Provjerili smo što se to krije iza rekordnih brojki i zašto se mnogi iz godine u godinu vraćaju baš na ovaj otok

VIR – Na Viru trenutačno boravi gotovo oko 33.000 turista, a ako tu brojku usporedimo s otprilike četiri tisuće stalnih stanovnika, jasno je koliko je ovaj otok ljeti živ i da je zaista, kako ga se često naziva, pravi turistički fenomen.

Plaže su ovdje pune od ranog jutra, na šetnicama je živo do kasno u noć, zabavnih događanja nipošto ne manjka, a restorani, apartmani, trgovine i štandovi dobro posluju. Dakle, unatoč izazovima s kojima se, kao posljedicom nepovoljnih globalnih prilika, suočava cijeli hrvatski turizam, Vir i ove godine potvrđuje status jedne od najuspješnijih turističkih destinacija na Jadranu.

Kontinuitet ulaganja

No, ovdje nije riječ o jednoj dobroj sezoni, ističe Marino Radović, načelnik Općine Vir, već o dugogodišnjem kontinuitetu ulaganja u razvoj otoka, komunalnu infrastrukturu i turističku ponudu.

– Posljednjih devet godina Vir je destinacija s više od dva milijuna noćenja. Kako smo do kraja lipnja ostvarili otprilike iste ili slične brojke noćenja i dolazaka kao lani, već sada je jasno kako ćemo i desetu godinu uzastopno biti destinacija s više od dva milijuna noćenja i jedna od 10 najuspješnijih u Hrvatskoj. Dakle, nisu u pitanju samo dobri ovogodišnji rezultati, nego kontinuitet i visoka vrijednost virskog turističkog proizvoda, započinje načelnik.

Uspjeh im, naravno, nije pao s neba. Do tih brojki, objašnjava Radović, došli su stalnim ulaganjem u destinaciju i destinacijski proizvod, marketinškom kampanjom koju su godinama vodili na emitivnim turističkim tržištima te stalnom edukacijom i prisutnošću na svim kampanjama koje je vodila krovna turistička zajednica u zemlji i inozemstvu.

Međutim, razvoj destinacije nije se temeljio samo na promociji, nego prije svega na velikim infrastrukturnim i komunalnim ulaganjima koja su tijekom posljednjeg desetljeća bitno promijenila izgled i standard otoka.

– Riječ je o cijelom nizu infrastrukturnih zahvata na otoku te komunalnih i turističkih projekata. Bili smo prvi koji smo na istočnom dijelu Jadrana obnovili zapušteni svjetionik i pretvorili ga u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica, Villu Lanternu. Bio je to prvi turistički objekt na otoku s najvišom kategorizacijom smještaja, čime smo otvorili put privatnom investicijskom ciklusu u smještaj više kategorije, podsjeća Radović.

Komunalni standard

Gradili su se kao održiva i cjelogodišnja destinacija, o čemu najbolje svjedoči nagrada Simply the Best koju su 2016. dobili za najbolji adventski program i tri godine kasnije za Vir 365, odnosno projekt cjelogodišnjeg turizma.

Nadalje, tijekom tih desetak i više godina izgradili su, nabraja načelnik, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu koja pokriva nešto više od trećine otoka, modernizirali javnu rasvjetu štednim svjetiljkama, podignuli javnu rasvjetu u ulicama koje je još nemaju, asfaltirali brojne ulice i naselja te prošle godine rekonstruirali D306 s trotoarom, biciklističkom stazom i hortikulturom od Virskog mosta do centra otoka.

– Također, kontinuirano uređujemo plaže na otoku i nastojimo ih podignuti na najviši komunalni standard kakav, primjerice, s tuševima, kabinama za presvlačenje, klupama, zelenim površinama, kantama za otpatke i plažnim barovima postoji na južnom i jugozapadnom dijelu otoka. To su najvažniji projekti koji su podignuli komunalni standard bez kojeg ne možemo govoriti o ozbiljnom turizmu, a taj proces još uvijek traje. Ilustracije radi, u proteklih godinu dana radili smo na projektima vrijednosti 6,6 milijuna eura uključujući realizaciju materijalnih potpora prema našim stanovnicima. Nema Viranina ili virske obitelji koje Općina Vir nije uključila u te potpore i procese, a time nema ni gostiju koji, makar posredno, nisu bili obuhvaćeni tim procesima, kazuje Radović.

Gosti redovito primjećuju i na stranicama društvenih mreža, napominje načelnik, komentiraju komunalne i infrastrukturne promjene koje ih ispunjavaju zadovoljstvom. Život na Viru javno se prati tijekom cijele godine, a da im se gosti ne vraćaju, nikad ne bi mogli održavati brojke noćenja turista na razini od dva milijuna noćenja.

Kompliment Viru

– Te su brojke golemoj većini hrvatskih turističkih destinacija nedostižna statistika. Naravno, statistika nije doživljaj, ali je doživljaj naših gostiju itekako sadržan u toj statistici. Nijemci, Slovenci, Mađari, Česi, Slovaci, Austrijanci i drugi, često na svojim automobilima imaju registarske oznake na kojima piše Vir, što je kompliment sam po sebi. No, nije riječ samo o vraćanju turista na otok, nego i o odabiru Vira za životnu destinaciju. Sve više mladih obitelji iz Hrvatske, ali i europskih zemalja, odabire naš otok za život. Na Viru im je lijepo jer je ritam života izvan glavne sezone nešto usporeniji, mirniji te idealan za podizanje obitelji, objašnjava Radović.

Pored toga, naglašava, svi oni uvijek mogu računati na potporu Općine Vir koja materijalnim davanjima prema djeci i roditeljima prednjači u Hrvatskoj. Činjenica da roditelji mogu računati na besplatan vrtić, materijalne potpore za školsku opremu i stipendije za studente, kao i na mogućnost zapošljavanja, nipošto nije nevažna u percepciji otoka kao životne destinacije.

– A ta se dobra životna energija, siguran sam, samo pretače u dobru i pozitivnu energiju Vira kao turističkog i izletničkog odredišta, dodaje.

A razvoj turizma nije koristio samo gostima, nego je promijenio i gospodarsku sliku otoka. Ipak, turizam bi se inercijom dogodio na otoku i bez Općine Vir ili Strategije upravljanja destinacijom koju su, godinama prije svih drugih, usvojili kao strateški dokument.

Destinacijski imperativ

– Ali, da nije bilo Općine Vir, destinacijske menadžment kompanije Vir turizam i virske Turističke zajednice te sinergijski povezanih komunalnih poduzeća, Vir bi bio daleko od brojki noćenja i dolazaka koje sada ostvaruje te bez mnogih drugih sadržaja te daleko od dobre turističke destinacije. Općina Vir bila je generator razvoja turizma i cijelog otoka, a s turizmom su se razvili gospodarstvo, trgovina i sve druge djelatnosti na otoku. Najvažnije od svega, sačuvali smo život, pa otok koji je nekad brojio jedva 900, danas ima više od 4.000 stalnih stanovnika. A to je već nekakvo malo tržište rada i života koje u gospodarskom smislu i potrošnjom tijekom cijele godine, daleko premašuje svoje brojke. Nekad smo imali dva-tri ugostiteljska objekta i jednu-dvije firme na cijelom otoku, danas ih toliko ima gotovo u svakom otočnom naselju, uspoređuje načelnik.

Svakako, s ambicioznim planovima ne staju. Ponajprije, Vir je uspješna i poznata turistička destinacija i takvu je, ističe Radović, trajno žele sačuvati. Manje je pritom važno hoće li biti šesta, sedma ili dvanaesta najuspješnija turistička destinacija na Jadranu, odnosno hoće li imati dva milijuna i petsto tisuća ili dva milijuna i šesto tisuća noćenja.

– Želimo biti održiva destinacija dodane turističke vrijednosti, čemu ćemo težiti kroz sve naše projekte te kroz našu zelenu tranziciju otoka i novu strategiju turističkog razvoja. Uređenje šetnice i sportskih terena u dužini pet kilometara od naselja Prezida do povijesne utvrde Kašteline, koju ćemo također turistički valorizirati, koraci su na tom putu. Uređene otočne plaže, zelene površine, obnova i konceptualizacija spomeničke baštine, marina, hotel.., također su dio istog pogleda na našu buduću stvarnost. Vrlo brzo dobit ćemo novu školsku zgradu sa sportskom dvoranom s tribinama i svlačionicama, a to će biti prvi virski sportski objekt zatvorenog tipa ikad. Vir će jednostavno imati više kulturnog i turističkog sadržaja te održivi koncept, a bit će zeleniji, komunalno uređeniji i ljepši. Ako bih se vratio na analogiju s ugostiteljskim objektima i firmama kojih je nekad bilo dvije-tri na cijelom otoku, a sada ih toliko ima u svakom naselju, onda bih rekao kako će ih u budućnosti biti ne samo više, nego očekujemo da budu na razini destinacije četiri zvjezdice. To je naš komunalni i destinacijski imperativ, zaključuje načelnik.

Dobra godina

Rezultati takve razvojne politike, između ostaloga, najbolje se vide kroz turističke pokazatelje. Direktor Turističke zajednice Općine Vir Srđan Liverić naglašava kako se i ove godine nastavlja pozitivan trend te da destinacija, unatoč izazovima na europskom turističkom tržištu, bilježi stabilan rast i potvrđuje svoju prepoznatljivost među domaćim i stranim gostima.

– Posjećenost pratimo kroz sustav eVisitor i možemo reći da smo zadovoljni. Bilježimo rast noćenja od oko tri posto u odnosu na prošlu godinu, dok su dolasci na razini lanjskih. Ako se ovakav trend nastavi tijekom kolovoza i rujna, iza nas će biti vrlo dobra turistička godina, govori Liverić.

Iako se posljednjih mjeseci mnogo govori o usporavanju turističkog prometa, slabijem lipnju i oprezu gostiju zbog inflacije, Vir nije osjetio značajniji pad.

– Kod nas nije bilo negativnog lipnja. Nismo ostvarili veliki rast, ali nismo ni pali, što u ovim okolnostima puno znači. Ratovi, inflacija i neizvjesnost u svijetu utječu na odluke putnika, ali Vir se pokazao stabilnom destinacijom, kaže direktor.

Godinama su zajedno s Turističkom zajednicom Zadarske županije predstavljali Vir na najvažnijim europskim turističkim sajmovima, upravo na tržištima s kojih danas dolazi najveći broj gostiju. Najviše turista i dalje stiže iz Slovenije, zatim Mađarske, Češke, Slovačke i Njemačke. Upravo su to tržišta kojima odgovara položaj otoka, udaljenog svega nekoliko sati vožnje od Ljubljane, Beča, Bratislave ili Praga.

Domaćinska atmosfera

– Vir je izrazito obiteljska destinacija. Roditelji žele sigurnost, uređene plaže, kvalitetan privatni smještaj i sadržaje za djecu. To nudimo i zbog toga nam se gosti vraćaju iz godine u godinu, govori Liverić.

Kada je riječ o smještaju, ovdje zasad nema velikih hotelskih kompleksa. Turizam se desetljećima razvijao na privatnom smještaju, a upravo u tome Liverić vidi jednu od najvećih vrijednosti otoka.

– Privatni iznajmljivači su temelj hrvatskog turizma. Oni gostima nude ono što hoteli često ne mogu; domaćinsku atmosferu, neposredan kontakt i lokalne proizvode. Upravo su oni stvorili prepoznatljivost Vira, napominje Liverić.

U skladu s tim, Turistička zajednica posljednjih godina sve više povezuje turizam s lokalnim proizvođačima. Domaće vino, rakije, sir, maslinovo ulje, povrće i drugi proizvodi postaju sastavni dio turističke ponude, a kroz brojne manifestacije dobivaju priliku predstaviti se tisućama gostiju.

– Želi kušati domaće, upoznati ljude i osjetiti mjesto u kojem boravi. Zato organiziramo eno, etno i gastro događanja tijekom cijele godine, primjerice, branje šparoga, pripremu fritula, prezentacije domaćih proizvoda i dr. Imamo više od sedamdeset manifestacija; od maškara, Valentinova i Dana žena, preko biciklijada i sportskih događanja do ljetnih koncerata i gastronomskih večeri, nabraja Liverić.

Uz sve to, posebno valja istaknuti projekt Local Host, u koji se na Viru uključilo četrdesetak privatnih iznajmljivača. Riječ je o oznaci kojom se prepoznaju domaćini koji gostima nude više od samog smještaja – lokalne proizvode, informacije o destinaciji i autentičan doživljaj boravka.

– Kada gost preko rezervacijskih platformi vidi oznaku Local Host, odmah zna da dolazi kod domaćina koji živi turizam i predstavlja svoje mjesto, ističe Liverić.

Pet zvjezdica

Ipak, u Turističkoj zajednici već razmišljaju o novom iskoraku koji bi Viru omogućio još kvalitetniji i cjelogodišnji turizam. Uz hotel, u planovima su moderna marina, kamp više kategorije te uređenje obalnog pojasa od Prezide do Suhe punte s novim šetnicama, sadržajima i dodatnom ponudom.

– Ne želimo bilo kakav hotel. Govorimo o hotelu s pet zvjezdica koji bi imao wellness, kongresnu dvoranu, diving centar, sadržaje za obitelji i bio mjesto okupljanja tijekom cijele godine. Takav hotel ne bi konkurirao privatnom smještaju, nego bi ga nadopunio i produžio sezonu, naglašava Liverić.

I dok se na Viru već razmišlja o budućim investicijama, ovogodišnja sezona donosi najbolji odgovor na pitanje koliko je dosadašnji razvoj bio uspješan. Među desecima tisuća gostiju koji ovih dana borave na otoku susrećemo i one koji se na Vir vraćaju godinama, ali i one koji su ga prvi put odabrali. Njihovi dojmovi možda su i najbolja potvrda svega o čemu govore načelnik i direktor Turističke zajednice.

Simon iz Slovenije ljetuje na Viru već šesti put jer ovdje djeca itekako uživaju. Doduše, napominje, svake je godine sve skuplje, ali tako je svugdje.

I Mirjana iz Osijeka ima »dugi staž« na otoku, tu ljetuje već devet godina, naslijedili su kuću i jako joj se sviđa ovdje, od plaža do zabavnog programa, no kao nedostatak navodi sporost napretka aglomeracije.

»Gužvasto i lijepo«

Neke na Vir dovodi splet okolnosti, a neke ljubav. Ines i Dajna su rodom iz Slavonije, no Ines je u Zagrebu upoznala supruga, Viranina, a nakon 12 godina su metropolu zamijenili ovim mjestom.

– Ma, ne možemo usporediti Zagreb i ovo, znamo svi što je – Dalmacija. Na Viru je trenutačno gužvasto i lijepo! I dinamično! Zadovoljna sam svime, plaže su lijepo uređene, djeca uživaju. Ima se gdje i izaći, ali mi smo već stari za to, više smo za kućna druženja, kroz smijeh priča Ines, dok Dajna dodaje kako je na Viru lijepo ponajprije zbog obitelji, s veseljem dolaze već godinama.

S druge strane, Miroslav Ćopić iz Dvora kod Hrvatske Kostajnice na Viru je prvi, ali vjerojatno ne i zadnji put.

– Svake godine odaberemo neku drugu destinaciju, tako da je došao red i na Vir. Super je, odlično, plaže lijepe, more čisto… Na koncerte slabo idemo, ali smo svaku večer u šetnji mjestom, govori Ćopić.

I tako, dok neki na Vir dolaze prvi put, drugi mu se vraćaju već godinama, a svima je zajedničko to da svakako imaju neki razlog zbog kojeg bi se ponovno vratili. A upravo se u tome, više nego u bilo kojoj statistici, krije pravi uspjeh jedne turističke destinacije.