Jelena i srna na Dugom otoku more sinje, sve pobrstiše: 'Ničeg se ne boje'

U nasade i okućnice na cijelom Dugom otoku sve češće dolaze jeleni i srne prelazeći izvan granica lovišta u potrazi za hranom. I dok je ova pojava još uočljivija zimi, u ovom razdoblju godine na to ih je potaknula suša. Mještani trpe štetu u nasadima tikvica, rajčice, paprike i krastavaca, a ranjivi su i mladi maslinici, vinogradi i voćnjaci, budući da srne mogu brstiti mlade listove, vršne izbojke i koru.

Doneseni na otok

– Srne i jeleni ponajviše rade štetu u poljima. Mislim da ne dolaze zbog hrane nego ponajprije zbog suše. Glavni problem je što se jako malo poljoprivrednih površina obrađuje, pa onda oni koji ih obrađuju ‘nadrljaju’ od tih divljih životinja. Probiju ogradu i uđu im u nasade, kaže Šanto Basioli, predsjednik Mjesnog odbora Sali koji upozorava kako jeleni nisu autohtone dugotočne životinje nego uvezene, pa se zato ovako ponašaju.

– Dolaze na područje cijelog otoka, kreću se posvuda. Imamo i problem s veprovima i čagljevima, dakle, radi se o više vrsta divljih životinja koje su u nas donesene, iako neki pričaju da su preplivali do Dugog otoka, a drugi da su ih iskrcali, ističe Basioli.

Rastući problem s ovim divljim životinjama potvrdio je i načelnik Općine Sali Zoran Morović koje je rekao kako svjedoče »invaziji jelena i drugih divljih životinja. Jelena i srna se nakotilo more sinje, ima ih po otoku strašno puno, kao i veprova i drugih divljih životinja. To je katastrofa«.

– U ovom dobu godine dok je noć kraća se manje zavlače po naseljima nego zimi. Znam ovo i po primjeru naše obiteljske kuće s okućnicom koja je zadnja kuća u Žmanu. Svake noći ih čujem na udaljenosti od desetak metara od kuće. Kad se razdani ujutro nerijetko nađemo njihov izmet, kao i kuda su prošli i gdje su pasli. Onima koji su svoje posjede ogradili samo suhozidom jeleni i srne ih preskoče bez problema i onda haraju vrtovima. Ako se baviš poljoprivredom ključni preduvjet za zaštitu nasada je da ih se ogradi kvalitetnom mrežom za zaštitu od upada divljači. Dok je po otoku bilo muflona oni su se nečeg bojali, a ove životinje se ne boje ničeg. Ako ograda nije visoka dva metra i kvalitetna, bez problema je preskoče, napominje Morović.

Prijava štete

Dugogodišnji načelnik Sali otkriva nam kako je do razmnožavanja jelena po Dugom otoku došlo kada je tadašnje Lovačko društvo Rog iz Žmana prije 20-ak godina dovelo 17, 18 jedinki jelena i srne u otočno lovište. Uime Općine je tada slao dopise Ministarstvu poljoprivrede tražeći da se to ne dopusti.

– Prema Zakonu o lovu ne smije se alohtona divljač dovesti u lovište nego samo u uzgajalište. I onda se dogodilo da su jeleni i srne provalili ogradu uzgajališta i pobjegli u prirodu. To su priče za malu djecu i zaobilaženje zakona. Općina je tada apelirala na Ministarstvo da se ne dopusti dovođenje jelena u ovdašnje uzgajalište, pa su nas zavlačili s lovnim inspektorima. Mi prijavimo štetu od jelena u Žmanu, a oni izađu u lovište u Sali i zaključe da nema štete. Kad su sljedeći put ipak zaključili da ima štete naredili su Parku prirode Telašćica da odstrijeli određeni broj jedinki jelena, u čemu, pak, nisu uspjeli. Iza toga ih se enormno nakotilo, naglašava Morović dodajući kako je glavni problem odredba Zakona o lovu prema kojoj je preduvjet da poljoprivrednik dobije odštetu da mu nasad bude ograđen. Da te odredbe nema lovci bi pazili što uvoze i ne bi se rugali s nama svima, zaključuje načelnik.

Neophodna ograda

Do širenja populacije jelena i srna izvan staništa dolazi kad potroše prirodnu hranu u šumi i na livadama, pa krenu tražiti kvalitetniju hranu na poljoprivrednim površinama, dolaze u voćnjake, vrtove i naselja, posebno zimi ili tijekom suše. Srne i jeleni mogu brstiti povrće, mlade izbojke i pupoljke. Odgrizaju vrhove voćaka, gule koru, lome mlade sadnice, ruše povrtne i ratarske kulture.

Najdjelotvornija zaštita nasada ili vrta obično je dovoljno visoka i pravilno postavljena ograda, budući da mirisi, buka i slična sredstva najčešće djeluju kratkotrajno. Posebno treba zaštititi mlade voćke mrežom ili pojedinačnim štitnicima.

Ako su srne i jeleni u nasadu ili vrtu nanijeli štetu može se pisano obavijestiti lovoovlaštenika, obratiti se Gradu ili Općini, odnosno nadležnoj županijskoj službi, a kod veće štete može se zatražiti službeni zapisnik i procjena štete.