Na skoro svim plažama Zadarske županije more je izvrsne kakvoće, samo na dvije nije

Bezbrižno uživanje u suncu i moru tijekom sezone kupanja ne ovisi samo o lijepim i sigurnim plažama, udobnim ležaljkama i lijepim kupaćim kostimima, već i o jednom aspektu koji mnogi uzimaju zdravo za gotovo, a to je čistoća mora, o kojoj tijekom ljetnih mjeseci kontinuirano brinu stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo Zadar.

Kompleksna analiza

Uzimajući uzorke na skoro dvjesto lokacija diljem Zadarske županije, analizirajući ih na prisutnost onečišćenja, virusa i bakterija, Zavod za javno zdravstvo pravovoremeno obavještava javnost o kakoći mora, njegovoj zdravstvenoj ispravnosti za kupanje. Kako nam je kazala Danijela Peroš-Pucar iz Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša Zavoda za javno zdravstvo Zadar, ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama je kompleksno te obuhvaća bilježenje i analizu fizikalnih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode, meteoroloških prilika i hidrografskih osobina mora.

– Mikrobiološki pokazatelji, tj. crijevni enterokoki i Escherichia coli smatraju se najznačajnijim indikatorima onečišćenja mora. Radi pravovremenog informiranja javnosti o rezultatima kakvoće voda za kupanje, tzv. pojedinačnu ocjenu, objavljujemo neposredno nakon svakog ispitivanja, na temelju rezultata ispitivanja broja mikrobioloških pokazatelja u uzorcima mora. Na području Zadarske županije kakvoća mora se ispituje na 192 plaže, istaknula je Peroš-Pucar.

Ispitivanje kakvoće mora na plažama provodi se 10 puta tijekom sezone kupanja. Trenutačno je u tijeku šesto ispitivanje.

Rezultati

– Tijekom pet dosad odrađenih ispitivanja kakvoća mora, na plažama Zadarske županije je na 190 (99,0%) točaka more bilo izvrsne kakvoće. Samo je na dvjema plažama, Prodorici i Kraljičinoj plaži na području grada Nina, more bilo dobre kakvoće. Onečišćenje na plažama Zadarske županije tijekom dosadašnjeg ispitivanja nije zabilježeno. Također, ne postoji plaža koja ima kontinuirano »loše« rezultate. Dobri i zadovoljavajući rezultati javljaju se povremeno tijekom ispitivanja, a najčešći uzrok takvih rezultata ali i onečišćenja mora može biti dotok otpadne vode s kopna uslijed neispravnosti sustava otpadnih voda, postojanja crnih jama u obiteljskim domaćinstvima, ili neodgovorno ispuštanje otpadnih voda iz tankova brodova, pojasnila je Peroš-Pucar.

A da svi i dalje možemo bezbrižno uživati u morskim radostima potvrđuje i informacija da Zavod za javno zdravstvo nije dobio informaciju o značajnom broju pojavnosti impetiga u Zadarskoj županiji.

Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja Sredozemlja i zemalja potpisnica Barcelonske konvencije koja provodi sustavno i kontinuirano praćenje kakvoće mora za kupanje. U pojedinim županijama ispitivanje se prati od 1986. godine, a sustavno i kontinuirano ispitivanje u okviru nacionalnog Programa praćenja duž cijele jadranske obale provodi se od 1989. godine.