Domaći turisti rezultate prebacili "preko crte" te osigurali nastavak rasta u Zadarskoj županiji

Na području Turističke zajednice Zadarske županije u srpnju je zabilježeno 576.005 turističkih dolazaka i 4.870.547 noćenja, čime je Zadarska županija ponovno zauzela četvrto mjesto među hrvatskim turističkim regijama.

Ukupan srpanjski rezultat bio je 0,82 posto bolji nego u istom mjesecu prošle godine. Rast je ponajprije ostvaren zahvaljujući domaćim gostima, čiji je promet povećan za tri posto, dok su strani gosti ostali približno na lanjskoj razini.

Srpanjski saldo

Gotovo 4,9 milijuna noćenja ostvarenih u samo jednom mjesecu potvrđuje koliko je Zadarska županija snažno oslonjena na vrhunac ljetne sezone. Na ovu se županiju odnosilo čak 16,5 posto svih noćenja evidentiranih tijekom srpnja, čime je dodatno povećan njezin tradicionalno visok udio u glavnom dijelu turističke godine.

Od početka godine do kraja srpnja na području Zadarske županije evidentiran je 1.250.961 turistički dolazak i 8.259.134 noćenja. Ukupan broj noćenja bio je približno 0,74 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Iza naizgled skromnog povećanja krije se značajna razlika između domaćeg i stranog tržišta. Broj noćenja domaćih gostiju porastao je za više od četiri posto, dok je kod stranih turista zabilježen blagi pad od 0,39 posto. Upravo su domaći turisti rezultat Zadarske županije ponovno prebacili »preko crte« i osigurali nastavak rasta.

To ne iznenađuje jer je Zadarska županija već godinama jedno od najvažnijih odredišta domaćih gostiju. Posebno se izdvajaju Vir, Biograd na Moru, Pag i Pakoštane. Vir je ponovno bio najposjećenije odredište domaćih turista, Biograd je zauzeo peto, Pag osmo, a Pakoštane deseto mjesto prema broju noćenja domaćih gostiju tijekom srpnja.

Županija je izrazito snažna i u nekomercijalnom smještaju, koji obuhvaća boravke u vlastitim kućama i stanovima za odmor te kod rodbine i prijatelja. Među vodećim odredištima u tom segmentu nalaze se Vir, Kolan, Privlaka i Pag.

Vir iza Rovinja

Takva struktura prometa jasno pokazuje posebnost zadarskog turizma. Uz snažan komercijalni smještaj, hotele, kampove, apartmane i kuće za odmor, velik dio ukupnog rezultata i dalje čine vlasnici nekretnina, vikendaši i njihovi gosti.

Najveći pojedinačni doprinos srpanjskom rezultatu ponovno je dao Vir, na kojem je u samo jednom mjesecu ostvareno čak 925.696 noćenja. Time se Vir našao na drugom mjestu među svim turističkim odredištima u zemlji, odmah iza Rovinja.

Od ukupnog broja noćenja na Viru domaći su gosti ostvarili približno 445 tisuća, odnosno nešto manje od polovice. Taj podatak pokazuje da virski turizam, unatoč njegovoj tradicionalnoj povezanosti s domaćim vikendašima, ima iznimno snažnu i međunarodnu komponentu.

U nekomercijalnom smještaju na Viru je tijekom srpnja evidentirano oko 650 tisuća noćenja, dok je približno 275 tisuća ostvareno u komercijalnom smještaju. Iako nekomercijalni segment i dalje čini najveći dio ukupnog prometa, gotovo 300 tisuća komercijalnih noćenja u jednom mjesecu pokazuje da je Vir istodobno i jedno od najjačih tržišta privatnog turističkog smještaja.

Vir je u prvih sedam mjeseci dosegnuo približno 1,4 milijuna noćenja, čime je zauzeo osmo mjesto među turističkim odredištima. Odmah iza njega nalazi se Zadar s približno 1,37 milijuna noćenja.

Za razliku od Vira, u čijoj strukturi prometa domaći i nekomercijalni gosti imaju vrlo velik udio, turistički rezultat Zadra znatno se više oslanja na strano tržište.

Dvije strane turizma

Od približno 1,37 milijuna noćenja ostvarenih u Zadru tijekom prvih sedam mjeseci, oko 1,2 milijuna ostvarili su strani turisti, dok se na domaće goste odnosilo približno 200 tisuća noćenja. Zadar se tako našao među deset najposjećenijih odredišta stranih turista.

Grad je istodobno zauzeo treće mjesto prema prometu ostvarenom u apartmanima, sobama i kućama za odmor. Taj podatak još jednom potvrđuje snažnu ulogu privatnog smještaja u zadarskom turizmu, ali i činjenicu da rast broja smještajnih jedinica sve više utječe na raspodjelu gostiju i poslovne rezultate pojedinih iznajmljivača.

Ublažili lipanjski pad

Službeni podaci o komercijalnom smještaju za lipanj pokazuju da je na području Zadarske županije ostvareno približno 1,42 milijuna noćenja.

Domaći turisti ostvarili su oko 182 tisuće komercijalnih noćenja, što predstavlja rast od 13,5 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Istodobno je broj noćenja stranih gostiju pao za gotovo osam posto, pa je ukupan rezultat komercijalnog smještaja bio 5,7 posto slabiji nego godinu ranije.

Slabiji rezultat komercijalnog smještaja djelomično je ublažen prometom u nekomercijalnom segmentu, u kojem je Zadarska županija tradicionalno vrlo snažna. I tijekom slabijeg lipnja domaći gosti i vlasnici kuća i stanova za odmor odigrali su važnu ulogu u očuvanju ukupnog turističkog rezultata.

Zadar se u samom srpnju nije našao među deset vodećih odredišta prema ukupnom broju noćenja, ali mu je promet ostvaren u predsezoni omogućio da u ukupnom poretku za prvih sedam mjeseci zadrži deveto mjesto.

Upravo se na primjeru Zadra i Vira najbolje vide dvije različite strane turizma Zadarske županije. Vir rezultat u velikoj mjeri gradi na domaćim gostima i nekomercijalnom smještaju, dok je Zadar snažnije usmjeren prema stranim turistima, gradskim sadržajima, zračnom prometu i komercijalnom smještaju.

S više od 8,25 milijuna noćenja ostvarenih do kraja srpnja, Zadarska županija ima realnu mogućnost premašiti lanjskih 15,5 milijuna noćenja.

Manje stranaca

Sam srpanj donio je gotovo pet milijuna noćenja, a približan rezultat očekuje se i tijekom najprometnijeg kolovoza. Pridoda li se tome tradicionalno dobar rujan te dio prometa koji se ostvaruje tijekom listopada, ovogodišnji bi ukupan rezultat mogao biti bolji od lanjskog.

Ipak, srpanjski rast ne znači da su nestali svi izazovi. Blagi pad stranih gostiju u prvih sedam mjeseci upozorava na potrebu očuvanja cjenovne konkurentnosti, dok rast smještajnih kapaciteta znači da se podjednak ili tek nešto veći broj turista raspoređuje na sve veći broj kreveta.

Zbog toga rast ukupnog turističkog prometa ne mora nužno značiti i bolju popunjenost svakog pojedinog apartmana, hotela, kampa, restorana ili ugostiteljskog objekta.

Navedeni rezultati temelje se na podacima sustava eVisitor, uvećanima za podatke sustava eCrew, kojim se evidentira promet u nautičkom čarteru. Obuhvaćeni su komercijalni i nekomercijalni turistički boravci.

Zašto rast prometa ne osjećaju svi?

Pozitivne brojke dolazaka i noćenja ne znače nužno da su svi turistički i ugostiteljski objekti poslovali bolje nego prošle godine. Dok zbirni pokazatelji govore o stabilnoj ili nešto uspješnijoj sezoni, dio zadarskih ugostitelja i iznajmljivača upozorava na slabiju potrošnju i manju popunjenost.

Te dvije slike ne moraju biti međusobno proturječne. Jedno od mogućih objašnjenja jest kontinuirano povećavanje broja ugostiteljskih i smještajnih objekata. Ako se ukupan turistički promet dijeli na sve veći broj tržišnih sudionika, rast ukupne potrošnje ne mora donijeti i rast prihoda svakom pojedinom objektu.

Za preciznu ocjenu sezone zato nije dovoljno pratiti samo ukupan broj noćenja i vrijednost izdanih računa. Potrebno je analizirati i rast ponude, broj aktivnih objekata, popunjenost smještajnih kapaciteta te stvarni prihod po krevetu ili ugostiteljskom objektu.