europski novac

Nema opasnosti da se Wellovar pokaže kao nekakav megalomanski, ekonomski neisplativ projekt?

– To su jedine toplice uz veći grad od 40 tisuća stanovnika kao što je Bjelovar. Sve ostale su u malim gradovima ili općinama ili o njima brine županija koja nema veliku financijsku moć.

Troškovi održavanja Wellovara bit će niski zato što ne koristi skupi ruski plin za koji se nikad ne zna kada će mu cijena eksplodirati, nego Welovar koristi vruću vodu i sunce putem solarne elektrane.

Ovim samoodrživim projektom, Bjelovarčani dobivaju viši standard koji nemaju građani 95 posto drugih hrvatskih gradova. Čak i ako ne bismo u budućnosti prodali niti jednu ulaznicu, Bjelovar si te toplice može priuštiti jer ima godišnji proračun veći od 100 milijuna eura.

No, interes za korištenje bazena je već velik, stižu nam na pripreme i inozemni plivački i vaterpolo klubovi, a siguran sam da će i mnogi građani Hrvatske doći i posjetiti Bjelovar upravo zbog toplica.

U svom govoru na svečanom otvaranju, premijer je nabrajao za što je sve u Bjelovaru njegova Vlada dosad osigurala ogroman novac.

– Bjelovar je već drugu godinu zaredom privukao najviše novca iz europskih fondova, konkretno, realizirali smo više od 350 milijuna eura vrijednih projekata što je ekvivalent izgradnji Pelješkog mosta.

Naravno da netko misli da je to sve zbog koalicije HSLS-a i HDZ-a, ali Bjelovar samo koristi dobre programe i projekte koje Vlada stavlja na raspolaganje. Kao i puno gradova u kojima je SDP na vlasti.

S europskim fondovima nema šale, ili ste sposobni poslovati s tim novcem i realizirati projekte ili ne. Zar je tako teško priznati da u Bjelovaru postoji mala, ali sposobna i efikasna gradska uprava s odličnim i stručnim ljudima koji nisu birani po stranačkom ključu već svom znanju?

Zar nas uvijek treba pokušati diskreditirati na način da sve ostvarujemo zahvaljujući tome što smo u vladajućoj većini?

Vaš odnedavni koalicijski partner Dario Zurovec tvrdi da mu je, dok je u Saboru bio u oporbi, kao gradonačelniku Svete Nedelje uvijek nedostajao jedan papir.

– Vidjet ćemo kako će mu sada biti, nama u Bjelovaru papiri nikad nisu falili. Ali, kada bih mogao, uzeo bih još stručnih ljudi u gradsku upravu, možda bismo povukli još više EU sredstava.

Neće tuđe smeće

Je li počelo u Bjelovar stizati smeće iz Varaždina?

– Evo, to je odličan primjer. Novca je 2019. bilo napretek da se problem zbrinjavanja otpada riješi u tridesetak hrvatskih gradova, ali na natječaj nas se javilo samo pet.

I neiskorišten novac se ili preraspodijelio ili vratio u Bruxelles. Bjelovar je riješio pitanje gospodarenja otpadom ne samo za grad nego i Bjelovarsko-bilogorsku županiju za idućih 20 godina. Ne, nema u Bjelovaru mjesta za smeće iz Varaždina. Odluka našeg Gradskog vijeća kao i Županijske skupštine to onemogućava.

Ali, prije nekoliko tjedana ste se na koalicijskom sastanku s tim u vezi konfrontirali s premijerom i ministricom Marijom Vučković?

– Razmijenili smo mišljenja i stavove. S partnerima uvijek tražimo rješenja, a ja sam branio odluku Gradskog vijeća Bjelovara. Sami smo stvorili naš sustav dok su u većini ostalih gradova čačkali nos.

Ulaganje u zbrinjavanje otpada, naravno, ne donosi glasove, ali mi smo to radili i danas uživamo plodove toga. Bi li Bjelovar trebao biti spasitelj za Varaždin, Čakovec, Zagreb zato što je iskoristio ponuđenu šansu koju oni nisu?

Koliko je Vlada pridonijela da Bjelovar riješi problem zbrinjavanja otpada?

– Značajno, nadležno ministarstvo je 2019. raspisalo natječaj s više nego dovoljno novca ne samo za Bjelovar nego i druge gradove.

Iz tog je razloga Vlada i imala ideju da Bjelovar primi dio varaždinskog smeća, ali vi ste na koalicijskom sastanku rekli – ne može.

– Zašto bismo mi primali tuđe smeće zbog tuđe neodgovornosti? Jasno je da je Vladi u interesu riješiti taj ozbiljan problem i to mogu shvatiti, ali zašto bi interes Bjelovara bio spašavati nesposobne i neodgovorne i time sebi stvoriti štetu?

Je li vas iznenadilo to što je tijekom te razmjene mišljenja na koalicijskom sastanku predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković držao vašu stranu?

– Nije on držao moju stranu nego je imao principijelni stav i postavio pitanje zbog čega bi samo Bjelovar morao biti solidaran u zbrinjavanju tuđeg smeća. Zar bi Bjelovar morao sada postati smetlište cijele Hrvatske?

Tko bi, na kraju krajeva, mogao politički preživjeti takvu situaciju. Ponavljam, mi smo iskoristili svima ponuđenu šansu, većina ostalih nije. Znate, u to vrijeme nitko od mojih kolega nije mario za rješavanje problema otpada, a ni građani nisu bili senzibilizirani za tu temu.

Neka to kolege sada objasne svojim biračima. Kažnjavati agilne i sposobne da bi se spašavalo one koji nisu mi je i vrijednosno neprihvatljivo.

Politička šteta

Jeste li danas u redu s premijerom Plenkovićem?

– Da. Nastavljamo dalje normalno raditi. Ne znam kako pojedinci izvan tog konteksta doživljavaju suradnju koalicijskih partnera, ali nemamo uvijek isto mišljenje.

Ako bismo morali svi misliti jednako, onda sve to skupa ne bi imalo smisla. Zastupam stavove i Bjelovara, kao i Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i liberalne stavove HSLS-a.

Dobro surađujemo posljednjih deset godina i nemamo tu problema. Nije mala stvar surađivati s nekim deset godina, dosta je neuobičajeno za hrvatske prilike. Bilo je, istina, uspona i padova u našim odnosima, primjerice u Bjelovaru i županiji smo jedni drugima oporba, ali smo dovoljno odgovorni da smo znali pronaći naći neki kompromis kako bismo suradnju mogli nastaviti.

Jeste li u potpunosti zadovoljni što je Vlada učinila s ilegalnim otpadom u Gospiću, za koji se saznalo prije četiri godine?

– Prije svega, nisam siguran što se tu uopće moglo napraviti. Evidentno se radi o kriminalu. I taj se problem, to je očito, neće riješiti preko noći.

Govorimo o četiri godine, ni u Hrvatskoj noć ne traje baš četiri godine.

– Ne može se ovaj problem na razini cijele Hrvatske riješiti ni za četiri, pa ni za pet, šest ili sedam godina. Neće to ići samo tako. Znam da sada svi traže nekakvo rješenje za opasan otpad u Gospiću, ali, otvoreno to kažem, vrlo je to delikatno i ne znam koliko brzo je moguće to sanirati. Predstavljen je sanacijski program, ali tog je otpada u nevjerojatnim količinama.

Može li on nanijeti političku štetu vašoj koaliciji u toj mjeri da čak na idućim izborima dođe do promjene vlasti u Hrvatskoj?

– Politička šteta nam je već nanesena, već je svi trpimo. Suludo bi bilo tvrditi da nećemo zbog toga imati štetu. Ali, ako smo korektni i ozbiljni koalicijski partneri, a jesmo, probat ćemo ipak naći neka rješenja, iako ih ja u ovom trenutku zaista ne vidim.

Ključno je, a to godinama govorim, problem otpada riješiti u njegovom nastajanju. Kako? Pa, odvajanjem, iskorištavanjem, odnosno energanama, kojih je potrebno u Hrvatskoj izgraditi tri ili četiri i to u velikim gradovima.

Nema alternative

Niste mi rekli smatrate li da bi slučaj Gospić mogao dovesti čak i do promjene u Banskim dvorima?

– Teško. I to iz dva razloga. Prvi je da će se do parlamentarnih izbora vrlo vjerojatno veliki dio toga ipak sanirati. U jednom dijelu sigurno, pa on neće biti dovoljan da dođe do smjene vlasti.

Drugo, građani uvijek gledaju tko bi na suprotnoj, oporbenoj strani mogao naslijediti vlast, bolje i uspješnije upravljati Hrvatskom. A takva alternativa se trenutno ne nudi.

Plenković uspješno upravlja Hrvatskom?

– Plenković bolje upravlja Hrvatskom nego što bi upravljali oni koji ga žele naslijediti. Otvoreno kažem, ja ne vidim na drugoj strani niti jednog sposobnog potencijalnog ministra, niti jednog sposobnog kandidata za premijera.

Možda su u Hrvatskoj svi ljudi sposobni biti ministri u HDZ-u i Domovinskom pokretu. Je li ipak u ovih deset godina među pedesetak ministara koji su prošli kroz Vladu bio i neki manje sposoban?

– Sigurno je bilo i nesposobnih.

Da?

– Bilo ih je koji su se pokazali nesposobnima.

Znači da je vaša Vlada imala pravo i na nesposobne ministre?

– Svaka vlada ima pravo i na nesposobne ministre, nema savršene. Ali, zašto bih ja bio uvjeren da bi ti neki novi koji bi došli bili bolji od nas? Osobno ne vidim među njima puno sposobnih političara i ne vidim kako bi to SDP i Možemo! složili savršenu vladu.

Recimo, Možemo! bi u toj vladi bio glavni koalicijski partner i sigurno bi mu, u slučaju izborne pobjede, pripalo nekoliko ministarstava. Bi li Možemo! bilo sposobno na nacionalnoj razini upravljati, recimo, sustavom gospodarenja otpadom, a nije to u stanju ni u Zagrebu?

Zamislite, jedna zelena stranka ni u svom drugom mandatu upravljanja Zagrebom nije niti blizu rješavanja problema gradskog otpada.

Dakle, Hrvatska se treba plašiti dolaska na vlast ljevice?

– Ne, nisam to rekao, mi smo liberali.

Opcije suradnje

Ako je ljevica nesposobna, logično je plašiti se mogućnosti da ona preuzme vlast?

– Ne govorim da se moramo plašiti njihovih mogućih nesposobnih ministara, samo ističem da to nije politička opcija koju bi HSLS podržao.

Jeste li dogovorili listu s HDZ-om i za sljedeće izbore?

– Ne, nismo ništa još dogovarali, svatko radi svoj posao. Postoji opcija da nastavimo suradnju, a postoji opcija i da ne nastavimo.

Želite li na izbore opet ići s HDZ-om?

– S obzirom na dosadašnju suradnju, vjerujem da će u nekom trenutku doći do razgovora. Pripremamo stranku kao da na izbore idemo samostalno, a hoćemo li nastaviti suradnju ne ovisi samo o HSLS-u nego i o HDZ-u, za tango je potrebno dvoje.

Ima stvari koje želimo da se naglase i provedu jer su dio naše liberalne agende, a s kime i kako, to je otvoreno.

Postoji li mogućnost zajedničke izborne lista HDZ-a, HSLS-a i Domovinskog pokreta?

– To mislim da nije moguće.

Zašto?

– Zato što, mi to ne tajimo, s Domovinskim pokretom nemamo baš dodirnih točaka. Drugo, takva lista ne bi dobila podršku javnosti.

Ono što ja znam je da i dosta ljudi u HDZ-u misli da bi njihova lista s Domovinskim pokretom, što se potpore birača tiče, stvorila više minusa nego pluseva. Jednostavno rečeno, nije to dobitna izborna kombinacija.

Je li se stabilizirala suradnja HSLS-a s DP-om, koju je malo poremetio slučaj Josipa Dabre?

– Nema tu nikakve stabilne suradnje, mi smo za istim stolom, ali nismo isto. Suradnja je podnošljiva, imamo relativno korektne odnose nakon onog s Dabrom. Njegova uloga je bitno umanjena tako da to više i nije tema.

Razgovaram s Rinčić o nastupu na parlamentarnim izborima

Niste se prije lokalnih izbora uspjeli dogovoriti s Ivom Rinčić, je li moguća vaša suradnja s riječkom gradonačelnicom za parlamentarne izbore?

– Uoči prošlih lokalnih izbora, za propast dogovora o suradnji s Ivom Rinčić je presudan bio bračni par Puljak. Bili su isključivi te nisu htjeli HSLS na listi koalicije koja je u Rijeci pobijedila i donijela promjene.

Možda je i dobro što je to tada tako završilo, ali Puljaka danas više nema, nisu relevantni na političkoj sceni jer su sve političke pozicije izgubili. S gradonačelnicom Rinčić sam nekoliko puta popio kavu i imamo sličan način gledanja na politiku.

Hoće li se tu nešto izroditi za izbore za Sabor, to ne mogu predvidjeti. Kao što rekoh, za tango je potrebno dvoje. Ili barem dvoje jer HSLS je otvoren za razgovore i suradnju s ozbiljnim političkim opcijama.