Dabro ponovo diktira Penavi saborske inicijative. Šef DP-a zasad preko svega prelazi šutke

Kninska proslava obljetnice Oluje već godinama je rutinskog karaktera, pa iz te perspektive ne iznenađuje toliko da saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro sada predlaže određene inovacije u središnjem događaju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

Usto, u posljednje vrijeme politički prilično agilan Dabro zalaže se za izgradnju Hrvatskog slavoluka pobjede na jednom od ulaza u Zagreb. Već u svom priopćenju u utorak on je istaknuo da su ti prijedlozi »osobni znak zahvalnosti hrvatskim povijesnim junacima«.

Autonomna inicijativa

Nije, dakle, riječ o inicijativi Domovinskog pokreta, nego o još jednom Dabrinom autonomnom djelovanju, kao što je bilo i u slučaju deklaracije odnosno rezolucije o političkom statusu Hrvata u BiH.

Dabro je u utorak pozvao sve na raspravu o njegovim idejama, »kako bih prema tim odjecima sa svojim timom stručnih suradnika dodatno razradio i dopunio ove programske stavove, u funkciji jačanja što cjelovitijih politika i društvenih normi, kojima iskazujemo svijest o sebi samima, našemu identitetu i povijesti«.

A, gdje je u svemu tome DP? Zanimalo nas je je li Dabro unaprijed odlučio da, barem u početnoj fazi, neće uključivati svoju stranku ili, pak, nije u njoj naišao na razumijevanje za, recimo, stajalište da bi strane veleposlanike u Hrvatskoj trebalo obvezati da nazoče proslavi u Kninu, a ne da se kao dosad »rijetki među njima odazivaju po vlastitoj prosudbi«.

– Ovu sam inicijativu pokrenuo samostalno jer smatram da kao saborski zastupnik imam pravo iznositi svoje političke ideje i prijedloge, osobito kada je riječ o temama od nacionalnog značaja poput dostojanstvenog obilježavanja Oluje.

Nakon završetka ljetne stanke u radu Hrvatskog sabora, ovaj ću prijedlog predstaviti i unutar Domovinskog pokreta te očekujem kvalitetnu raspravu o njemu. Političari ne bi trebali šutjeti i čekati da netko drugi nešto pokrene nego odgovorno predlagati rješenja za koja vjeruju da su u interesu hrvatskih građana.

To što je inicijativa moja osobna ne znači da nije otvorena za potporu Domovinskog pokreta ili bilo koga drugoga. Naprotiv, cilj mi je da se o njoj razgovara i da, ako se ocijeni dobrom, postane zajednička inicijativa, rekao nam je Dabro.

Otkad je on krenuo nekim svojim političkom putem, Ivan Penava i ostali vodeći ljudi DP-a to promatraju bez javne reakcije.

Penava je prešutio i, primjerice, Dabrine izjave prije tri tjedna našem listu, u kojima ga je izravno optužio za ozbiljne manipulacije tijekom procesa izrade teksta Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, nedavno izglasane u Saboru.

Nisu znali

Ni o njegovim prijedlozima koji se tiču obilježavanja Oluje i gradnje Hrvatskog slavoluka pobjede, nitko iz DP-a nije se još spreman očitovati.

U Domovinskom pokretu naglašavaju tek da će se u stranačkom vodstvu razgovarati o njima ako im ih Dabro zaista predstavi u rujnu, čime ujedno potvrđuju da uopće nisu znali što on to novo priprema.

Saznali su to iz priopćenja kada i svi u Hrvatskoj. Dabro može sam kao zastupnik predložiti svaku zakonsku izmjenu.

Tako i da u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 8. kolovoz, u spomen na dan kada se 1995. predao Kordunski korpus Krajine, postane spomendan HVO-a i time se »na najvišoj nacionalnoj i državnoj razini obilježi jedinstvo oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini«.

No, jedino ako bi Dabro uspio uvjeriti Penavu da pokuša nametnuti premijeru Andreju Plenkoviću i HDZ-u takvo zakonsko rješenje, ono bi imalo izgleda proći u Hrvatskom saboru.

Ponavlja se, znači, situacija s rezolucijom o BiH. Dabro objavi svoj prijedlog i potom očekuje od predsjednika Domovinskog pokreta da ga slijedi i izbori se za to u razgovorima s Plenkovićem. Za Penavu je ovo politički baš nezahvalna pozicija.

Najesen opet o zakonskoj zaštiti Domovinskog rata

Jesen bi, osim formaliziranja Dabrinih inicijativa, mogla donijeti i obnovu prijedloga vezanog za Domovinski rat koji je u Saboru promoviran krajem prošle godine, a onda je negdje zapeo.

Riječ je o ideji da se zakonom uvedu sankcije za omalovažavanje Domovinskog rata. Sredinom studenoga je, na poticaj Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, saborski Odbor za ratne veterane organizirao okrugli stol o mogućnosti da zaštita Domovinskog rata ne ostane samo na neobvezujućoj deklaraciji iz 2000. nego da se predvide i zakonske kazne za prekršitelje.

O tome su pozitivno govorili i HDZ-ovi zastupnici Josip Đakić i Ante Deur, kao i predsjednik Kluba DP-a Ivica Kukavica. »Nedostaje zakonski okvir za zaštitu vrijednosti Republike Hrvatske, u čijim je temeljima Domovinski rat«, ocijenio je tada Kukavica.

U DP-u kažu da će najesen tražiti od svojih koalicijskih partnera odgovor što je s realizacijom inicijative koju su, makar u startu, podržali i HDZ-ovci.