Sabor danas izglasava rezoluciju o Hrvatima u BiH, raspravu obilježili sukobi HDZ-a, DP-a i oporbe

Bila je to jako, jako neobična saborska rasprava o prijedlogu Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju će zastupnici izglasati danas prije odlaska na dvomjesečnu ljetnu stanku. Ovaj je dokument, pod nazivom deklaracija, osmislio Domovinski pokret i to s premisom da sve dosadašnje hrvatske vlade, uključujući i Plenkovićevu, nisu učinile dovoljno za popravljanje političkog statusa Hrvata u susjednoj državi, onemogućavanje prakse da faktično Bošnjaci izabiru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Popustili premijeru

Premijer Andrej Plenković javno je rekao da ne podržava akt kojim bi Hrvatski sabor, primjerice, zatražio formiranje izborne jedinice za bosansko-hercegovačke Hrvate i obvezao Vladu da oduzme hrvatsko državljanstvo svima koji u BiH rade protiv jednakopravnosti Hrvata. U nekoliko je navrata izjavio da je DP pokrenuo ovu inicijativu samo zato da bi povećao vlastitu vidljivost u medijima. Uslijedilo je višetjedno usuglašavanje HDZ-a i DP-a i došlo je do velikog obrata. Jučer su svi HDZ-ovi zastupnici tvrdili da je dogovorena rezolucija u slavu premijera Plenkovića, potvrda svega što je njegova Vlada dobro napravila za BiH Hrvate.

Pritom su obilato iznosili podatke o milijunskim izdvajanjima iz hrvatskog državnog proračuna za njihove potrebe, za bolnice, škole, infrastrukturu. HDZ je, dakle, barem na komunikacijskoj razini, prijedlog kojem se inicijalno oštro protivio uspio pretvoriti u nešto što mu izrazito ide u prilog. Uostalom, predsjednik DP-a Ivan Penava priznao je prošli tjedan da je njegova stranka odustala od dijela stavova kako bi HDZ uopće pristao podržati rezoluciju. Simptomatično je da se jučer za riječ u Saboru nije javljao Josip Dabro, koji je u ime Domovinskog pokreta i otvorio temu Hrvata u BiH, uz kritiku Plenkovića zbog nečinjenja. U DP-u ističu da su u pregovorima s HDZ-om sačuvali oko 70 posto izvornog sadržaja svoje deklaracije, ali upitno je koliko će Penava sa suradnicima politički profitirati od prijedloga koji su oni, objektivno, nametnuli HDZ-u. Pogotovo zato što oporbene desne stranke, uz načelnu potporu rezoluciji, kritiziraju Domovinski pokret jer je u značajnoj mjeri popustio premijeru Plenkoviću. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja rekao je jučer Penavi da je konačna verzija rezolucije »razblažena bevanda«, a ovaj mu je odgovorio da je »možda bevanda, ali je barem hrvatska«.

– U rezoluciji je jasna poruka da će Republika Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u Bosni i Hercegovini jer neće dalje pasivno promatrati njihovo preglasavanje. Ne nauštrb bilo koga, nego u pokušaju održavanja jednakopravnosti sva tri naroda. To preglasavanje nije posljedica kompleksnog izbornog sustava ili nekog periodičnog događaja, nego se radi o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni ovom rezolucijom reagirati. Stoga se kao jedna od mogućnosti spominje hrvatska izborna jedinica, kao sasvim legitimno rješenje, kazao je Penava.

Ovakav je bio narativ brojnih HDZ-ovih zastupnika.

– Rezolucija je potvrda svega što je Vlada Andreja Plenkovića radila za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Kontinuirano je pružala i političku i diplomatsku i gospodarsku i financijsku potporu Hrvatima u BiH, rekla je Anđelka Salopek.

Ljevica suzdržana

Parlamentarna ljevica se uglavnom držala postrani, Penavi je, ali i HDZ-u, najveće neugodnosti, osim Milorada Pupovca, pravio desni dio opozicije.

– Rezolucija nema nikakve veze s početnom verzijom deklaracije. Odustaje se od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatsku izbornu jedinicu za izbor svih političkih razina, a ne samo za Predsjedništvo, od korištenja mehanizma veta kad se donose po Hrvate štetne odluke, od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva. Zašto? Kako bi se svidjeli Parizu, Berlinu, Bruxellesu. Nažalost, politika ove Vlade prema Bosni i Hercegovini i Hrvatima u njoj nije hrvatska, nego je francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska, upozorio je Nino Raspudić.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac se pomalo narugao DP-u da je ambiciozno startao s deklaracijom da bi se kasnije povukao odnosno kako je ustvrdio – evoluirao.

– DP je u svoju kampanju za prava Hrvata u drugoj državi ušao skoro kao Dabro u kukuruz. U deklaraciji je ultimativno tražio posebnu izborne jedinice za Hrvate u BiH, prijetio obnovom Herceg-Bosne i od vlasti Republike Hrvatske zahtijevao oduzimanje državljanstva onima koji u BiH glasaju protivno očekivanju DP-a. Odjek takvog pseudo dictuma deklaracije dugo će pratiti ovu rezoluciju, bit će njezina sjena. Proigrali ste vukovarske karte, držeći taj grad taocem svoje politike, proigrali ste antisrpske karte, držeći Hrvatsku taocem svoje politike, a sada ste se dohvatili hrvatsko-bosansko-hercegovačkih karata. Manite se toga, to nisu vaše karte. To su karte vašeg glavnog partnera i glavnih opozicijskih stranaka, koji imaju odgovornost za državnu politiku Hrvatske i nacionalni program hrvatskog naroda, poručio je Pupovac Domovinskom pokretu.

SDA: Nedopustivo miješanje u BiH

Glavna bošnjačka stranka SDA priopćila je da rezolucija predstavlja nedopustivo izravno miješanje u unutarnja pitanja BiH.

– Neprihvatljiv je pokušaj susjedne države da vlastitim rezolucijama uređuje ustavna pitanja i izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. O tome se može odlučivati isključivo u Bosni i Hercegovini, po jasno predviđenim parlamentarnim procedurama. Eventualni pritisak na bošnjačke političke predstavnike bio bi pogrešan put, kao i suradnja s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, ističe se u priopćenju. SDA smatra da su zapravo Bošnjaci ti, a ne Hrvati, koji imaju razloga za nezadovoljstvo zbog »neprovođenja ustavnog načela proporcionalne zastupljenosti u državnim institucijama«.

– Bošnjaci, koji čine 50 posto stanovništva BiH, zastupljeni su sa svega 20 posto na vodećim pozicijama u državnim institucijama. Vodeće i druge bitne pozicije u državnoj službi na kojima bi trebali biti Bošnjaci zauzeli su Srbi i u najvećoj mjeri Hrvati, zaključuje se u priopćenju.