Prema rezultatima koji su postali dostupni temeljem skeniranja glasačkih listića neposredno nakon što su birači označili svoje favorite, Filipović je dobila 92 tisuće glasova, oko 55 tisuća glasova dobio je Slaven Kovačević iz Demokratske fronte a Zdenko Lučić kojega je podupro blok predvođen HDZ-om 1990. dobio je oko 44 tisuće glasova.


Među bošnjačkim kandidatima vodi Denis Bećirović iz SDP-a BiH čiju je nominaciju podržalo 14 političkih stranaka sa 164 tisuće glasova a drugoplasirani je čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović sa 148 tisuća glasova.


Među srpskim kandidatima vodi Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika sa 213 tisuća glasova a Marinko Božović iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio je 102 tisuće glasova.




U utrci za predsjednika Republike Srpske vodi Savo Minić iz SNSD koji je dobio 202 tisuće glasova a drugoplasirani sa 160 tisuća glasova je Branko Blanuša iz SDS-a.


U utrci za parlament BiH najviše je glasova dobila SDA, slijedi je SDP BiH te koalicija okupljena oko HDZ-a BiH.




Dodikov SNSD dobio je najviše glasova među strankama iz Republike Srpske a slijede ga Pokret sigurna Srpska (PSS) banjolučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića te SDS.


Slični su omjeri snaga i u utrkama za parlamente Federacije i RS.


Ovogodišnje opće izbore koji su organizirani uz primjenu novih tehnologija provjere identiteta birača i utvrđivanja rezultata glasanja obilježila je mala izlaznost birača.


Prema podacima koji su bili dostupni iza 19 sati, nakon što je zatvorena većina biračkih mjesta, pravo glasa iskoristilo je oko milijun i 432 tisuće registriranih glasača od 3,4 milijuna koliko ih je upisano u birački popis ili njih 42 posto.


To je za 10 posto manje nego na općim izborima 2022. godine kada je pravo glasa iskoristilo 50 posto registriranih birača.


Procjene su kako je broj upisanih birača zapravo daleko od realnoga jer je po posljednjem popisu stanovništva BiH iz 2013. godine u toj zemlji živjelo 3,5 milijuna ljudi.