Hrvatska je u top 10 europskih destinacija, posebno privlačimo Austrijance i Poljake

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koji će putovati.

Uz dijelom vidljiv pesimizam, koji je lošiji turistički rezultat lipnja raširio među naše turističke djelatnike i »paušalce«, zamljive podatke donosi najnovija studija i analiza Europske komisije za putovanja (ETC- European Travel Commission) naslova »Praćenje raspoloženja za putovanja unutar Europe – Ljeto i jesen 2026.«.

Španjolska i dalje prvi izbor

Čak 81 posto Europljana planira putovati ovog ljeta i jeseni, što predstavlja rast od četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Srpanj (25 %) i kolovoz (24 %) najpopularniji su mjeseci za putovanja Europljana. Putovanja unutar Europe i dalje dominiraju s udjelom od 64 posto, uz stabilnih 26 posto onih koji namjeravaju putovati unutar vlastite zemlje.

Hrvatska središnja ponuda, a to je »sunce i more« ostaje prvi izbor putnika na odmoru (39 %), a slijede ga boravak u prirodi i aktivnosti na otvorenom (15 %) te kratki gradski izleti (14 %), a ni u njima ne stojimo loše. Dakle troje od pet Europljana koji planiraju putovanje žele u Južnu i Sredozemnu Europu, a najpoželjnije im ja na odmoru ono što Hrvatska i dalje ponajviše nudi. U Hrvatskoj planiraju ostati u 33 posto slučajeva od četiri do šest noći odnosno u 32 posto slučajeva od sedam do devet noći.

Prva zemlja po izboru europskih putnika o ove je godine Španjolska, sa 14 posto, a koju i inače posjećuje najviše putnika na svijetu. Slijedi Italija kao izbor 12 posto europskih putnika. U Francusku planira njih 8 posto, dok je Grčka izbor za njih 7 posto. Portugal i Njemačka izbor su po 5 posto Europljana. Hrvatsku planira posjetiti 4 posto onih koji su isplanirali putovanje, a toliko ih planira i u Ujedinjeno Kraljevstvo te Tursku, a krug prvih 10 zatvara Austrija.

Je li ovo dobro i što nam znači? Hrvatska je i dalje u skupini velikih turističkih odredišta, odnosno u top 10, što za malu zemlju predstavlja značajan rezultat.

Do rezultata se došlo analizom 10 najvećih emitivnih tržišta u što spadaju Austrija, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Švicarska. Ovom analizom nisu obuhvaćene Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i BiH, tržišta koja puno znače hrvatskom turizmu.

Budžet od 1.500 do 2.500 eura

Gledano po zemljama od ovih 10 zemalja iz kojih je najviše putnika ETC tradicionalno istražuje prvih pet zemalja odabira. Hrvatska je prema tom kriteriju u fokusu interesa Austrijancima i Poljacima. Austrijancima smo drugo odredište nakon Italije koju će posjetiti njih 20 posto, a put nas će njih 12 posto, a iza su i Njemačka kao i Španjolska i Grčka. Poljacima smo treća najpoželjnija destinacija jer u Hrvatsku želi njih 9 posto, nakon Španjolske (13) i Italije (11). Ostalim bitnim tržištima nismo u pet najznačajnijih odredišta. Nama najvažnijim Njemcima na žalost nismo u prvih pet odredita već su to Španjolska, Italija, Grčka, Francuska i Nizozemska. No, osim iznimno, kao što je bilo u vrijeme pandemije, ni inače im Hrvatske nije u vrhu interesa. Radi se o principu velikih brojki i male zemlje poput naše. Naime, iako su nama Nijemci najbitniji gosti posjećuje nešto preko dva do maksimalno tri posto Nijemaca koji odlaze na turistička putovanja.

Udio onih koji planiraju više putovanja tijekom ovog ljeta i jeseni dosegnuo je 55 posto, dok 41 posto Europljana planira jedno putovanje. Ljetna putovanja su relativno duga – 40 posto Europljana planira boravak uz sedam do 12 noćenja, a raspon budžeta od 1.500 do 2.500 eura i dalje je najčešći, nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu. Putovanje zrakoplovom zadržava status glavnog izbora prijevoza među putnicima (53 %), unatoč naglom rastu cijena zrakoplovnog goriva.

Ključne stvari kod izbora putovanja su sigurnost odredišta (20 %), ugodno vrijeme (15 %) i atraktivne ponude (14 %), a u svemu navedenom Hrvatska dobro stoji. Rast troškova putovanja (22 %) i osobne financije (17 %) glavne su brige putnika, a slijedi ih zabrinutost zbog sukoba na Bliskom istoku (14 %). Putnici se i dalje prilagođavaju klimatskoj krizi traženjem blažih temperatura (16 %), izbjegavanjem ekstremnih vrućina (15 %) i provjerom vremenske prognoze prije putovanja (15 %).

Preporuke ETC-a za »nagurane« destinacije i jesen

– Rastući interes za južnu i mediteransku Europu povećava potrebu za uravnoteženjem turističkih pritisaka i poboljšanjem prostorne distribucije. Destinacije mogu odgovoriti strožim upravljanjem kratkoročnim najmovima, digitalno nadziranim kvotama posjetitelja ili vremenski ograničenim ulaskom u prepune atrakcije, kao i ciljanim ulaganjima u manje popularna područja

– Niske namjere putovanja za listopad i studeni ukazuju na potrebu jačanja potražnje u predsezoni kroz jesenske kulturne programe, događaje vezane uz hranu i vino, glazbene festivale, ciljane kampanje i atraktivne sezonske cijene, što su snažni motivatori za jesenske putnike.