Klimatske promjene ​mijenjaju vrtove i polja: Salata, špinat, cvjetača i krumpir sve teže podnose sve toplija ljeta

Iako se klimatske promjene često opisuju kroz rekordne temperature, suše, požare ili poplave, one se jednako snažno očituju i na tanjuru. Dok se posljednjih godina mnogo govori o njihovu utjecaju na vinograde, maslinike ili ratarske kulture, znanstvenici upozoravaju da su među najosjetljivijima upravo povrtlarske kulture. Sve učestaliji toplinski valovi, dugotrajne suše i sve blaže zime otežavaju uzgoj brojnih vrsta, a bez prilagodbe njihovi će prinosi postajati sve nestabilniji, uz pad kvalitete uroda.

Studija objavljena u časopisu Journal of Cleaner Production zaključuje kako klimatske promjene ne utječu samo na prinose nego i na hranjivu vrijednost, izgled i tržišnu kvalitetu povrća. Više temperature ubrzavaju razvoj biljaka, ali im istodobno skraćuju vegetaciju pa često daju manje plodova ili razvijaju slabije glavice i listove. Autori rada objavljenog u časopisu Frontiers in Plant Science upozoravaju da su povrtnice posebno osjetljive jer većina ima plitak korijenov sustav i velik udio vode u biljnim tkivima. Zbog toga mnogo brže reagiraju na toplinski i vodni stres nego brojne druge poljoprivredne kulture.

Najveći gubitnici

Među kulturama koje stručnjaci najčešće izdvajaju nalaze se kupusnjače – kupus, cvjetača i brokula. Njihov razvoj usko je povezan s umjerenim temperaturama pa već nekoliko dana ekstremnih vrućina može znatno poremetiti stvaranje glavice. Cvjetača je posebno osjetljiva jer pri visokim temperaturama često uopće ne uspije razviti pravilnu cvat. Brokula umjesto kompaktne glavice razvija sitne i rastresite cvjetove, dok kod kupusa glavice ostaju manje, rahlije i slabije kakvoće. Problem dodatno pogoršava činjenica da se toplinski valovi danas pojavljuju sve ranije tijekom vegetacije, upravo u razdoblju kada se formiraju najvažniji dijelovi biljke.

Još su osjetljivije lisnate povrtnice poput salate i špinata. Biljke ubrzano prelaze iz vegetativne faze u cvatnju, proces koji proizvođači nazivaju »boltanjem«. Tada listovi postaju tvrđi, vlaknastiji i gorki, zbog čega više nisu tržišno prihvatljivi. Autori novijih radova objavljenih u časopisu Frontiers in Plant Science upozoravaju da upravo salata i špinat imaju najmanje prostora za prilagodbu jer optimalno uspijevaju na temperaturama znatno nižima od onih koje se posljednjih godina bilježe tijekom proljeća i ljeta u velikom dijelu Europe.

Nitko nije pošteđen

Ni mediteranske kulture nisu imune na klimatske promjene. Tijekom cvatnje rajčica postaje izrazito osjetljiva na dugotrajne temperature više od 35 Celzijevih stupnjeva. Tada pelud gubi vitalnost, cvjetovi otpadaju, a zametanje plodova znatno se smanjuje. Posljedice nisu samo manji prinosi nego i neujednačeno dozrijevanje te češće deformacije plodova. Slični problemi javljaju se i kod paprike te krastavaca, osobito kada se ekstremne vrućine spoje s dugotrajnim nedostatkom vode.

Među kulturama koje se posljednjih godina posebno proučavaju nalazi se i krumpir. Visoke temperature remete razvoj gomolja jer biljka energiju usmjerava na rast nadzemnog dijela umjesto na njihovo formiranje, zbog čega nastaju manji i lakši krumpiri te niži prinosi. Istraživanja Međunarodnog centra za krumpir pokazuju da bi u najnepovoljnijim klimatskim scenarijima prinosi mogli pasti i više od 50 posto, zbog čega se diljem svijeta razvijaju sorte otpornije na toplinu i manjak vode.

Povrtnice hladnijeg dijela godine poput graška također sve teže podnose nove klimatske prilike. Već kratkotrajni toplinski stres tijekom cvatnje može znatno smanjiti broj mahuna, dok sušna razdoblja dodatno ograničavaju razvoj biljke. Sličan trend bilježi se i kod graha, osobito u područjima gdje se ekstremno visoke temperature ponavljaju nekoliko godina zaredom.

Najosjetljivije povrtnice

Salata – brzo odlazi u cvat, listovi postaju gorki
Špinat – visoke temperature skraćuju razdoblje berbe
Cvjetača – otežano formiranje glavice
Brokula – razvija manje i slabije cvatove
Kupus – slabije formira glavice pri visokim temperaturama
Grašak – izrazito osjetljiv na ljetne vrućine
Krumpir – toplinski stres smanjuje broj i veličinu gomolja
Rajčica i paprika – pri ekstremnim vrućinama slabije
zametanje plodova

Povrtnjak budućnosti

Znanstvenici smatraju da prilagodba više nije izbor nego nužnost. Sve više proizvođača pomiče rokove sjetve kako bi najosjetljivije razvojne faze biljaka izbjegle vrhunac ljetnih vrućina, uvodi sustave navodnjavanja »kap po kap«, koristi malč za očuvanje vlage u tlu i mreže za zasjenjivanje, a sve češće uzgaja sorte otpornije na toplinu i sušu. Istodobno raste i primjena plasteničke proizvodnje s kontroliranom mikroklimom.

Posebna se pažnja posvećuje oplemenjivanju novih sorti koje mogu podnijeti toplinski i vodni stres bez značajnijeg pada prinosa. Cilj nije stvoriti biljke otporne na sve vremenske ekstreme, nego sorte koje će zadržati kvalitetu i stabilnost proizvodnje u uvjetima koji postaju sve nepredvidljiviji.

No autori znanstvenih radova upozoravaju da ni najbolja tehnologija ne može u potpunosti neutralizirati posljedice ubrzanih klimatskih promjena. Ako se trend porasta temperatura nastavi sadašnjim tempom, povrćarska proizvodnja u mnogim dijelovima svijeta morat će se značajno prilagoditi novim uvjetima. Posljedice neće osjećati samo proizvođači. Za potrošače će to značiti veće oscilacije u cijenama, promjene u sezonalnosti pojedinih kultura i sve veću zastupljenost novih, otpornijih sorti.

Više štetnika i bolesti

Problem nije samo u rastu temperatura. Blage zime omogućuju prezimljavanje brojnih štetnika koji su se nekada prirodno suzbijali niskim temperaturama. Istodobno se produljuje razdoblje njihova razvoja pa proizvođači tijekom jedne sezone moraju provoditi više zaštitnih mjera nego prije desetak ili dvadesetak godina.

Sve češće izmjene suše i obilnih oborina dodatno pogoduju razvoju biljnih bolesti, dok jaka nevremena i tuča mogu u svega nekoliko minuta uništiti višemjesečni rad.