Zadarski SDP kritizirao Vladu: 'Kada su mali obiteljski iznajmljivači postali problem ove države?'

Predstavnici SDP-a na konferenciji za medije održanoj na Trgu pet bunara kritizirali su Vladinu poreznu politiku prema privatnim iznajmljivačima, upozorivši da se novim opterećenjima kažnjavaju građani koji godinama legalno posluju, dok problem sive ekonomije, nelegalnog turističkog smještaja i nekretnina u stranom vlasništvu ostaje neriješen.

Konferencija pod nazivom „Zašto Vlada kažnjava male iznajmljivače?” održana je istodobno u više hrvatskih gradova, a u Zadru su govorili saborska zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije Vedrana Mišković te predsjednik Gradske organizacije SDP-a Zadar Erol Gaši.

Glasovac je poručila kako se teret poreznih izmjena ponovno prebacuje na male obiteljske iznajmljivače i paušalne obveznike, umjesto da se sustavno rješava problem nekretnina koje posluju izvan zakonskih i poreznih okvira.

– Dosta je politike u kojoj se kažnjavaju ljudi koji samo žele živjeti od svoga rada, dok strani kapital ostvaruje ogromne profite u Hrvatskoj i iznosi ih iz zemlje. Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma, poručila je Glasovac.

Istaknula je kako država godinama ne uspijeva oporezovati velik broj nekretnina koje se koriste za turistički smještaj, ali se formalno vode kao nekomercijalni smještaj.

– Imamo 700 tisuća nekretnina u vlasništvu stranaca koje su u nekomercijalnom smještaju. To su nekretnine na koje se ne plaća nikakav porez jer se iznajmljuju pod krinkom da u njih dolaze prijatelji i rođaci, rekla je.

Glasovac je upozorila i na sve težu dostupnost stanovanja mladima te navela kako si 38 posto hrvatskih građana više ne može priuštiti ni tjedan dana odmora na hrvatskoj obali.

Predsjednik zadarskog SDP-a Erol Gaši ustvrdio je kako su upravo mali obiteljski iznajmljivači desetljećima gradili hrvatski turizam te da ih se danas neopravdano proglašava problemom.

– Kada su mali obiteljski iznajmljivači postali problem ove države? Oni su ponos našeg turizma. Još se sjećam kako je moj pokojni dida dočekivao goste uz malo pršuta i sira. Upravo su takvi domaćini bili preteča turizma kakvom težimo i danas. Generacijama su stvarali povjerenje i razlog zbog kojeg se turisti vraćaju na hrvatsku obalu, rekao je Gaši.

Naglasio je kako razvoj kvalitetnog hotelskog smještaja i turističke infrastrukture nije sporan, ali da se ne bi smio provoditi na štetu domaćih ljudi i lokalnog gospodarstva.

– Trebamo razvijati kvalitetne hotele i infrastrukturu, ali nitko me neće uvjeriti da će strani hotelski lanci biti važniji za lokalnu zajednicu od naših ljudi koji svoj prihod troše u zadarskim trgovinama, restoranima i vraćaju ga u lokalno gospodarstvo, istaknuo je.

Predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije Vedrana Mišković ocijenila je kako je sadašnji model oporezivanja nepravedan jer se porezne obveze određuju prema broju kreveta, a ne prema stvarno ostvarenim prihodima.

– Nije pravedno jednako oporezivati umirovljenika koji iznajmljuje dvije sobe kako bi nadopunio mirovinu i nekoga tko ima pet ili šest apartmana koji ostvaruju ozbiljan poslovni prihod, rekla je.

Prema njezinim riječima, Hrvatska bi trebala slijediti primjere drugih mediteranskih zemalja koje porezne obveze iznajmljivača vežu uz ostvarenu zaradu.

– Ne treba izmišljati toplu vodu. Brojne države porezne obveze vežu uz prihod, a ne uz broj kreveta. To je pravedniji model, poručila je.

Mišković je dodala kako je hrvatskom turizmu potrebna održiva transformacija, ali bez istiskivanja malih obiteljskih iznajmljivača s tržišta.

– Turizam se mora razvijati održivo, ali u tom novom modelu mora biti mjesta za male obiteljske iznajmljivače. U protivnom će upravo oni prvi odustati od iznajmljivanja, dok će veliki sustavi ostati na tržištu, zaključila je.

Iz SDP-a su na kraju poručili kako bi porezna politika trebala biti pravednija i usmjerena na suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog smještaja, umjesto na dodatno opterećivanje građana koji legalno posluju i čiji prihodi ostaju u lokalnoj zajednici.