S obzirom na to da je rok za završetak svih mjera 31. kolovoza 2026., do kraja rujna podnijet će se objedinjeni završni, deveti i deseti zahtjev za plaćanje u iznosu od 2,7 milijardi eura, na temelju preostala 153 pokazatelja. Nakon uobičajene procedure evaluacije Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a, završna plaćanja očekuju se do kraja 2026, ističu.


“Republika Hrvatska uspješno privodi kraju provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čime se službeno zaokružuje jedan od najvećih razvojnih ciklusa u povijesti zemlje”, ocijenili su u Vladi.




Iz Vlade podsjećaju da je NPOO bio temeljni dokument za korištenje sredstava dostupnih Hrvatskoj u okviru instrumenta ”EU Nove generacije”, prvog paketa Plana oporavka Europske unije osmišljenog kako bi se europsko gospodarstvo što prije oporavilo od posljedica uzrokovanih pandemijom COVID-19. Unutar njega uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućilo korištenje bespovratnih sredstava.


“Očekujemo ispunjenje gotovo svih indikatora u roku”


U sklopu NPOO-a Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi eura (5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova), što čini gotovo 13 posto nacionalnog BDP-a.


“Temeljem do sada prikupljene dokazne dokumentacije, očekujemo ispunjenje gotovo svih indikatora u roku, a postoji vjerojatnost da se par indikatora nastavi realizirati izvan NPOO roka. Vlada je osigurala sve preduvjete za njihovu provedbu i nastavlja se raditi na njihovom punom ostvarenju”, naveli su u priopćenju iz Vlade.


Vlada je u potpunosti provela svih 78 planiranih reformi kroz 162 reformska pokazatelja, pokazavši odlučnost u provođenju dubinskih promjena, a u realizaciji su bila i 244 investicijska pokazatelja, dodaje se u priopćenju.


Neki od primjera provedenih značajnih reformskih mjera koje Vlada ističe odnose se na administrativno rasterećenje i povećanje produktivnosti hrvatskog gospodarstva kroz digitalizaciju, uvođenje cjelodnevne nastave, uređenje sustava plaća prema načelu jednake plaće za jednak rad, uspostavu mehanizma podrške za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave (slijedom čega se već bilježi funkcionalno spajanje 270 jedinica lokalne samouprave), smanjenje broja neriješenih predmeta za gotovo 70 tisuća i skraćivanje trajanja sudskih postupaka u parničnim i trgovačkim predmetima za više od 200 dana itd.


Realiziran niz infrastrukturnih projekata


U priopćenju navode realizirana brojna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, obnovu, promet, energetiku i vodoopskrbu i odvodnju. Među ostalim, izdvajaju projekte izgradnje i/ili obnove predškolskih ustanova kojima je osigurano preko 12 tisuća dodatnih mjesta u jaslicama i vrtićima, osnovnih škola za potporu prelaska na cjelodnevnu nastavu kojima je kroz bespovratna sredstva izgrađeno i/ili obnovljeno 289 učionica, kao i 55 srednjoškolskih učionica diljem zemlje.


U zdravstvu ističu uspostavu sustava mobilnih ambulanti s 33 ambulantna vozila za primarnu zdravstvenu zaštitu na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima te mobilnih ljekarni kroz šest kamper vozila i dvije brodice kojima je osigurana opskrba lijekovima na područjima koja nemaju ljekarne u Karlovačkoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.


Navode i izgradnju devet centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe, energetski i cjelovito obnovljenih više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada poput zagrebačkog KB Merkur, KBC Zagreb (Rodilište Petrova) i zgrade Pravnog fakulteta, ili višestambenih zgrada u Kninu, Slunju, Obrovcu, Belom Manastiru i drugdje.


Moderniziran je i javni prijevoz – 20 novih tramvaja osigurano je za Grad Zagreb i 10 za Osijek, a nabavljeno je ukupno 179 autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet u brojnim jedinicama lokalne i područne samouprave, poput Ludbrega, Pule, Siska, Virovitice, Rijeke, Splita, Šibenika, Zadra i drugih, naveli su u priopćenju.


Sredstva su uložena i u željeznicu – proizvedena su u Hrvatskoj i puštena u rad dva baterijska vlaka i modernizirana je željeznička dionica Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor.


Povećan je kapacitet LNG terminala na otoku Krku i ojačana je plinska infrastruktura, te je revitaliziran, izgrađen i digitaliziran energetski sustav i prateća infrastruktura za dekarbonizaciju energetskog sektora ugradnjom pametnih brojila električne energije, nadogradnjom visokonaponske mreže i instalacijom novih kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije.


Među ostalim, ističu, izgrađeno je i obnovljeno preko dvije tisuće kilometara mreže javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe, uz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, poput projekata u Sinju, Imotskom ili Bjelovaru, kao i strukture za zaštitu od poplava, poput one u Gornjem Hrašćanu i Hrvatskoj Kostajnici.


“Dinamična provedba reformi osigurala je Hrvatskoj snažan gospodarski rast koji je znatno iznad prosjeka europodručja, a odrazio se i na rast kreditnog rejtinga Hrvatske na visokokvalitetnu investicijsku razinu „A“ prema svim vodećim svjetskim rejting agencijama, što je jasan signal investitorima da je Hrvatska financijski sigurna, pouzdana i institucionalno stabilna država, koja, kao najmlađa članica, uspješno hvata korak s razvijenijim državama Europske unije”, poručuju iz Vlade.