Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: 'Djevojčice dvostruko češće žrtve kibernetičkog nasilja od dječaka'

Djevojčice i djevojke gotovo dvostruko češće trpe kibernetičko nasilje od dječaka i mladića, a samo ih 30 posto to ne prijavljuje, pokazalo je istraživanje koje je u utorak na konferenciji “bE-SAFE” u Zagrebu predstavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Ljubičić je kazala da je istraživanje, provedeno na uzorku od oko 4.200 mladih i roditelja u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu u okviru EU projekta “Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju nad djevojčicama i ženama te stvaranje sigurnijeg online okruženja”, pokazalo da djevojčice i djevojke gotovo dvostruko češće trpe kibernetičko nasilje putem društvenih mreža i platformi u odnosu na dječake i mladiće. Dodala je da su razlike u rezultatima među tim trima državama manje od 10 posto.

Navela je da samo oko 30 posto mladih ne prijavljuje takvo nasilje, dok gotovo 50 posto roditelja pogrešno vjeruje da njihova djeca imaju dovoljno znanja i alata da se s njim nose.

Istaknula je da se djeca u samo devet posto slučajeva obraćaju roditeljima kad dožive “body shaming”, odnosno vrijeđanje temeljem fizičkog izgleda, ucjene, prijetnje ili pritiske da dijele neželjene sadržaje, dok povjerenje u institucije poput škola, policije i centara za socijalnu skrb ostaje ispod 1,5 posto. “Posebno osjetljive društvene skupine su upravo osobe s invaliditetom i pripadnici spolnih i rodnih manjina”, istaknula je Ljubičić.

Voditeljica programa u CESI-ju Sanja Cesar rekla je da je organizacija provela osmosatni edukacijski program u više od 20 škola diljem Hrvatske, u kojem je sudjelovalo 27 grupa srednjoškolaca. Istaknula je da više od 70 posto mladih navodi da poznaje osobu čije su intimne fotografije bile dijeljene bez pristanka, a istraživanje CESI-ja pokazalo je da 50 do 60 posto mladih još uvijek dijelom krivi žrtvu za doživljeno nasilje.

“Oni su ti koji su bez pristanka podijelili neke sadržaje, oni su odgovorni za svoje ponašanje”, poručila je Cesar, dodajući da posljedice digitalnog nasilja mogu biti jednako teške ili teže od nasilja u fizičkom okruženju, uključujući tjeskobu, depresiju i suicidalnost, te da se zbog toga pojedine žene, novinarke i političarke povlače iz javnog digitalnog prostora.

Policija najavljuje anketu u školama, BiH ističe regionalnu suradnju

Načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke Alenko Vrđuka kazao je da je ta uprava, u sklopu regionalnog projekta o elektroničkom vršnjačkom nasilju, pripremila anketu za osnovne i srednje škole koja će početi u rujnu, s ciljem utvrđivanja žarišta digitalnog nasilja među djecom. Najavio je i izradu stripa namijenjenog djeci od trećeg razreda osnovne škole, izrađenog u suradnji s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, kao dio preventivnih aktivnosti.

“To znači za nas da ćemo imati manje posla kasnije u represivnom dijelu”, rekao je Vrđuka, dodajući da uprava dosad prednost daje prevenciji.

Naveo je da je uprava dosad evidentirala oko 20 kaznenih djela povezanih s rodno uvjetovanim digitalnim nasiljem, najčešće prijetnji putem digitalnih mreža i nametljivog ponašanja, za što zakon predviđa kaznu do godinu dana zatvora.

Podsjetio je da građani digitalno nasilje mogu prijaviti putem brojeva 192 i 112 te aplikacije Red Button.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović-Hadžiabdić istaknula je da digitalno nasilje nema granica te da BiH surađuje s Hrvatskom i regijom na razmjeni iskustava i metodologija u borbi protiv njega.

“Digitalno nasilje nije samo tehnološki i pravni problem, to je problem kompletnog društva, roditelja, obrazovnih ustanova”, rekla je Filipović-Hadžiabdić.

Navela je da je BiH imala slučaj samoubojstva povezan sa širenjem digitalnih sadržaja te upozorila da se broj slučajeva u kojima je digitalno nasilje uzrok suicida diljem regije teško precizno utvrđuje. Istaknula je važnost prevencije uz postojeći zakonski okvir u BiH.