Zadranin postao glavni kondicijski trener ruskog košarkaškog velikana: 'Mnogo djece smo izgubili jer im nikada nije ukazana prava prilika'

Zadarski kondicijski stručnjak Josip Miliša napravio je novi iskorak u karijeri. U novoj sezoni bit će glavni kondicijski trener ruskog košarkaškog velikana Zenita iz Sankt Peterburga, gdje će surađivati s jednim od najtrofejnijih europskih trenera, Duškom Ivanovićem. Za početak razgovora Miliša se osvrnuo na stručni put i usavršenje koje ga je dovelo do statusa koji danas ima.

– Završio sam Kineziološki fakultet u Zagrebu 2012. godine i, kako sam magistrirao Kineziterapiju, do 2018. godine sam paralelno radio i kondicijsku pripremu sportaša i dio terapija vezan za probleme s lumbalnim dijelom kralježnice i povratkom nakon ozljeda. Taj dio karijere proveden u kineziterapiji kroz praksu i dodatne edukacije mi je dosta pomogao i otvorio znanje i u onome čime se danas bavim, a to je kondicijska priprema u profesionalnom sportu. Ipak smatram da su to dva preširoka područja i kako bi se treneri/terapeuti, koji žele raditi na višoj razini, ipak trebali odlučiti u kojem smjeru žele nastaviti.

Svaki posao, a može se reći i život općenito, čovjek uči dok je živ.

– I danas volim pročitati dobar znanstveni rad ili otići na seminar iz područja fizio/kineziterapije, ali moje središte zanimanja i djelatnosti vezan je isključivo za kondicijsku pripremu. Čak i treninzi s rekreativcima, koje sam vodio od 2010.do 2021., smatram da su u potpunosti jedan drugi svijet od onoga što od tebe zahtijeva rad u profesionalnom sportu. Sklopljena prijateljstva iz tog razdoblja u radu s rekreativcima ostaju ipak moj najveći uspjeh i jednoga dana imam se namjeru vratiti u Zadar i u dijelu posla voditi te iste drage ljude.

KK Puntamika

Prisjetio se Miliša i rada u Košarkaškom klubu Puntamika u sezoni 2020./21., kada je ovaj kolektiv bio član Premijer lige.

– To mi je bila prva sezona u košarci, a Puntamika je bila iznenađenje prvenstva što potvrđuje i to da je trener Hrvoje Vlašić dobio titulu trenera godine. Poslije toga sam u sezoni 2021./22. na poziv Dražena Anzulovića otišao u Sibir i potpisao za Enisey iz Krasnoyarska. Na kraju smo u VTB ligi proveli četiri sezone jer smo nakon dvije provedene u Eniseyu još dvije bili u Samari. Te četiri sezone s Anzulovićem mogu opisati kao stvarno prelijepe, a kvalitetom suradnje sam bio jako zadovoljan. Za mene je najveća potvrda i vrijednost tog profesionalnog iskustva prijateljstvo koje je ostalo i nakon zajedničkog rada. Stvarno se nadam da ćemo ponovno imati priliku surađivati. S nama je u ulozi pomoćnog trenera bio i Stipe Kuliš. S njim sam isto bio u stožeru tu sezonu u Puntamici i surađivali smo u više navrata u mlađim kategorijama reprezentacije Hrvatske. Upravo on je bio presudan kod preporuke kad je Zula tražio kondicijskog trenera tako da sam mu na tome zauvijek zahvalan.

Kondicijski treneri danas su nezaobilazan dio stručnog stožera, no nekada nije bilo tako. Što je dovelo do te promjene i koja je točno uloga kondicijskog trenera u modernoj košarci?

– Definitivno je tako i primjećujem kako je iz godine u godinu ta uloga sve naglašenija i kako određeni klubovi imaju i po dva, tri kondicijska trenera u stožeru prve ekipe. I ja ću vjerojatno sljedeće sezone imati svog pomoćnika jer je vrlo teško pokriti sve zahtjeve i domene rada na tom nivou profesionalizma. Dosta raste trend individualiziranog pristupa kod rada u teretani, što ima smisla. Uz to jedna od glavnih obveza je svakodnevno praćenje intenziteta i volumena treninga, gdje onda sa subjektivnim i objektivnim pokazateljima vodimo periodizaciju, kako se to kaže na engleskom jezinu load monitoring and menagment. Tako da u dogovoru s glavnim trenerima pišemo planove i programe budućih treninga, ovisno o prošlim treninzima i rasporedu utakmica. Uz to, planiranje putovanja, tj. gostovanja, oporavak nakon utakmica i treninga, dodatni rad s ozlijeđenim igračima, svakako su zadaće kondicijskih trenera.

Različiti sportovi

Veže li se kondicijski trener više uz glavnog trenera pa s njim mijenja klubove ili je, u pravilu, vezan uz klub, neovisno o tome tko je glavni trener?

– Generalno obje opcije su moguće i nema pravila što je češće u praksi, tako da na takvu odluku dosta utječe način funkcioniranja kluba.

Kondicijski treneri često rade u različitim sportovima. Vidite li se i u nekom drugom sportu ili si se isključivo posvetio košarci?

– Tri sporta u kojima sam radio, a i definitivno se u budućnosti u njima u mogu vidjeti, su nogomet, košarka i tenis. Kako za razliku od nogometa i košarke, tenis nisam nikada trenirao, da bih ga bolje razumio i upoznao se sa zahtjevima sporta, počeo sam igrati tenis. Danas smatram kako uz dobro poznavanje biomehanike i jednadžbe specifikacije sporta nema zapreka da se bude uspješan u radu u različitim sportovima.

Puno se mladih, ali i iskusnijih igrača odlučuje za individualni rad s »običnim« i kondicijskim trenerima.

– Sportovi su se u posljednje vrijeme dosta promijenili, što i sami svjedočimo. Motoričke sposobnosti postaju sve važniji čimbenik uspješnosti i iz iskustva mogu reći da su tehničko – taktička znanja sportaša iz različitih sportova možda i u opadanju, ali onaj »fizički« dio dominira kao nikada, što često odlučuje o tome na koji će nivo sportaš uspjeti doći. Po testovima od prije 15-ak godina i danas, vidljivo je koliko su motoričke sposobnosti sportaša napredovale čemu su dosta doprinijeli napredak znanosti i kvalitetan rad. Tako da je u većini slučajeva dodatni individualni rad nužnost, ako se želi pratiti trend kojim većina sportova ide.

Hrvatska košarka

Kako komentirate stanje zadarske, ali i hrvatske košarke općenito? Što smatra dobrim, gdje vidi najveće probleme i u čemu hrvatska košarka zaostaje za vodećim europskim i svjetskim sredinama?

– Puno sam razmišljao i s dosta mladih igrača razgovaram o problemima. Ono što je najkritičnije prijelaz je iz juniorskih ekipa u seniore. Tu nemamo razrađene nikakve planove da te perspektivne i, u dosta slučajeva i dovoljno kvalitetne igrače, formiramo (minimum) u kvalitetne klupske igrače za razinu ABA lige. Ne tvrdim da će većina njih doći na ozbiljnije nivoe, ali nitko mi ne može reći da nismo puno djece, koja su mogla uspješno braniti boje matičnih klubova i igrati na kvalitetnoj razini, izgubili u tom prijelazu. Prvenstveno jer im nikada nije ukazana prava prilika, nego im je pronađeno nešto što nemaju i fokusiralo se i govorilo više o manama, a nismo ni svjesni da su ta djeca u najosjetljivijem razdoblju u kojem im treba povjerenje i vizija. Naravno, iznad svega i kvalitetan rad koji će im olakšati prijelaz iz fizički, ali i psihički puno manje zahtjevnih juniorskih dana.

Kako riješiti ovaj problem?

– U većini klubova, pogotovo onih koji nemaju sponzorski uvjetovane rezultate, bi u mlađim dobnim kategorijama trebali raditi najveći stručnjaci u svojim područjima, ali za tako nešto treba te ljude i nagraditi, a ne da oni na popodnevne treninge dolaze nakon što su svoje plaće zarađivali kroz druge jutarnje poslove. Nadam se da nitko neće ovo shvatiti krivo, to je samo neki moj pogled na sportske strukture klubova kojima mislim da je potrebno potpuno preoblikovanje jer je jedino ono put ka uspješnijim i financijski održivim seniorskim ekipa, s kojim se, nažalost, danas bori i većina Premier ligaških ekipa.

Jeste li i danas u kontaktu s nekim iz Zadra?

– Radim s nekolicinom igrača iz Zadra iz različitih sportova, Mogu spomenuti našeg Ivana Santinija s kojim imam prekrasnu suradnju već 11. godinu. Svakako se kroz neko skoro vrijeme želim vratiti stalno u Zadar, ipak je to grad u kojem sam odrastao i koji najviše volim.

Zenitove ambicije

Kakve su ambicije Zenita u sljedećoj sezoni?

– Zenit u svojoj modernoj povijesti svake sezone ide po naslov VTB lige, ali to su uspjeli samo jedne sezone. Ipak većinom nisu uspijevali zaustaviti dominaciju CSKA Moskve. Isto tako stvarno se nadam da će se uskoro vratiti u Euroligu u kojoj su uspješno nastupali prije rata, za vrijeme kojeg su ruski klubovi izbačeni. Rad u klubu koji igra Euroligu je i moj veliki san od kada sam se počeo baviti ovim poslom, tako da se svakako veselim takvim izazovima.