Penava od Vlade traži milijune za spomen-park NDH-ovcima

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava nije prošle godine, premda se to očekivalo, ušao u Vladu nego je umjesto toga dobio Povjerenstvo za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, kojem je na čelu.

Penava se dosta angažirao na novoj dužnosti, a sada od koalicijskog partnera, premijera Andreja Plenkovića, traži novac iz državnog proračuna kako bi mogao konkretizirati svoj učinak i na iduće parlamentarne izbore izaći s reputacijom političara koji je možda najviše napravio za žrtve zločina što ih je neposredno po završetku Drugog svjetskog rata počinila pobjednička komunistička vojska.

Na sjednici u Povjerenstva koja će se održati u zgradi Vlade, doznajemo u Domovinskom pokretu, bit će donesena odluka o osnivanju javne ustanove koja bi vodila postupak izgradnje spomen-parka za žrtve Bleiburga i Križnog puta.

Predviđeno je također i prihvaćanje zaključka da u državni proračun za 2027. uđe i sufinanciranje ekshumacije posmrtnih ostataka pripadnika vojske NDH iz masovne grobnice u Teznu pokraj Maribora, o čemu je Penava nedavno razgovarao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, koji ga je izvijestio da uskoro započinje rad na tome.

Penavin je plan da se ti ostaci, a procjene su da je u nekadašnjem tenkovskom rovu u Teznu skončalo petnaestak tisuća zarobljenih vojnika NDH, zakopaju u spomenutom spomen-parku.Javna ustanovaPrvi bi, dakle, korak, naravno ako se Plenković s tim složi, bio utemeljenje javne ustanove koja bi bila nositelj izgradnje tog memorijalnog centra, vjerojatno u Macelju ili Udbini, koji bi bio mjesto komemoriranja.

Njezina bi zadaća, prema Penavinim ambicioznim zamislima, bila i prikupljanje arhivske građe o ovom traumatičnom razdoblju hrvatske povijesti i skladištenje predmeta pronađenih kod žrtava jer je u sklopu spomen-parka predviđen i muzejski prostor u kojem bi to sve bilo izloženo.

Nadalje, javna ustanova imala bi i znanstvenu dimenziju, bavila bi se proučavanjem tih tragičnih događaja nakon Drugog svjetskog rata i pružala mogućnost znanstvenog napredovanja.

Ove javne ustanove, a onda ni ostalog navedenog, ne može biti bez državnog novca, što onda znači i Plenkovićevog pristanka. Zasad premijer nije još dao zeleno svjetlo tom projektu. U Domovinskom pokretu kažu da traju razgovori s njim odnosno HDZ-om i očekuju postizanje suglasnost jer DP-u je ovo jako važno.

Budući da Domovinski pokret sa svojih osam zastupnika drži Vladu, premijer neće imati previše izbora i pretpostavlja se da će udovoljiti Penavinom zahtjevu.Što se tiče Tezna, predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata na svoju se ruku u vezi te grobnice krajem kolovoza, zajedno sa saborskim zastupnikom DP-a Stipom Mlinarićem, sastao s Janšom.

Post festum je Penava priznao da Plenkovića prethodno uopće nije informirao da ide u Ljubljanu, gdje, istina, nije preuzeo nikakve financijske obveze, ali je s Janšom dogovorio da će Hrvatska sa značajnim novčanim iznosom sudjelovati u istraživanju grobnice i ekshumaciji žrtava koje su u nju bačene. Računa se da bi hrvatski doprinos ovom zaista velikom zahvatu mogao biti nekoliko milijuna eura.

Uvjet je ponovno premijerova potpora nečem za što su Penava i Domovinski pokret iznimno zainteresirani.

Ni o zaključku Povjerenstva o Teznu nema još konsenzusa HDZ-a i DP-a. Nije dvojbeno da je lokacija u blizini Maribora stratište Hrvata koji su bili na poraženoj strani u Drugom svjetskom ratu. Zoran Milanović je kao premijer i predsjednik Republike zaobilazio komemoraciju na Bleiburgu, ali je u obje uloge položio vijenac u Teznu.

“To je bio tragičan, strašan događaj koji je okaljao jednu pravednu borbu i od toga ne treba bježati niti bježim. Ovakva mjesta uvijek izazivaju nelagodu, ali treba ih prihvatiti i od njih ne okretati glavu”, izjavio je jednom Milanović prilikom polaganja vijenca u Teznu. Stoga bi i on mogao dati podršku sufinanciranju otkapanja posmrtnih ostataka brojnih žrtava iz te grobnice i njihovog prenošenja u Hrvatsku.Kultura sjećanjaKako bilo, u Domovinskom pokretu su optimistični.

– Ove su dvije stvari, javna ustanova i spomen-park te Tezno, čvrsto povezane. Naša je dužnost pobrinuti se za posmrtne ostatke koji se nalaze u Teznu, a ne možemo to, s obzirom na to da ih je i do 15 tisuća, učiniti tako da ih pokapamo širom Hrvatske po lokalnim grobljima. Mora postojati mjesto upravu u tu svrhu.

Obesmišljavalo bi se samu kulturu sjećanja ako bi se te ostatke rasulo po čitavoj državi umjesto da im posljednje počivalište bude središnje komemorativno područje, naglašava naš sugovornik iz Domovinskog pokreta.