VRHUNAC SEZONE Među vodećim turističkim sredinama najveći rast broja dolazaka ostvario - Nin

Na području Zadarske županije ovih se dana u sustav eVisitor dnevno upisuje između 170.000 i 180.000 noćenja, a dosadašnji rezultati pokazuju da se turistička sezona odvija gotovo u istom ritmu kao prošlogodišnja.

Tijekom srpnja u Zadarskoj županiji evidentirano je 565.000 turističkih dolazaka, odnosno 99,5 posto rezultata ostvarenog u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je ostvareno 4,84 milijuna noćenja, čime je u potpunosti ponovljen lanjski srpanjski rezultat.

Ninski rast

U prvih sedam mjeseci zabilježeno je ukupno 1,24 milijuna gostiju i 8,2 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 0,3 posto. Ponavljanje prošlogodišnjih brojki nekada bi se smatralo razlogom za nezadovoljstvo, ali nakon nekoliko iznimno snažnih turističkih godina održavanje dosegnute razine danas se može ocijeniti dobrim rezultatom.

Najviše gostiju u srpnju je primilo područje Turističke zajednice grada Zadra, više od 120.000. Slijedili su Vir s 59.000, Biograd s 55.000, Pag s 37.000, Pakoštane s 35.000, Nin s 28.000, Sukošan s 22.000 te Starigrad-Paklenica i Zaton s po 21.000 gostiju. Na području filipjanske Turističke zajednice evidentirano ih je 19.000.

Promatraju li se podaci prema jedinicama lokalne samouprave, rezultat Nina valja povezati s podacima Turističke zajednice mjesta Zaton. Nin, naime, na području iste lokalne samouprave ima dvije turističke zajednice, pa su Nin i Zaton zajedno u srpnju primili gotovo 50.000 gostiju.

Među vodećim turističkim sredinama najveći rast broja dolazaka, čak 14 posto, ostvario je Nin. Vir je rastao četiri posto, a pozitivan rezultat zabilježen je i u Sv. Filipu i Jakovu. Najveći pad, od gotovo deset posto, evidentiran je na području Turističke zajednice općine Starigrad.

Poredak prema broju noćenja izgleda drukčije, ponajprije zbog specifičnosti Vira, na kojem dominiraju vlasnici kuća i stanova za odmor te njihovi gosti, koji se u destinaciji zadržavaju znatno dulje. Vir je tako u srpnju imao više od 922.000 noćenja, dok ih je na području Zadra ostvareno 600.000. Više od 300.000 noćenja imali su Biograd i Pag, Pakoštane su ostvarile 280.000, a Nin 220.000. Turistička zajednica mjesta Zaton evidentirala je dodatnih 168.000 noćenja.

Kali i Kukljica

Najveći rast noćenja ponovno je imao Nin, gotovo deset posto, dok su Vir i Pag rasli više od tri posto. Pozitivne rezultate ostvarili su i Sv. Filip i Jakov te Privlaka. U Starigradu-Paklenici zabilježen je pad od sedam posto, zbog čega, unatoč visokom broju dolazaka, nije među deset vodećih destinacija prema broju noćenja.

Među turistički manjim sredinama posebno se ističu Kali i Kukljica, koje su u srpnju ostvarile rast od osam posto.

Na razini prvih sedam mjeseci turistički prvak prema broju dolazaka ipak je Zadar, s obzirom na to da su dolasci na Vir znatno više vezani uz vrhunac ljetne sezone. Iza Zadra slijede Biograd sa 125.000 i Vir s 95.000 gostiju, a potom Pag, Pakoštane, Nin, Zaton, Sukošan, Starigrad-Paklenica te Sv. Filip i Jakov.

Uz iznimku Vira, koji se gotovo potpuno oslanja na apartmane i kuće za odmor, među vodećim destinacijama uglavnom su sredine sa snažnijom ponudom profesionalnih komercijalnih objekata – hotela, marina, organiziranih apartmanskih naselja i velikih kampova.

Zadar je u sedam mjeseci dosegnuo 1,4 milijuna noćenja, dok ih je Vir imao tek nešto manje. Biograd je bio na približno 670.000, Pag na 525.000, a više od 400.000 noćenja ostvarili su Pakoštane i Nin.

Među vodećim turističkim sredinama Nin je u sedam mjeseci imao najbolji rezultat, uz rast od čak sedam posto. Vir, Pag i Privlaka rasli su više od tri posto, dok je najveći pad, od 7,5 posto, zabilježen u Biogradu. Starigrad-Paklenica bilježi približno pet posto manje turističkog prometa, a u nešto blažem padu bili su Pakoštane i Sukošan. Od manjih sredina bolje rezultate bilježe Povljana, Preko, Kali i Kukljica.

U kolovozu

U prvih deset dana kolovoza na području Zadarske županije evidentirano je 220.000 gostiju i 1,8 milijuna noćenja, čime je ponovno dosegnut prošlogodišnji rezultat.

Do 10. kolovoza premašena je granica od deset milijuna noćenja, a Zadarska županija nalazi se na putu prema 15,5 milijuna, koliko ih se očekuje do kraja godine. Rast od 0,60 posto u sadašnjim se okolnostima može smatrati dobrim rezultatom.

Najveći podbačaj zasad bilježe kampovi, što će biti potrebno podrobnije analizirati. Kampovi čine čak 23 posto smještajnih kapaciteta Zadarske županije, a prema kvaliteti ponude pripadaju europskom vrhu. Tek treba utvrditi u kojoj su mjeri na slabije rezultate utjecali uklanjanje dijela mobilnih kućica koje su prelazile dopušteni udio površine u kampovima i rast cijena.

Prema zemljama podrijetla gostiju, poredak je tijekom kolovoza uglavnom ostao jednak, uz očekivani rast broja Talijana zbog ferragosta, tradicionalnog razdoblja njihovih godišnjih odmora. Talijani su u prvih deset dana kolovoza ušli među deset najbrojnijih tržišta te su se s desetog popeli na šesto mjesto.

Obitelji s djecom

Nijemci su nakon domaćih turista i dalje najbrojniji strani gosti, dok prema stopama rasta prednjače domaće, mađarsko i češko tržište. Najveće negativno iznenađenje predstavlja pad broja Austrijanaca od pet posto, osobito zato što je Hrvatska prema ranijim analizama bila njihovo drugo najpoželjnije europsko odredište. Za razliku od Njemačke, u kojoj se gospodarska stagnacija navodi kao jedan od razloga slabije potražnje, austrijsko gospodarstvo nije bilo suočeno s jednakim okolnostima. Moguće je da su na odluke dijela gostiju utjecali i brojni napisi o rastu cijena u Hrvatskoj.

Prema turističkim zajednicama, u prvih deset dana kolovoza najviše gostiju imali su Zadar, Biograd i Vir. Prema broju noćenja ponovno je prednjačio Vir, ponajprije zahvaljujući vikendašima i duljem boravku vlasnika nekretnina, a slijedili su Zadar, Biograd, Pag, Pakoštane i Nin.

Jedini izraziti rast među vodećim destinacijama ponovno je ostvarila Turistička zajednica grada Nina, i to čak 21 posto, dok je najveći pad ponovno zabilježen na području Turističke zajednice općine Starigrad.

Najveću skupinu gostiju tijekom kolovoza čine djeca mlađa od 12 godina i osobe u dobi između 41 i 50 godina, što jasno pokazuje da u Zadarskoj županiji trenutačno prevladavaju obitelji s malom djecom.

Gosti mlađi od 12 godina u prvih deset dana kolovoza ostvarili su 330.000 noćenja, dok su osobe u dobi od 41 do 50 godina imale 360.000 noćenja.

Taj je odnos još izraženiji u srpnju, kada su djeca mlađa od 12 godina ostvarila 911.000 noćenja, a gosti između 41 i 50 godina njih 960.000. Slijedi dobna skupina od 31 do 40 godina sa 700.000 noćenja, dok sve ostale skupine znatnije zaostaju.

Popunjenost

Šest hotela s pet zvjezdica, koji zajedno raspolažu s 1.573 kreveta, u najboljim je danima imalo 1.570 gostiju, odnosno praktički stopostotnu popunjenost.

Kampovi s dvije zvjezdice na 2.800 potencijalnih ležajeva evidentirali su 3.505 gostiju, a u izvornoj statistici njihova je popunjenost iskazana na 122 posto.

Prosječna popunjenost svih hotela u Zadarskoj županiji, koji raspolažu s približno 12.000 kreveta, u tim je danima iznosila 90 posto. Kampovi s ukupno 34.000 potencijalnih kreveta imali su 26.000 gostiju, odnosno približno 80 posto popunjenosti.

Objekti u domaćinstvu, odnosno apartmani i sobe za iznajmljivanje, u najboljim danima ostvarivali su između 50 i 60 posto popunjenosti. Više od 19.000 takvih objekata, sa 108.000 osnovnih kreveta, imalo je 61.000 prijavljenih gostiju, što predstavlja popunjenost od 56 posto. Drugim riječima, barem je toliko iznajmljivača u tim danima imalo evidentirane goste.

Domaći gosti, Slovenci, Nijemci….

Domaći gosti u srpnju su bili najbrojniji, s 90.000 dolazaka i gotovo 1,3 milijuna noćenja. Visok broj noćenja posljedica je dugotrajnijih boravaka cijelih obitelji i njihovih prijatelja u kućama i stanovima za odmor.

Na drugom su mjestu bili Slovenci, kojih je stiglo više od 75.000, a ostvarili su gotovo 800.000 noćenja. I na slovenskom tržištu velik udio imaju vlasnici nekretnina za odmor, što također utječe na znatno dulji prosječni boravak.

Nijemci, najvažniji strani gosti hrvatskog, pa tako i zadarskog turizma, u srpnju su bili treći sa 64.000 dolazaka i 550.000 noćenja. Poljaci su ostvarili 50.000 dolazaka i 350.000 noćenja, dok su Česi, koji se nakon nekoliko slabijih godina ponovno vraćaju, imali 43.000 dolazaka i također 350.000 noćenja. Time su se vratili na četvrto mjesto među stranim tržištima, odnosno peto kada se uračunaju domaći gosti.

Slijede Slovaci i Mađari, dok su najveće negativno iznenađenje, uz izostanak dijela njemačkih gostiju, Austrijanci. Tržište koje je ranijih godina redovito zauzimalo treće ili četvrto mjesto među stranim gostima sada je tek sedmo. Slijede Bosna i Hercegovina te Nizozemska, koja je prije nekoliko godina ušla među deset najvažnijih tržišta.

Među deset vodećih tržišta u srpnju su se posebno istaknuli domaći gosti, kojih je stiglo pet posto više, uz gotovo tri posto više ostvarenih noćenja. Još snažniji rast imali su Česi, s 11 posto više dolazaka i 6,5 posto više noćenja. Mađari su ostvarili sedam posto više dolazaka i 4,5 posto više noćenja.

Njemačko tržište u srpnju je ostalo na razini prošle godine, i prema dolascima i prema noćenjima, dok je najveći pad, od deset posto, zabilježen kod Nizozemaca.

U prvih sedam mjeseci

Na razini prvih sedam mjeseci Nijemci su prema broju dolazaka ipak najbrojniji nakon domaćih gostiju, a tek potom slijede Slovenci. Prema broju noćenja Slovenci su, zahvaljujući velikom udjelu nekomercijalnog smještaja i duljim boravcima u vlastitim kućama i stanovima, ostali drugi.

Ostatak poretka uglavnom je jednak srpanjskom, osim desetog mjesta, na kojem su u sedmomjesečnom razdoblju Britanci umjesto Nizozemaca. Značajniji rast ostvarili su domaći gosti, Mađari, Česi i gosti iz Bosne i Hercegovine, dok su ostala važnija tržišta uglavnom bilježila blaže padove. Nijemci, na čiji se manjak najčešće upozorava, broj noćenja smanjili su tek jedan posto.

Među slabije zastupljenim tržištima vidljiv je značajniji pad broja Francuza i gostiju iz skandinavskih zemalja, kao i turista s Dalekog istoka, čiji se nedostatak primjećuje i u drugim dijelovima Europe.