35. OBLJETNICA U Providurovoj palači prigodno prisjećanje na ratni put Otočkog bataljuna

Jedna od najvažnijih postrojbi koja se tijekom Domovinskog rata borila na zadarskom području nesumnjivo je Otočki bataljun. Osnovan s ciljem obrane zadarskog arhipelaga, svoj maksimum pokazao je u akciji Maslenica, a završio borbena djelovanja na Južnom bojištu u operaciji Oluja.

U organizaciji Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Zadar te općina Preko i Sali jučer je upriličeno prigodno događanje u povodu 35. obljetnice utemeljenja Otočkog bataljuna.

Iskazali domoljublje

Joško Pulja, ratni zapovjednik Otočkog bataljuna, kazao je na svečanoj akademiji kako je Otočki bataljun druga postrojba osnovana u Zadarskoj županiji.

– Primarna zadaća bila nam je štititi naš akvatorij. JNA je sa svojom mornaricom bila na Malom Lošinju, a bili smo opremljeni rudimentarnom opremom i snalazili se kako smo znali. Akcija na otoku Škardi mornaricu je otjerala s Lošinja, a tada primamo zapovijed da krenemo prema Poličniku. Pitao sam suborce tko želi ići, a ne naredio tko mora ići, prisjetio se Pulja. Od tada stalno su se borili na kopnu diljem zadarskog kraja.

– Završili smo u Oluji, na Južnom bojištu. Bili smo jako loše naoružani, posebno na početku našeg puta. No, uspjeli smo se ustrojiti kao prava postrojba, a sve smo zadaće uspješno odradili. Nažalost, imali smo četiri izgubljena života i desetke ozlijeđenih, prisjetio se Pulja.

Temeljna zadaća Otočkog bataljuna bila je obrana zadarskog otočja, imali su 60 nautičkih milja prostora kojeg su držali, međutim, domoljublje su iskazali i na mnogim drugim bojišnicama u zadarskom zaleđu.

Jure Brižić, načelnik Općine Preko istaknuo je, pak, kako se sjećanja i priče preživjelih obvezno moraju prenositi mladim generacijama. Kao upozorenje i da bi znali cijeniti slobodu.

– Zbog vas živimo našu slobodu. Čestitam vam zato na svim vašim uspjesima i uspomenama, pogotovo da se sjećamo lica onih koji više nisu s nama, kazao je Brižić.

Poseban pijetet iskazan je četvorici poginulih pripadnika Otočkog bataljuna – Miljenku Zoriću, Denisu Špiki, Danielu Grbinu i Draganu Šparu. Udruga koja okuplja pripadnike Otočkog bataljuna trudi se oteti zaborava svu žrtvu koju su hrvatski branitelji podnijeli za modernu i neovisnu hrvatsku državu.

Foto

35. obljetnica

Snimio:

30.09.2026. 15:30

​

​

Galerija

1.800 pripadnika

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, kazao je da obljetnica osnutka Otočkog bataljuna označava i svojevrsni početak programa obilježavanja Dana obrane Zadra.

– Ono za što ste se borili nije završilo krajem rata. Svako obilježavanje, paljenje svijeća, ne da nam da zaboravimo ono kroz što ste prošli. Lijepo je zato vidjeti djecu koja se priključuju ovim obilježavanjima, poštuju vrijednost naše povijesti te, iako nisu bili rođena u ratno vrijeme, s vama dijele uspomene. Osjećaj pripadnosti svom otoku i zajednici prerastao je u respektabilnu postrojbu koja je dala nemjerljiv doprinos u nekim od najvažnijih akcija u Domovinskom ratu. Sjećanja i podaci koje ste sačuvali, osnova su naše budućnosti, kazao je Erlić.

Na samim počecima bilo ih je u bataljunu oko petsto, većinom otočana, ali je dosta njih bilo i iz zaleđa Zadra, da bi tako na kraju brojka pripadnika narasla na 1.800. Nažalost, imali su i dosta ranjenih i četiri poginula borca.

Župan Josip Bilaver podsjetio je da istinu mogu i moraju govoriti pripadnici Domovinskog rata.

– Praktički goloruki stali ste između svojih obitelji i profesionalne, snažne mornarice JNA. Bez obzira na to što ste bili loše naoružani, branili ste i naše more i naš kamen. Vaša je zasluga to da se mi danas možemo boriti za naše bolje sutra. Dužni smo vam, ne samo u njegovanju sjećanja, već u poštovanju vaše žrtve, naglasio je Bilaver.

Bol i ponos

Na kraju programa Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, zaključio je kako je 35 godina vrijeme u kojem su stasale generacije koje Domovinski rat znaju samo iz knjiga i priča.

– Otočki bataljun okupio je pojedince koji su itekako znali što znači braniti svoj prag. Ratni vas je put odveo na druga bojišta, daleko od vaših otoka. Branili ste Zadar, a time i cijelu Hrvatsku. Znali ste kakvoj ste pogibelji izlažete, no, svjesno ste prihvatili tu opasnost. S posebnim poštovanjem zato izgovaramo četiri imena koja nisu vidjela slobodnu Hrvatsku, svoje obitelji, ni otoke. Te obitelji nose bol i ponos u jednakoj mjeri, poručio je Frka-Petešić, napomenuvši kako su za mnoge ta četiri imena više od uspomene.

– Na otoku se ljudi bolje poznaju. Pamte se naraštaji. Svaki gubitak zato nas još više boli. Sjećanje zato nije samo čin poštovanja prema prošlosti. Naša djeca odrastaju na moru 35 godina poslije vašeg ratnog puta, a more koje ste čuvali ponovno povezuje naše otoke i Hrvatsku s cijelim svijetom. U tome je smisao vaše žrtve i onog za što ste se izborili. Naši su otoci možda mali na zemljovidu, ali s njih su u rat krenuli ljudi velike hrabrosti, koji nisu čekali da Hrvatsku obrani netko drugi, zaključio je Frka-Petešić.