Turista je manje, ali...

Stiglo je vrijeme da se naviknemo rast turističkog prometa brojati u najmanjim postocima. Kontinuirani rast turističke ponude u smještajnom segmentu uvjetovao je raspršivanje turista, a s tim i realno – manje brojke dolazaka i noćenja. Potvrđuju to i recentni podaci Turističke zajednice grada Zadra za srpanj, koji pokazuju kako je u gradu ostvareno 120.268 dolazaka i 570.899 noćenja. Za usporedbu, u 2025. godini bilo je 121.755 dolazaka i 564.199 noćenja što znači da imamo 1,2 posto manje dolazaka uz 1,2 posto više noćenja.

Svaki, pa i minimalan pad turističkog prometa u zemlji koja je o turizmu ovisna kao Hrvatska, voli se uzimati kao početak turističke apokalipse i prve naznake skupoće naših proizvoda i usluga, kao i relativnog pada interesa turista za odmor uz obalu.

Dolasci i noćenja

No, da se prema turizmu, posebno u špici sezone, napokon moramo drugačije početi ponašati kazao nam je poznati zadarski poduzetnik i poznavatelj prilika u turizmu Tomislav Fain poručivši kako mu se, kao terenskom radniku, čini da je turista na ulicama zaista manje.

– No, eVisitor, kojem vjerujem, zasad demantira taj osjećaj, istaknuo je Fain.

Zadar je od početka godine ostvario čak 381.358 dolazaka i 1.362.571 noćenja, što u odnosu na 382.137 dolazaka i 1.328.704 noćenja u 2025. godini znači pad dolazaka od 0,2 posto i rast noćenja od 2,5 posto.

– Smatram kako nemamo razloga biti zabrinuti ili razočarani, no važno je znati da smo došli do točke u kojoj ponuda premašuje potražnju. Vidljivo se mijenja način na koji turisti promatraju destinacije te kako gledaju na samu potrebu za putovanjem, a najavljene krize u našim važnim emitivnim tržištima samo znače da ćemo u budućnosti morati biti još pažljiviji, jer izgledno je da će se putovati, ali pažljivije, uz manje budžete, poručuio je Fain.

Zadar i dalje, prema podacima Turističke zajednice najviše posjećuju gosti iz Hrvatske, Njemačke, Poljske, Mađarske, odakle se bilježi najveći rast dolazaka, dok su na drugom kraju spektra putnici iz azijskih zemalja. Kontra svih napora i obećanja, u jadranske destinacije najveći broj turista i dalje dolazi tijekom dva ljetna mjeseca, dok zaleđe ostaje nedovoljno promovirano i prepoznato na nacionalnoj razini. Kontinentalne destinacije, koje tek sada stupaju na pravo turističko tržište i dalje imaju puno manje posjetitelja od primorskih destinacija u puno su povoljnijem položaju po pitanju održivih poslovnih praksi, cjelogodišnjeg turizma te realnog poslovanja koje se ne oslanja na podizanje cijena u špici sezone da bi se više zaradilo.

Prezasićeno tržište

– Vidljiv je i pad potrošnje za kojih desetak posto, što će, uz rast cijena u turizmu na našem tržištu vjerojatno generirati gubitak od oko 20 posto, što je primjetno. Ponuda nam nadilazi potražnju te ulazimo u poziciju u kojoj se prije nikad nismo našli. Turizam je i dalje izuzetno atraktivna grana za investitore, koji u našem tekućem turističkom prometu i dalje vide dovoljno sigurnosti, no, dosegli smo vrhunac. Naravno da svatko tko se želi u poduzetničkim vodama okušati baš u turističkoj branši za to treba i dobiti priliku, ali ne na način da se bezglavo i bez dobrih ideja ulazi na tržište koje je ionako već prezasićeno, naglasio je Fain te dodao kako izostanak općeg nezadovoljstva turističkim rezultatima ne znači da se ne treba obraćati pozornost na globalne gospodarske promjene, koje utječu na percepciju sigurnosti destinacija te nadolazeće gospodarske krize, koje će utjecati na budžete putnika.

Pitanje je jesmo li voljni odreći se dijela zarade danas, da bismo sutra mogli nastaviti raditi. U priobalnim gradovima i turističkim destinacijama nikada više nećemo imati manje gostiju te smo nepovratno izgubili utrku da budemo održivi. No, s druge strane, u nju se možda nikada nismo niti htjeli uključiti.

– Zarada će, sigurno je, biti manja. Konkurenata je sve više, a broj putnika je isti. Svatko tko tek ulazi na tržište zato treba dobar poslovni plan te inovativnu poduzetnički ideju kojom bi se nametnuo na tržištu. Biti prosječan više ne znači da se možemo izvući s pozitivnom nulom, zaključio je Fain.