Suša nije pogodila samo rijeke nego je i snizila razine podzemnih voda

Ovogodišnja hidrološka suša, kažu stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), najbolje se odražava kroz suhe dijelove riječnih korita i vidljive davno potopljene brodove, poput onoga kod Opatovca na Dunavu. Upozoravaju međutim da su njezini razmjeri mnogo širi, jer hidrološka suša nije ograničena samo na pojedine rijeke, nego se odražava i u snižavanju razina podzemnih voda.

Dunav u Batini je tijekom dvije trećine vremena dosadašnjeg dijela 2026. bio ispod praga hidrološke suše, dok se razine podzemne vode u dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske nastavljaju snižavati i približavaju dosadašnjim minimumima.

Velike štete

Na hidrološkoj postaji Batina Dunav je 3. kolovoza 2026. dosegnuo -142 centimetra, što je novi najniži zabilježeni vodostaj. Jučer u podne vodostaj Dunava je iznosio -141 centimetar i varira do -143 centimetra. Na dan 5. kolovoza izmjereno je i minus 147 centimetara. Na Dravi u Osijeku također je izmjeren novi najniži vodostaj koji iznosi -192 centimetra što je za 20 centimetara niži od prethodnog iz 2022. godine. Razmjeri šteta koje čine tako niski vodostaji su višestruki, i mogu otežati plovidbu, navodnjavanje i proizvodnju hrane, vodoopskrbu te industrijsku i energetsku proizvodnju, a mijenjaju i uvjete u riječnim ekosustavima.

U dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, gdje DHMZ ima pijezometre, razine podzemne vode nastavljaju opadati i približavaju se dosadašnjim minimumima. Podzemne vode u aluvijalnim vodonosnicima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, osobito uz Savu i sjeverno od nje, mijenjaju se sporije od riječnih vodostaja. Njihove razine ovise o oborini, dotoku iz rijeka i podzemnom dotoku iz okolnih područja. Zbog dugotrajnog manjka oborine u Hrvatskoj i susjednim zemljama te malih riječnih protoka, razine podzemne vode kontinuirano se snižavaju. Na pojedinim područjima približavaju se najnižim dosad zabilježenim vrijednostima. Budući da podzemne vode reagiraju sporije od rijeka, i njihov je oporavak sporiji.

Dunav je na velikom dijelu europskog toka na iznimno niskim razinama. Na hidrološkoj postaji Batina vodostaj je 15. srpnja 2026. pao ispod dotadašnjeg apsolutnog minimuma iz 2022., kada je izmjereno -84 centimetra. Novi najniži vodostaji bilježe se i dalje nizvodno, primjerice u Dalju, Vukovaru i Iloku.

Dunav i Drava povezuju alpsko područje s Crnim morem i obje rijeke imaju alpski snježno-kišni režim, što znači da znatan dio vode dobivaju od kiše, otapanja snijega te dotoka iz alpskih pritoka. Zato njihov protok u Hrvatskoj snažno ovisi o oborinama i o količini snijega koji se tijekom zime nakupi u Alpama. Međutim, Alpe su i drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene zalihe snijega.

Rizici od nestašica

Njemačka, švicarska i austrijska meteorološka služba objavile su zajedničku analizu zimskog polugodišta u kojoj stoji da je to razdoblje bilo toplije od prosjeka za 1,1 stupanj Celzijev u odnosu na razdoblje 1991. – 2020. Oborine je bilo izrazito malo, u sjevernim Alpama bilo je to drugo najsuše zimsko polugodište od 1991., a u južnim Alpama najsuše otkada postoje mjerenja. Visine snijega su među pet najnižih od 1991.

Iz DHMZ-a objašnjavaju da je alpski snijeg važna sezonska zaliha vode jer njegovim postupnim otapanjem u proljeće i početkom ljeta napajaju se Drava i brojni protoci Dunava, a time posredno i sam Dunav. Kada je snijega malo, u rijeke dotječe manje vode upravo u razdoblju kada visoke temperature povećavaju isparavanje. Manjak snijega nije jedini uzrok rekordno niskih vodostaja. Njima su pridonijeli i dugotrajan manjak oborine te visoke temperature na širem području slivova Dunava i Drave.

Stanje u Hrvatskoj nije izdvojeno. Vodostaji Dunava i Drave odražavaju meteorološke i hidrološke prilike na cijelim slivovima, koji se protežu daleko izvan hrvatskih granica. Sliv Save zauzima 43 posto teritorija Hrvatske te uz dotok iz Slovenije i Bosne i Hercegovine znatno ovisi i o lokalnim prilikama.

Nizozemska, zemlja koja se češće suočava s viškom nego s manjkom vode, 16. srpnja 2026. proglasila je drugu razinu upozorenja za stvarnu nestašicu vode. Krajem srpnja polovinu Engleske zahvatila je suša. Niski riječni protoci već su utjecali na poljoprivredu i okoliš, a milijuni stanovnika obuhvaćeni su ograničenjima uporabe vode. Istodobno je u dijelovima južne Švedske izdano upozorenje na rizik od nestašice vode zbog neuobičajeno niskih razina podzemnih voda i malih protoka u pojedinim rijekama.

Prognoza DHMZ-a za nastavak ljetnog razdoblja kaže da bez obilnije i dugotrajnije oborine na širem području riječnih slivova Hrvatske očekuje se daljnje postupno snižavanje vodostaja i razina podzemne vode. Lokalni i kratkotrajni pljuskovi mogu privremeno ublažiti stanje na manjem području, ali za značajniji oporavak potrebna je obilnija oborina koja zahvaća veći dio sliva i traje dovoljno dugo da se popune površinske i podzemne zalihe vode.