– Prema podacima za travanj, prosječna neto plaća iznosila je oko 1.550 eura, ali gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne. Postavlja se pitanje kako ćemo s tako niskim plaćama zadržati radnike u Hrvatskoj, posebno visokoobrazovane”, istaknula je ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela-Delfa Mišić.


– Što se tiče javnih službi, obrazovanje i znanost među najvećim su gubitnicima reforme plaća i novog sustava koeficijenata, iako u tom sustavu radi više od 80 posto visokoobrazovanih, ističe Sebastijan Troskot iz Sindikata Preporod.




Matija Kroflin iz Sindikata znanosti naglasio je da Vlada ima prostor za rast svih plaća, među ostalim i kroz porezno rasterećenje rada, što jasno pokazuju podaci o punjenju lokalnih proračuna.


Fiskalni kapaciteti državnog proračuna ukazuju i na prostor za rast plaća svih javnih i državnih službenika kojima ove godine inflacija ruši realna primanja. Istodobno, i privatni poslodavci imaju prostor za nastavak rasta plaća, koji je nužan za očuvanje osobne potrošnje i gospodarskog rasta, istaknuli su iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u priopćenju.


– Smanjenje državne potrošnje i rast plaća ispod inflacije usporavaju gospodarstvo. Takva politika nosi rizike, osobito ako se pojave dodatni vanjski ili geopolitički šokovi, upozorio je Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.


Sudionici okruglog stola upozorili su i na Vladin odnos prema kolektivnom pregovaranju koji je, kažu, destruktivan i daje negativan primjer privatnim poslodavcima. Pregovori su često tek igrokaz, zbog čega radnici ostaju u nepovoljnijem položaju i imaju manje mogućnosti utjecati na vlastite plaće i uvjete rada.


Stoga je snažno sindikalno organiziranje i inzistiranje na kolektivnom pregovaranju iznimno važno. To je istaknuo i Darko Šeperić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, naglašavajući da se ponovno pojavljuju zahtjevi za fiskalnom disciplinom, deregulacijom i stezanjem remena, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini, piše Hina.