SCENARIJI KATASTROFE Grad Zadar priprema plan za 2027., evo što bi radio u slučaju suše, oluje, tuče i mraza

Grad Zadar objavio je Nacrt Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2027. godinu, kojim su detaljnije razrađeni scenariji za sušu, olujno i orkansko nevrijeme, snijeg, poledicu, tuču i mraz. Dokument je do 12. listopada 2026. godine na javnom savjetovanju.

Na popisu mogućih prirodnih nepogoda za područje Zadra nalaze se i potres, poplava, požar otvorenog prostora te ekstremne temperature, odnosno toplinski val, no za njih se Grad poziva na druge dokumente iz područja civilne zaštite i zaštite od požara.

Među detaljnije razrađenim scenarijima posebno se izdvaja nestašica vode, za koju su predviđeni vrlo konkretni postupci – od utvrđivanja ugroženih naselja i određivanja prioriteta za dostavu vode do angažiranja vatrogasaca i traženja dodatnih cisterni od države.

Suša jedan od važnijih rizika za Zadar

Podaci meteorološke postaje Zadar koje Grad navodi u nacrtu pokazuju da je prosječna godišnja količina oborine u razdoblju od 2022. do 2025. iznosila 843,8 milimetara. Najsušniji je bio srpanj, s prosjekom od svega 27,8 milimetara oborine, dok je najviše kiše u prosjeku palo u studenom, 133,3 milimetra.

U dokumentu se navodi i da su u srpnju 2026. na području Zadra zabilježene normalne oborinske prilike, s 73,8. percentilom. No Grad upozorava da se suša ne može promatrati samo kroz količinu oborine u pojedinom mjesecu. Dugotrajan nedostatak vode može smanjiti zalihe i ugroziti vodoopskrbu.

Što bi Grad napravio u slučaju nestašice vode?

U slučaju nestašice vode plan predviđa niz konkretnih mjera. Najprije bi se prikupljale informacije o naseljima koja su pogođena problemom te bi se odredili prioriteti za dostavu vode stanovništvu, životinjama i za navodnjavanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice.

Potom bi se tražilo najbliže vodocrpilište s kojega je moguće organizirati opskrbu, a u dostavu vode uključili bi se Javna vatrogasna postrojba i dobrovoljna vatrogasna društva.

Plan predviđa i izradu evidencije stočnog fonda, utvrđivanje minimalnih dnevnih količina vode po grlu te dostavu vode vlasnicima većeg broja životinja. U slučaju potrebe Grad bi od države zatražio angažiranje dodatnih cisterni za isporuku higijenski ispravne vode, ali i vode za eventualno navodnjavanje.

Posebno bi se evidentirala gospodarstva kojima je navodnjavanje nužno te bi se prema prioritetima razvrstali OPG-ovi, farme i veći proizvođači.

Među preventivnim mjerama navode se sakupljanje kišnice, korištenje reciklirane vode, ograničavanje potrošnje vode na otvorenom, pravilna obrada tla te sadnja kultura otpornijih na sušu. Kao jedna od mogućnosti spominje se i desalinizacija morske vode za potrebe navodnjavanja ili, nakon odgovarajuće obrade, za dobivanje pitke vode.

Oluja može značiti srušena stabla, oštećene krovove i blokirane ceste

Plan posebno razrađuje i postupanje nakon olujnog i orkanskog nevremena.

Olujni vjetar definiran je kao vjetar brzine od 17 do 21 metra u sekundi, odnosno od 60 do 75 kilometara na sat, dok orkanski vjetar prelazi 33 metra u sekundi ili 120 kilometara na sat.

Takvo nevrijeme može uzrokovati oštećenja krovišta i staklenika, rušenje stabala, oštećenja telekomunikacijskih vodova i elektroenergetske mreže, rušenje prometnih znakova i kontejnera, blokiranje prometnica te štetu na vozilima i građevinama.

Nakon nevremena predviđa se provjera stanja vodoopskrbe, elektroopskrbe i telekomunikacija, kao i prohodnosti prometnica te stanja stambenih i javnih objekata. U sanaciju bi se, ovisno o situaciji, uključili vatrogasci, komunalne službe, koncesionari i druge nadležne službe.

Plan pritom određuje i prioritete. Kod uspostave električne energije i telekomunikacija prednost bi imao vodoopskrbni sustav, nakon čega slijede zgrada Gradske uprave, škole, zdravstvene ustanove, pekare i trgovine, objekti za pripremu hrane, vatrogasni i društveni domovi te ostali korisnici.

Kod prometnica prioritet imaju autoceste, zatim državne i županijske ceste, a potom lokalne i nerazvrstane prometnice.

Tuča rijetka, ali posljedice mogu biti velike

Tuča se na području Zadra pojavljuje relativno rijetko. Prema podacima iz nacrta, na meteorološkoj postaji Zadar prosječno se bilježi samo 0,5 dana godišnje s krutom oborinom.

Ipak, njezina pojava nije pravilna pa nekoliko godina može proći bez tuče, nakon čega jedan događaj može prouzročiti znatnu štetu. Najugroženija je poljoprivreda, posebice voćnjaci i vinogradi, ali tuča može oštetiti i građevine te vozila.

Kao glavna preventivna mjera navode se zaštitne mreže, dok se većim poljoprivrednim gospodarstvima preporučuje osiguranje nasada i uroda.

Mraz može uništiti poljoprivredne kulture

Iako je mraz na Jadranu znatno rjeđi nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Grad upozorava na njegove moguće posljedice. Pri temperaturama nižim od minus četiri stupnja, navodi se u dokumentu, može doći do potpunog smrzavanja i nenadoknadive štete na biljkama.

Među mjerama zaštite navode se odabir odgovarajućih položaja za sadnju, korištenje tolerantnijih i kasnije cvatućih sorti, uzgoj u zaštićenim prostorima, postavljanje fizičkih barijera protiv hladnog zraka te pokrivanje pojedinih kultura.

Snijeg i poledica mogući, ali rizik je vrlo malen

Za razliku od suše i olujnog nevremena, snijeg se u planu tretira kao relativno mali rizik. Moguće ga je očekivati između prosinca i ožujka, no na području Grada Zadra od 2021. do 2025. godine nije bilo snježnih oborina, a od 2015. do 2025. godine nije proglašena prirodna nepogoda zbog snijega.

Još je manji rizik od poledice. Na meteorološkoj postaji Zadar od 2022. do 2025. godine nije zabilježen nijedan dan s poledicom, a Grad zbog maritimnog utjecaja procjenjuje da je njezina vjerojatnost vrlo mala.

Poplava nije obuhvaćena ovim planom

Poplava je također među mogućim prirodnim nepogodama, ali se njome ovaj dokument detaljnije ne bavi jer je obuhvaćena drugim planovima civilne zaštite.

Ipak, posljedice velikih poplava Zadar je već osjetio. U rujnu 2017. godine poplavljeni su stambeni, gospodarski i javni objekti, infrastruktura te poljoprivredne površine. U nacrtu se navodi ukupna materijalna šteta veća od 18,9 milijuna eura. Od toga je na fizičke osobe otpadalo oko 1,35 milijuna eura, a na pravne osobe oko 17,55 milijuna eura.

Štetu treba prijaviti u roku od osam dana

Nakon proglašenja prirodne nepogode pokreće se službeni postupak procjene štete. Gradsko povjerenstvo prikuplja i provjerava podatke te ih unosi u Registar šteta.

Za građane je pritom posebno važno da se šteta mora prijaviti najkasnije u roku od osam dana od donošenja odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Sama jaka kiša, oluja ili suša pritom ne znači automatski da će biti proglašena prirodna nepogoda. Za to moraju biti ispunjeni zakonom propisani uvjeti, uključujući određene pragove izravne štete, smanjenja poljoprivrednog prinosa ili vrijednosti imovine.

Nacrt Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Grada Zadra za 2027. godinu trenutno je na javnom savjetovanju. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja zainteresirane javnosti mogu se dostaviti do 12. listopada 2026. godine.