Sve je više internetskih prijevara: "Najbolji apartman blizu plaže” često je zamka za turiste

Nekoliko minuta pretraživanja, fotografije koje izgledaju kao razglednica i poruka koja obećava »najbolji apartman u blizini plaže«. Sve djeluje jednostavno i uvjerljivo za odluku bez puno razmišljanja. Cijena je nešto niža nego drugdje, »još samo jedan termin slobodan«, a komunikacija s druge strane brza i ljubazna.

U tom trenutku rijetko tko razmišlja da se iza savršeno složenog oglasa možda ne nalazi stvarni smještaj. Tek kasnije, kada potvrda rezervacije već stigne e-mailom, a novac napusti račun, počinje sumnja – ili prekasno saznanje da apartman koji je »rezerviran« možda nikada nije postojao.

U nekim slučajevima riječ je o izmišljenim oglasima, u drugima o ukradenim fotografijama stvarnih objekata, a sve češće i o prijevarama u kojima prevaranti već raspolažu dijelom stvarnih podataka o rezervaciji.

Krađa podataka

Glavni motiv gotovo je uvijek financijska korist, no prevaranti ne ciljaju samo novac. Sve češće pokušavaju doći i do osobnih te bankovnih podataka korisnika. Upravo zato se moderne prijevare više ne svode samo na »lažni oglas«, nego na čitav niz međusobno povezanih koraka u kojima se korisnika postupno uvjerava da postupa ispravno.

Najčešći oblici uključuju phishing stranice koje oponašaju poznate servise za rezervaciju smještaja, lažne oglase na društvenim mrežama te ponude za nepostojeće apartmane i kuće za odmor. Fotografije su često preuzete s pravih objekata, a cijene namjerno niže od tržišnih kako bi privukle više potencijalnih žrtava.

U takvim slučajevima ključan je trenutak kada komunikacija prelazi iz sigurnog sustava platforme u privatne kanale poput WhatsAppa ili Vibera. Tada nestaju zaštitni mehanizmi, a korisnik ostaje izložen izravnoj komunikaciji s prevarantom koji se predstavlja kao iznajmljivač ili posrednik.

Stručnjaci upozoravaju da se većina prijevara ne oslanja na tehničku sofisticiranost, nego na psihologiju. Osjećaj hitnosti, poruke o »posljednjem dostupnom terminu« ili ograničenoj ponudi, kao i strah da će netko drugi rezervirati smještaj, često su dovoljni da korisnik preskoči osnovne provjere.

U CARNET-u ističu kako se u tim situacijama najčešće zanemaruje najjednostavniji, ali i najvažniji korak: provjera internetske adrese stranice.

– Dovoljna je i mala izmjena u URL-u da korisnik završi na lažnoj stranici koja izgledom u potpunosti oponaša original. Ondje se unose podaci kartice, osobni podaci i informacije koje prevaranti kasnije mogu zloupotrijebiti.

Posebno zabrinjava činjenica da prevaranti ponekad raspolažu stvarnim podacima o rezervaciji, imenom i prezimenom gosta, terminom boravka, lokacijom, pa čak i iznosom smještaja.

Takve informacije koriste kako bi njihovi zahtjevi za dodatnim uplatama ili »provjerom kartice« izgledali vjerodostojno, pojasnili su u CARNET-u.

Važnost provjere

Paralelno s time, raste i broj pokušaja kompromitacije korisničkih računa samih iznajmljivača. Slabe lozinke i izostanak višefaktorske autentifikacije otvaraju prostor napadačima da preuzmu profile, promijene podatke za isplatu i preusmjere uplate gostiju.

Jedan od slučajeva koji je dodatno otvorio pitanje sigurnosti odnosi se na incident na platformi Booking, kada su neovlaštene treće strane došle do dijela podataka o rezervacijama korisnika. Te informacije kasnije su iskorištene za uvjerljivije pokušaje prijevara.

Prema podacima Policijske uprave istarske, 2025. godine evidentirano je 19 kaznenih djela prijevara povezanih s rezervacijama turističkog smještaja, dok je od početka 2026. zabilježeno još šest takvih slučajeva.

Iz policije navode kako su u najvećem broju slučajeva žrtve strani državljani, a ukupna materijalna šteta procjenjuje se na oko 50.000 eura.

– Najčešći oblik prijevare ostaju lažni oglasi, objavljeni na platformama za rezervaciju smještaja ili društvenim mrežama. Na prvi pogled, takvi oglasi ne odaju nikakvu sumnju, koriste se profesionalne fotografije, uvjerljivi opisi i komunikacija koja ne odstupa od uobičajenih standarda.

Problem nastaje tek nakon uplate, kada komunikacija prestaje ili kada se pokaže da smještaj ne postoji ili nije dostupan, pojasnili su iz istarske policije i upozorili putnike da se prije svake rezervacije ne oslanjaju samo na izgled oglasa ili recenzije, nego provjere i širi kontekst.

Građanima se savjetuje da putem javno dostupnih izvora pokušaju utvrditi tko je stvarni vlasnik smještaja i odgovara li ta osoba podacima navedenima u oglasu.

Ako je moguće, preporučuje se i dodatna provjera na samoj adresi objekta, osobno ili putem osobe od povjerenja. Posebno se ističe i važnost provjere podataka za uplatu. Razlike između imena iznajmljivača i nositelja bankovnog računa mogu biti prvi znak upozorenja.

Za razliku od Istre, Policijska uprava primorsko-goranska je lani evidentirala je tek jedan slučaj prijevare povezan s rezervacijom turističkog smještaja. Radilo se o događaju iz kolovoza na području Krka, kada je državljanka Njemačke putem oglasa na društvenoj mreži rezervirala smještaj i ostala oštećena za 548 eura.

Zanimljivo je da policija na tom području češće bilježi obrnutu situaciju, prijevare u kojima su oštećeni iznajmljivači. Tijekom 2025. evidentirano je sedam takvih slučajeva, u kojima su gosti napustili smještaj bez plaćanja računa.

Ukupna šteta iznosila je više od 11.000 eura, a počinitelji su u većini slučajeva bili strani državljani.

Svakodnevni pokušaji

Policija građanima savjetuje korištenje provjerenih platformi za rezervaciju smještaja, zadržavanje komunikacije unutar njihovih sustava te poseban oprez kod oglasa koji nude neuobičajeno niske cijene.

Upravo takve ponude često su prvi signal da nešto nije u redu. Posebno se naglašava i važnost provjere recenzija, iako i one mogu biti lažirane. U slučaju bilo kakve sumnje, preporučuje se kontaktiranje lokalne turističke zajednice koja može pomoći u provjeri postoji li objekt i je li registriran iznajmljivač.

Uz policijske i nacionalne institucije, u borbi protiv prijevara uključen je i sam turistički sektor, ali i velike platforme preko kojih se smještaj najčešće rezervira.

I Booking.com, jedna od najkorištenijih svjetskih platformi, svakodnevno se suočava s pokušajima lažnog oglašavanja i zloupotrebe korisničkih podataka. Iz te kompanije ističu kako sigurnost korisnika smatraju prioritetom.

– Sigurnost i zaštitu korisnika shvaćamo iznimno ozbiljno. Svaki smještaj na Bookingu podliježe kontrolama za otkrivanje prijevara, a u slučaju sumnjivih aktivnosti provodimo dodatne ručne i automatizirane provjere uz pomoć umjetne inteligencije, strojnog učenja i specijaliziranih timova stručnjaka.

Ako se potvrdi da je riječ o lažnom smještaju, odmah ga uklanjamo s platforme te korisnicima pružamo podršku, uključujući pomoć pri pronalasku zamjenskog smještaja, rekli su nam iz Bookinga.

Rizici digitalnog okruženja

Iz Bookinga navode kako se provjere ne završavaju objavom oglasa, nego se smještaji kontinuirano prate te se po potrebi provode dodatne sigurnosne kontrole. Korisnicima savjetuju da svu komunikaciju i plaćanja zadrže unutar platforme, kako bi se zadržala razina zaštite koju sustav nudi.

Iz Hrvatske turističke zajednice naglašavaju da ne vode evidenciju pojedinačnih slučajeva prijevara jer se takvi slučajevi rješavaju kroz nadležna tijela, od policije do Državnog inspektorata i kartičnih kuća.

– Kada zaprimimo prijave koje upućuju na moguće nepravilnosti ili nezakonito postupanje, podnositelje upućujemo nadležnim institucijama ili ih prosljeđujemo na daljnje postupanje.

U slučajevima mogućih prijevara građane upućujemo da se obrate policiji ili Državnom odvjetništvu, rekli su iz HTZ-a, te dodali kako digitalno okruženje sa sobom nosi rizike koji nisu specifični samo za turizam, već za sve oblike internetske trgovine i komunikacije.