U zadarskoj bolnici nedostaje spremačica i kuhara: 'Za samo desetak dana radeći u turizmu zarade svoju mjesečnu bolničku plaću'

I zadarska bolnica muku muči s manjkom tehničkog osoblja, priznao je zamjenik ravnatelja bolnice, Boško Katić objasnivši kako plaćama ne mogu parirati onome što kuhari i spremači tijekom ljeta zarade u turizmu. Problem je to koji ih godinama muči, kao i druge bolnice u RH, a osim spremačica, u bolnicama nedostaje i pomoćnih radnika u kuhinjama, pomoćnog tehničkog osoblja i kuhara.

Ljetni režim

– Sve su se primorske bolnice, pa tako i mi, prebacili na ljetni režimi rada koji podrazumijeva zatvaranje dijela hladnog pogona, tj. operacijskog servisa i prebacivanje kapaciteta na OHBP i hitne pacijente. Problem koji svake godine imamo je s tehničkim i pomoćnim osobljem, oni tijekom sezone mogu puno više zaraditi u turizmu. To su u prvom redu spremačice, kuhari te pomoćni radnici. Oni za desetak dana rada u turizmu zarade svoju mjesečnu plaću u bolnici. Jednim smo dijelom zato posao čišćenja prostorija manjeg rizika prebacili na vanjske suradnike, dok je bolnica zadržala čišćenje stacionara, odjela i operacijskih sala, tj. sve što zahtijeva posebnu edukaciju tehničkog osoblja. Naše osoblje prolazi posebne edukacije te ih mi i prema tome više i vrednujemo, kazao je Katić.

Ni poteškoće zbog brojnih bolovanja nisu zaobišle OB Zadar. U mjesecu je, nastavio je Katić, jedan dan na bolovanju barem jedna trećina djelatnika, a u tu brojku ulaze i porodilji dopusti i komplikacije u trudnoći, kao i bolovanja zbog zamora i pojačanog ritma rada.

– S oko 1.500 zaposlenih, oko 400 ih je na bolovanju, tako da smo u manjku oko 150 radnih sati. Uspijevamo se pokriti zbog entuzijazma djelatnika koji nastavljaju raditi i povlače sustav. Hitni slučajevi i operacijski zahvati nikad nam nisu ugroženi, iako pokrivamo veliko geografsko područje, napomenuo je Katić.

Veliko opterećenje

Primjera radi, samo Vir koji zimi ima oko tisuću žitelja ljeti ima njih 70 tisuća, to je opterećenje još jednog grada veličine Zadra.

– A da ne govorimo o Novalji te integraciji s gospićkom bolnicom, kojoj služimo kao tercijarni centar kojem upućuju pacijente. Ovo je ljeto ipak jednim dijelom drugačije jer je otvoren veći broj ljetnih turističkih ambulanti i promijenjen je režim dežurstava ambulanti primarne zdravstvene zaštite. Svaka takva promjena kod nas se osjeti kroz rasterećenje slučajeva koji nisu bolnički. Nama problem nisu hitni slučajevi koji se redovito zbrinjavaju unutar sustava, već oni koji zapravo zahtijevaju obradu u primarnom sustavu, zaključio je Katić dodavši kako oni nepotrebno opterećuju sustav.

– Prošle smo godine imali oko 660 tisuća slučajeva, što je na 160 tisuća stanovnika u našoj županiji ogromna brojka iz koje se mora zaključiti da nisu svi ti slučajevi bili primjereni za naš sustav, dodao je Katić.

Svakako, zdravstveni sustav tijekom turističke sezone suočava se s izazovima koji nadilaze pitanje povećanog broja pacijenata. Održavanje kontinuiteta zdravstvene skrbi uvelike ovisi o dostupnosti i zadržavanju svih kategorija zaposlenika, ali i o učinkovitom funkcioniranju cijelog sustava zdravstvene zaštite. Iako bolnica uspijeva osigurati neprekidno zbrinjavanje hitnih i najzahtjevnijih slučajeva, dugoročna održivost zahtijeva sustavna rješenja koja će smanjiti pritisak na bolničke kapacitete, unaprijediti uvjete rada te omogućiti ravnomjerniju raspodjelu pacijenata između primarne i bolničke zdravstvene zaštite. Tek takvim pristupom moguće je osigurati kvalitetnu i pravodobnu zdravstvenu skrb za lokalno stanovništvo i brojne posjetitelje tijekom ljetnih mjeseci.