Gradi se jedna od najzahtjevnijih dionica A7: Vijadukt Ričina dug 1.055 metara već poprima konačan izgled

Nakon što je prethodno izgrađeno svih osamnaest stupova velikog vijadukta Ričina, dosad je već postavljeno i oko šezdeset i pet posto rasponske čelične konstrukcije, na gradilištu obilaznice Novog Vinodolskog, vrijedne više od osamdeset milijuna eura, koje smo obišli u društvu nadzornog inženjera Damira Mezaka i glavnog inženjera gradilišta Alana Kostyja iz Hrvatskih autocesta (HAC).

Riječ je o već sada impresivnom zdanju koje prelazi cijelom širinom vinodolske doline, u duljini od 1.055 metara, s najvišim dijelovima visine preko pedeset metara, a izravno se nastavlja na tunel Zagori, dug 834 metra, te će obilaznica njime voditi dalje prema Povilama, gdje će se spajati s Jadranskom magistralom (D8).

Brza cesta

Izgradnja obilaznice Novog Vinodolskog predstavlja prvu fazu dionice autoceste A7, od Selca do Povila, jedne od četiri preostale dionice ove autoceste na potezu od Križišća do Žute Lokve. Ukupna duljina je 9,8 kilometara, zajedno s pristupnim prometnicama, od kojih je gotovo sedam kilometara na trasi buduće autoceste. U prvoj fazi gradi se u takozvanom poluprofilu, kao dvotračna cesta koja će, kada bude izgrađena i druga faza, za koju je u tijeku priprema projektne dokumentacije, predstavljati lijevi kolnik, gledano iz smjera Rijeke prema Senju. Izvođač radova je zajednica ponuditelja koju čine slovenski Kolektor CPG i talijanski ICM S.p.A., a u promet bi trebala biti puštena u prvoj polovici iduće godine, prije početka turističke sezone.

S našim Mezakom i Kostyjem prvo smo obišli gradilište vijadukta i tunela Zagori, dvaju najzahtjevnijih objekata na trasi.

– Na vijaduktu Ričina potpuno su završeni radovi na donjem ustroju, znači izgradnja temelja i stupova. Sada se radi na postavljanju čelične konstrukcije gornjeg ustroja. Riječ je o konstrukciji koja na gradilište dolazi u segmentima koji se ovdje povezuju i zatim se hidrauličkim sustavom guraju preko nosivih stupova. Dosad je nagurano oko 65 posto čelične konstrukcije i traju pripremni radovi za gornju armaturu. Paralelno s tim, traju i radovi u tunelu Zagori. U glavnoj cijevi kojom će promet teći u ovoj prvoj fazi, već su završeni radovi betoniranja obloge tunela, osim ulazno-izlaznih portala. Završeni su radovi na sustavu odvodnje, a ostaju još radovi na instalacijskim kanalima, polaganju asfaltnih slojeva te ugradnja svih instalacija, kaže Mezak.

Tijekom našeg posjeta gradilištu prošli smo i obje cijevi tunela Zagori, od kojih će u prvoj fazi u prometu biti samo jedan, a drugi će, do izgradnje preostala dva traka autoceste, služiti kao servisni tunel i evakuacijski put u slučaju nesreće u glavnom tunelu. Iz tunela smo nastavili prema Selcu, gdje se gradi kružno raskrižje kojim će se cesta spojiti s Jadranskom magistralom. Tamo su već izvedeni iskopi dubokih usjeka za spuštanje prema magistrali, a polažu se cijevi odvodnje.

Duž cijele trase završeni su zemljani radovi, dodaje, pri čemu su na spojnim raskrižjima na Jadransku magistralu u tijeku radovi na sustavu odvodnje, nakon čega slijedi izgradnja kolničke konstrukcije duž cijele trase.

– Od manjih objekata tu je i podvožnjak na Županijskoj cesti 5094 dug oko stotinu metara kojim će ona prolaziti ispod autoceste, na kojemu je izvedeno oko sedamdeset posto betonskih radova. Zatim je tu i podvožnjak Povile, dug osamdeset metara, koji je već završen. Na ostatku trase se uglavnom radi na unutrašnjoj i vanjskoj odvodnji, budući da će cijelom trasom prolaziti sustav unutrašnje odvodnje koji ide na separatore i upojna polja, rekao je Mezak.

Zahtjevan teren

Radovi bi trebali biti završeni tijekom iduće godine, prije sezone prema prethodnim najavama iz HAC-a, a sama zaobilaznica trebala bi značajno rasteretiti Novi Vinodolski, čijim središtem dnevno ljeti prolazi i više desetaka tisuća vozila, što će poboljšati kvalitetu života njegovih stanovnika, uz otvaranje novih razvojnih mogućnosti, a vozačima koji putuju prema jugu će skratiti vrijeme putovanja.

Izgradnja ove dionice dosad je bila vrlo zahtjevna, ističe Mezak, zbog značajnog broja objekata i usjeka, ali i zbog vrlo specifičnih geomehaničkih uvjeta, kao i zbog vremenskih neprilika.

– Geomehanika je na ovoj dionici vrlo složena, jer teren na kojemu se gradi ide od blata do čvrste stijene, a imamo i područja gdje se na relativno malom prostoru miješaju vrste tla, no to je sve bilo predviđeno projektom. Ono što je bio možda i veći problem su vremenski uvjeti, posebno bura koja ovdje zna vrlo snažno puhati i onemogućuje radove na visinama, kaže Mezak kojega smo pitali na koji će način vozila koja će prometovati 55 metara visokim vijaduktom biti zaštićena od udara bure koja u Vinodolu često puše i orkanskom snagom.

– Predviđeni su burobrani na vijaduktu koji su ujedno i konstrukcija za zaštitu populacije šišmiša koji u velikom broju žive u špilji u blizini vijadukta. Ovo područje je zaštićeno u sklopu projekta Natura 2000 pa smo morali posebno paziti i na zaštitu prirode, ističe Mezak.