Digitalni nomadi otkrili zašto vole i sve češće biraju Hrvatsku: 'Ovdje postoji bezbroj aktivnosti i mjesta za otkrivanje'

Sezonalnost je neugodna boljka hrvatskog turizma koja se može ublažiti jačanjem Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu, odnosno boljim povezivanjem aktivnog turizma i digitalnih nomada. Pokazalo je to istraživanje Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu koje je provela doc. dr. Maja Vizjak. Upravo je digitalno nomadstvo tema kojom se bavila u sklopu projekta “Od stvarnih do virtualnih migracija”, financiranog sredstvima Europske unije iz instrumenta NextGenerationEU. U okviru dionice “Cijeli svijet kao globalni ured” provela je istraživanje među članovima ronilačkih, jedriličarskih i biciklističkih klubova te centara o potencijalu rada na daljinu u kombinaciji s aktivnim bavljenjem sportskim selektivnim vrstama turizma u Hrvatskoj.

– Mnogi od nas vole produžene vikende koristi na način da otputuju uzeći laptop s ciljem rada na daljinu i kako bi bili dostupni te agilno odgovarali na mailove, telefonske pozive i izvršavali druge radne zadatke. Posredstvom digitalnih tehnologija, kreiranjem fleksibilnih organizacije i modela rada na daljinu omogućeno je raditi neovisno o lokaciji. Mnogi od nas već žive i rade neki oblik digitalnog nomadstva te uspješno spajaju posao i putovanja sve s ciljem postizanja željenog balansa privatnog i poslovnog života, kaže Vizjak.

VELIKI POTENCIJAL

Njeno je istraživanje pokazalo da jedrenje, cikloturizam i ronjenje kao selektivni oblici turizma imaju značajan potencijal za privlačenje digitalnih nomada i razvoj cjelogodišnjeg turizma.

– Istraživanje je provedeno je tijekom prošlog ljeta s ciljem analize percepcija i stavova dionika iz područja ronjenja, jedrenja i cikloturizma o mogućnostima povezivanja njihovih sportskih aktivnosti s digitalno nomadskim mogućnostima rada na daljinu. U istraživanju je sudjelovalo 70 ronilaca, 43 biciklista i 41 jedriličar. Digitalni nomadi predstavljaju skupinu stručnjaka koji zahvaljujući digitalnim tehnologijama rade na daljinu te pritom putuju i borave u različitim destinacijama. Prema međunarodnim istraživanjima, među digitalnim nomadima posebno su popularne aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, biciklizma i ronjenja, što Hrvatskoj otvara dodatne mogućnosti razvoja specijaliziranih turističkih proizvoda, objašnjava Vizjak.

Sara Dayson

Analiza strukture korisnika prema procjeni ispitanika pokazuje da su strani gosti dominantni korisnici cikloturizma i jedrenja u Hrvatskoj. Cikloturizam, dodaje, ima najizraženije međunarodni profil korisnika, odnosno njih 94 posto, kao i jedrenje koje je orijentirano na strana tržišta i u Hrvatskoj ga čini 92 posto stranaca. Međutim, ronjenje ima najveći udio domaćih korisnika, njih 40 posto, odnosno najuravnoteženija je struktura potražnje.

– Rezultati pokazuju da sve tri skupine ispitanika prepoznaju velik potencijal svojih sportskih aktivnosti za razvoj hrvatskog turizma. Najveći stupanj slaganja zabilježen je među jedriličarima i biciklistima, koji gotovo jednoglasno smatraju da jedrenje i cikloturizam predstavljaju važne turističke resurse Hrvatske. Kada je riječ o povezanosti s digitalnim nomadstvom, najpozitivnije stavove iskazali su jedriličari. Oni smatraju da su digitalni nomadi značajni korisnici usluga jedrenja te da je jedrenje jedan od važnih razloga dolaska ove skupine gostiju u Hrvatsku. Biciklisti također prepoznaju digitalne nomade kao važnu ciljnu skupinu i smatraju da cikloturizam može imati značajnu ulogu u privlačenju gostiju koji rade na daljinu. Ispitanici iz ronilačkog sektora iskazali su umjerenije stavove. Iako prepoznaju velik razvojni potencijal ronjenja, manje su skloni povezivati samo ronjenje s motivima dolaska digitalnih nomada u Hrvatsku. Većina smatra da bi potencijal ronjenja trebalo snažnije koristiti u promociji digitalnog nomadstva, navodi Vizjak.

SMANJENJE SEZONALNOSTI

Međutim, zanimljivo je da ispitanici iz sva tri sektora smatraju kako postojeći potencijal njihovih aktivnosti nije dovoljno iskorišten u turističkoj promociji. Posebno se ističe potreba za snažnijim marketinškim povezivanjem specijaliziranih turističkih proizvoda s konceptom rada na daljinu i digitalnog nomadstva. Autorica istraživanja naglašava da digitalni nomadi predstavljaju tržišni segment visoke dodane vrijednosti koji značajno pridonosi smanjenju sezonalnosti turističke potražnje, osobito u destinacijama koje raspolažu razvijenom infrastrukturom za rad na daljinu i aktivni odmor. Rezultati istraživanja ukazuju da bi sustavnije povezivanje jedrenja, ronjenja i cikloturizma s ponudom za digitalne nomade moglo doprinijeti produljenju turističke sezone, diversifikaciji turističke ponude te jačanju međunarodne konkurentnosti i vidljivosti Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu.

Činjenicu da su jedrenje, cikloturizam i ronjenje aktivnosti s predznakom privlačnosti strancima koji rade na daljinu potvrđuju i oni koji te aktivnosti vode jer kako navodi skiper Opa Sailinga Ozren Blažina, često u charteru vidi ljude koji rade online.

Ozren Blažina

– I to razne poslove, trguju dionicama, pišu tekstove, blogove, rješavaju tekuće situacije na poslovima koje imaju u drugim državama. Puno ljudi se vraća tako da sam s nekima bio na krstarenju i po pet, šest puta, s nekima i više i to mnogo govori koliko im se sviđa jedrenje u Hrvatskoj te puno puta vidim da objavljuju fotografije na Facebooku ili ih dijele s prijateljima. Zanimljivo je da su mi više puta naglasili da je pokrivenost internetom čak i bolja nego u njihovim državama, a većinom se radilo o gostima iz zapadne Europe. To sigurno olakšava njihov rad i tako spajaju ugodno s korisnim, objašnjava Blažina.

RADNI ODMOR

Instruktor ronjenja iz Pinezića Anton Žužić kaže da se tim poslom bavi već više 20 godina.

– Bavim se organizacijom ronjenja i ronilačkih izleta više od 20 godina. Imam goste koji dolaze više od 15 godina i svake godine dovode nove. Kod mene se osjećaju kao kod kuće pa kombiniraju rad i odmor. Između ronjenja obavljaju poslovne pozive i rade na laptopima. Njihov radni odmor ovjekovječuju fotografijama našeg kvarnerskog podmorja koje objavljuju putem društvenih mreža i time rade reklamu kako meni tako i cijeloj našoj regiji, navodi Žužić.

Klima, more, priroda, sigurnost, dobra povezanost s EU-u i relativno brz internet – aduti su kojima Hrvatska privlači digitalne nomade, a gradovi poput Zagreba, Splita i Zadra postali su popularni remote work hubovi. Digitalni nomadi sve se češće ističu kao posebno vrijedna skupina stranih posjetitelja jer za razliku od klasičnih turista, njihov utjecaj na lokalnu ekonomiju nije kratkotrajan i sezonski, već dugoročan i stabilan. Ključna razlika leži u načinu boravka i potrošnje. Za razliku od turista koji u pravilu ostaju nekoliko dana i većinu budžeta troše na smještaj i turističke sadržaje, digitalni nomadi dolaze na dulje razdoblje te se ponašaju više kao privremeni stanovnici nego kao posjetitelji i predstavljaju specifičnu skupinu stranih radnika koja zarađuje u jednoj, a troši u drugoj državi.

SVE DOK IMAM SIGNAL NA TELEFONU MOGU RADITI BILO GDJE

Nakon što je pročitala blog dvojice Amerikanaca koji su bili na kajakaškom putovanju od Opatije do Dubrovnika, Sara Dyson odlučila je svoj rodni Dallas u saveznoj državi Teksas zamijeniti Hrvatskom.

– Ti su Amerikanci opisali Hrvatsku, u usporedbi s Italijom, kao ljepšu zemlju s ljubaznijim ljudima i boljom hranom. Pomislila sam: »Kakav je to raj za koji nisam znala?« Sljedeće godine, 2012., preselila sam se u Hrvatsku i od tada živim ovdje. Imam tvrtku s timom od deset zaposlenika i svi oni rade na daljinu i žive u različitim dijelovima Hrvatske. To nam je omogućilo da zaposlimo najbolje ljude za posao kojim se bavimo jer umjesto da tražimo najbolju osobu na jednoj lokaciji našli smo ih više na različitim lokacijama. Naš tim voli rad na daljinu jer im pruža više vremena za obitelj te mogućnost da se sele po zemlji, a da pritom zadrže posao. Nekoliko članova tima dio godine provodi na dvije ili više različitih lokacija, priča Sara.

Njeno mjesto rada i boravka trenutno je Split, a kaže da radi na daljinu još od 2006. godine te joj je to već dugo potpuno prirodan način rada.

– Volim tu slobodu jer mi ponekad jednostavno treba promjena okruženja. Nekad radim iz svog kućnog ureda, a nekad sjedim uz more ili na rivi. Ta fleksibilnost čini me produktivnijim i angažiranijom u svakodnevnim zadacima – posebno kada sam vani i dok radim istovremeno uživam u Hrvatskoj. Sve dok imam signal na telefonu, mogu raditi gotovo bilo gdje. Volim biti aktivna i boraviti na otvorenom, posebno mi je zadovoljstvo kada mogu spojiti te dvije stvari i istražiti neko novo mjesto u ovoj prekrasnoj zemlji. Ovdje postoji bezbroj aktivnosti, mjesta za otkrivanje i klubova kojima se možete pridružiti te upoznati ljude sličnih interesa. Osobno obožavam plivanje, biciklizam i planinarenje, otkriva Sara.

Komentari ispitanika

– Biciklistička infrastrutura je nedovoljno razvijena

– Cikloturizam nam već godinama razvijaju stranici jer za domaće je još uvijek strano vidjeti da netko vozi bicikl

– Rekreativno jedrenje je potpuno kompatibilno s ovom djelatnošću

– Ako se pak jedrenje koristi u promo svrhe, onda pretpostavljam da se može marketinški iskoristiti: Radite remotely iz hrvatske dok jedrite

– Jedan od važnijih ronilačkih centara u Hrvatskoj: »Vikendom smo znali imati preko 150 korisnika, a populacija je bila uglavnom 90 posto stranaca. Samim time smatram da je ronjenje jedan od bitnih faktora za razvoj turizma u Hrvatskoj. Digitalno nomadstvo time ima veću priliku da konzumira sve naše turističke ponude na duži period u kontinuitetu«

– Trebalo bi više promovirati mogućnosti ronjenja u Hrvatskoj za digitalne nomade na specijaliziranim internet servisima