Zadar je spreman za središnju proslavu svetkovine sv. Franje: 'Svjedoci smo da franjevci...'

Zadar je spreman za središnju proslavu svetkovine sv. Franje u godini u kojoj se obilježava 800. obljetnica njegove smrti. Godina sv. Franje Asiškoga posebna je prigoda i za podsjećanje na povezanost sveca sa Zadrom, u kojem je, prema predaji, boravio početkom 13. stoljeća.

O važnosti zadarskih franjevaca od samih početaka reda svjedoči originalna papinska bula koju smo imali priliku i vidjeti. Papa Grgur IX. uputio ju je zadarskom samostanu 8. srpnja 1228., obavještavajući biskupe Istre, Dalmacije i Slavonije da Franjo Asiški »treba biti uvršten u popis svetaca« te nalažući da se njegov blagdan svečano slavi 4. listopada. Svetim ga je proglasio osam dana poslije, 16. srpnja 1228.

Fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane, istaknuo je da se taj zapis smatra najstarijim pisanim dokumentom o sv. Franji u Hrvatskoj. U samostanu čuvaju oko 300 papinskih bula.

– Čuvamo jedinstveni dokument iz 1228. godine kojim papa franjevačkom samostanu šalje vijest da će Franju Asiškog proglasiti svetim te da se ima svečano slaviti 4. listopada. Činjenica da mi čuvamo taj dokument svjedoči o povijesti ovog samostana. Još samo pet samostana ima ovakav dokument neizmjerne povijesne važnosti, naglasio je Nosić.

Upoznao nas je i s dvama papinskim dokumentima koji svjedoče o gradnji samostana sv. Križa izvan gradskih zidina te njegovom zatvaranju i rušenju nakon samo 12 godina.

– U Zadru se dogodila takva napetost među braćom u 13. stoljeću da su se franjevci odvojili na konventualce, koji su živjeli i djelovali iz našeg samostana, i opservante, za koje je građen samostan sv. Križa, objasnio je fra Nosić.

Opservanti su se, prema njegovim riječima, zalagali za život u posvemašnjem siromaštvu i bez osobnog vlasništva, a konventualci za život i djelovanje iz samostana. Zbog opasnosti od Turaka franjevci iz samostana sv. Križa vratili su se u samostan sv. Frane, a njihov je samostan srušen.

Fra Bojan Rizvan, župnik Župe Presvetog Srca Isusova na Voštarnici, najavio je središnju proslavu u nedjelju, 4. listopada. Procesija od crkve Presvetog Srca Isusova do crkve sv. Frane počinje u 18 sati, a svečano misno slavlje u 19 sati.

– Svjedoci smo da franjevci prebivaju u ovom gradu stoljećima. Naša karizma raširena je diljem grada, u brojnim crkvama i samostanima. Ova 800. obljetnica i godina sv. Frane bili su nam zato poticaj da se posebno pripremimo za ovogodišnju proslavu, kazao je Rizvan.

Priprava obuhvaća devetnicu i trodnevnicu te susret franjevaca u Nadbiskupiji. Uoči svetkovine predviđeni su misa koju predvodi benediktinski opat s Ćokovca i obred preminuća sv. Franje.

Fra Rizvan je naglasio da sv. Franjo smrt nije promatrao kao kraj, već kao vrata u puninu života. Govoreći o mogućnosti potpunog oprosta u Godini sv. Franje, istaknuo je da on ne briše grijehe, nego njihove posljedice.

– On nam može biti živi poticaj da smrt nije najveća tragedija, već je to umiranje u smrtnim grijesima. Njegova nas zato karizma i danas prožima i poziva na obraćenje, zaključio je Rizvan.