Frankovka: hrvatski vinski adut koji tek treba pokazati koliko vrijedi

Neke sorte gotovo su neraskidivo vezane uz jednu zemlju. Nebbiolo nas vodi u Piemonte, tempranillo u Španjolsku, pinot noir u Burgundiju. S frankovkom je priča mnogo zamršenija. Ona je jedna od onih srednjoeuropskih sorti oko kojih se već stoljećima prepliću rasprave, granice i povijest. Austrijancima je blaufränkisch, Mađarima kékfrankos, Nijemcima lemberger, Slovencima modra frankinja, a nama frankovka.

Svojataju je mnogi, ali danas je prilično jasno tko ju je doveo najdalje. Austrija je od frankovke napravila ono što Hrvatska tek treba učiniti: pozicionirati je kao sortu za velika vina.

Posebno je Burgenland posljednjih desetljeća pokazao koliko daleko frankovka može ići kada joj se pristupi bez kompleksa i bez potrebe da oponaša međunarodne sorte. Najbolje austrijske frankovke nisu tek dobra regionalna vina. To su ozbiljna, precizna i dugovječna crna vina koja ravnopravno ulaze u dijalog s velikim svjetskim vinima. Njihova snaga nije samo u demonstraciji moći, već i u svježini, strukturi, začinskoj aromatičnosti, mineralnosti, eleganciji i sposobnosti da se kroz godine razvija.

Sorta koja definira Feričance

I upravo tu leži hrvatski izazov. Frankovku imamo, povijesno nam pripada jednako legitimno kao i susjedima, a imamo i odlične terroire na kojima može dati ozbiljna vina. Niz proizvođača već je pokazao što ova sorta kod nas može, no još uvijek postoji popriličan prostor za napredak. Feričanci su pritom otišli najdalje!

Stari podrum Feravina ponos je kraja te svjedoči o dugoj i bogatoj tradiciji

Feričanci leže u Slavoniji, na sjevernim obroncima Krndije, a frankovka je tijekom vremena postala važan dio lokalnog identiteta. Vinogradarska tradicija Feričanaca seže daleko u prošlost, dok se povijest same vinarije veže uz početak 19. stoljeća. Stari podrum izgrađen je 1804. godine te i danas svjedoči o dugoj vinskoj tradiciji ovoga kraja.

Feravino, jedan je od hrvatskih proizvođača kod kojih frankovka nije tek sorta u portfelju, već dio identiteta cijeloga kraja.

Frankovku smo u Hrvatskoj prečesto promatrali prvenstveno kao vino za svakodnevnu potrošnju. Takva frankovka ima svoje mjesto i nema ničega lošeg u tome. No, posljednjih godina, sve je više vina koja izlaze iz tih okvira i pokazuju ozbiljnije ambicije.

Predugo podcjenjena

Frankovka daje visoku prirodnu svježinu, izraženu aromatiku crnog voća, paprene i začinske tonove, čvrstu, ali profinjenu taninsku strukturu i, možda najvažnije, izvanrednu sposobnost prenošenja karaktera položaja. Austrijanci su u jednom trenutku počeli postavljati pravo pitanje. Umjesto pitanja kako napraviti veliko crno vino od frankovke, počeli su se pitati kako napraviti veliku frankovku. Razlika možda zvuči semantički, ali u čaši je golema.

Najbolji primjeri Austrije iz Mittelburgenlanda, Leithaberga ili Eisenberga pokazuju koliko različito sorta može govoriti o mjestu na kojem raste. Negdje je snažnija, negdje izrazito mineralna, drugdje profinjena i dugovječna. Upravo je ta kvalitativna i terroirska diferencijacija ono što je Austriju pretvorilo u današnju referentnu zemlju za blaufränkisch.

Hrvatska je na tom putu već napravila ozbiljne korake, a Feravino je jedan od najboljih primjera ozbiljnog pristupa sorti.

Kao sljedeći korak voljela bih vidjeti i mikroterroirsku frankovku iz superpremium segmenta – vino vinificirano s posebnom pažnjom u vrlo maloj količini i zamišljeno za duboko odležavanje, koje bi pokazalo koliko daleko frankovka iz Feričanaca može ići. Feričanci za to imaju povijest, vinograde i iskustvo, a takvo bi vino bilo logičan vrh piramide onoga što su s Mirazom već započeli.

Često prema velikim vinskim zemljama gledamo tražeći sortu s kojom bismo se mogli natjecati, zaboravljajući da neke odgovore već imamo u vlastitim vinogradima. Frankovka je zasigurno jedan od njih. Imamo i mi konja za trku. Samo ga trebamo odlučnije jahati!

Feravino, Miraz, Frankovka, 2019

Ocjena: 95/100

Posebno mjesto u Feravinovom portfelju zauzima Miraz Frankovka, njihova premium interpretacija sorte. Berba 2019. privukla je i međunarodnu pozornost osvojivši visokih 94 boda na Falstaffu. Ocjenu potpisuje Peter Moser, jedan od najutjecajnijih austrijskih vinskih kritičara i glavni urednik Falstaffa za vino. Upravo zato tih 94 boda imaju dodatnu težinu.

No, austrijska vinska scena, koja frankovku poznaje u njezinim najvišim kvalitativnim dosezima, prema hrvatskim vinima ove sorte još uvijek pristupa prilično oprezno. Vjerujem, međutim, da će se to u godinama koje dolaze mijenjati. Osobno smatram da Miraz zaslužuje više, što potvrđuje i mojih 95 bodova koje sam dodijelila ovoj berbi Miraza.

Vino u čaši je srednje duboke rubinske boje s ljubičastom refleksijom. Aromatski profil otvara se zrelom višnjom, uz ljubičice, kakao i diskretne note začinskog drva i vanilije. Na nepcu je vino puno i sočno, ali ne gubi eleganciju ni sortnu svježinu. Višnja, kava, kakao i crni čaj nastavljaju se u okusu, dok su tanini zaobljeni, ali jasno strukturirani, a završetak je dug, mineralan i postojan.

Iza takve strukture stoji i ozbiljna vinifikacija: nakon 14 dana fermentacije i maceracije, malolaktična fermentacija nastavljena je u barrique bačvama od slavonskog hrasta, u kojima je vino dozrijevalo 12 mjeseci, nakon čega je slijedilo još godinu i pol odležavanja u boci, prije izlaska na tržište.

Miraz 2019. pokazuje onu stranu frankovke koju u Hrvatskoj još uvijek ne susrećemo dovoljno često – sortu koja nije samo jednostavna, voćna i namijenjena ranijoj potrošnji, već može ponuditi strukturu, dubinu i potencijal razvoja u boci. Upravo zato ovo nije samo jedno od važnijih vina Feravina, već i jedan od kultnih primjeraka, u stvaranju povijesti hrvatske frankovke.